Priprema kvalitetne kukuruzne silaže

268
Priprema kvalitetne kukuruzne silaže

Priprema kvalitetne kukuruzne silaže presudna je za profitabilnost farmi jer se sastavljanjem obroka u kojem ima kvalitetno pripremljene kukuruzne silaže na gospodarstvu pojeftinjuje ulaganje u hranidbu. Na efikasnost siliranja i kvalitetu silaže imaju utjecaj mnogi faktori o kojima će više biti napisano u tekstu koji slijedi.

Prema vrsti i količini hraniva u krmivima za hranidbu goveda razlikujemo voluminozna i koncentrirana krmiva. Odlika voluminoznih krmiva je da u velikom volumenu imaju nizak sadržaj energije i visok % vlakna i vode. Usjevi različitih biljnih vrsta su pogodni za siliranje: kukuruz, mahunarke (većinom lucerna i crvena djetelina), cijele biljke žitarica, sirak ili trave.

Usjevi se mogu namjenski uzgajati za proizvodnju silaže (npr. silažni kukuruz) ili se mogu koristiti kombinirano, odnosno da se dio godišnje proizvodnje silira (otkos travne mase), dok se ostala godišnja proizvodnja napasuje ili koristi kao zelena krma ili sijeno. Kod nas je najvažnije sočno voluminozno krmivo koje koristi u hranidbi većina farmi koja se bavi proizvodnjom mlijeka ili tovom junadi kukuruzna silaža, u većini slučajeva zbog veće pogodnosti za siliranje u usporedbi s ostalim usjevima. Na efikasnost siliranja i kvalitetu silaže ima utjecaj više faktora: vrsta usjeva, zrelost usjeva prilikom košnje, vremenske prilike tijekom uzgoja usjeva, vrsta silo kombajna, visina košnje i dužina sječke, brzina punjenja silosa, jačina sabijanja mase, vremenska usklađenost svih faza siliranja, dodaci/inokulanti, dobro obučeni radnici, način zatvaranja/izuzimanja, zatvaranje silosa.

Priprema kukuruzne silaže započinje odabirom parcele, pravilnom gnojidbom prema napravljenoj analizi tla i planiranom prinosu, kvalitetnom pripremom tla, izborom najpogodnijeg hibrida prema uzgojnom području i planiranom prinosu i adekvatna zaštita usjeva od korova prema stanju zakorovljenosti parcele.

Kada je najpovoljnije razdoblje za siliranje ?

Stadij zrelosti u trenutku košnje najviše utječe na probavljivost, energetsku vrijednost i podobnost cijele biljke kukuruza za siliranje. Kod usjeva kukuruza namijenjenog za siliranje prinos i kvaliteta usjeva dosežu svoje maksimalne vrijednosti u približno isto vrijeme. Najpovoljnije razdoblje za siliranje čitave biljke kukuruza je vrijeme kad usitnjena silažna masa ima vlažnost od 65-70%. Maksimalni prinosi po jedinici površine ostvaruju se kad je koncentracija suhe tvari biljke kukuruza između 31-42 %, ovisno o sezoni, pa je poželjna koncentracija suhe tvari zelene mase biljke kukuruza za siliranje 35 % (faza voštane ili kasno voštane zriobe). Siliranjem u toj fazi razvoja kukuruza postiže se optimalan omjer između sadržaja škroba kao nositelja energije i vodotopivih šećera potrebnih za proizvodnju mliječne kiseline (snižava kiselost ispod pH 4 te konzervira biljku). Prema stadiju zrelosti zrna možemo procijeniti sadržaj suhe tvari biljke kukuruza namijenjene siliranju, a osim suhe tvari i drugi parametri važni za kukuruznu silažu mijenjaju se ovisno o zrelosti biljke.

Tablica 1. Stadij zrelosti zrna i sadržaj suhe tvari u cijeloj biljci kukuruza
Izvor : Carpentier i Cabon, 2011.
Tablica 2. Promjene u sastavu kukuruzne silaže ovisno o stadiju zrelosti biljke

Zašto je važno na vrijeme početi sa siliranjem?

Poslije kasne voštane zriobe prinos suhe tvari pada jer se lomi stabljika, otkidaju se klipovi, a listovi se gube. Stoga se nakon kasne voštane zriobe mijenja i opada kvaliteta suhe tvari, posebno se povećava lignin koji utječe na probavljivost silaže čime se smanjuje njezino iskorištenje.

Ako prerano započnemo sa siliranjem u silažnoj masi bit će manje zrna što znači i manje energije. Kod prekasnog siliranja prenizak sadržaj vode u masi otežava sabijanje mase. Drugi način koji se i najčešće koristi kod određivanja optimalnog vremena siliranja je položaj mliječne linije u zrnu. Ako se biljka kukuruza silira kad je mliječna crta na polovici zrna, biljka tada sadrži oko 31 % suhe tvari, dok ako je mliječna crta na ¾ zrna suha tvar se procjenjuje na 35 %.

Položaj mliječne linije u zrnu

Osim o suhoj tvari kvaliteta silažne mase ovisi o i o učešću zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi u kojoj bi trebalo biti 40-50 % zrna i 20-30 % listova. Visina reza pri ubiranju (skidanju) cijele biljke ne bi trebala biti niža od 15 cm. Usjev kukuruza se uobičajeno kosi na 20-25 cm. Ako se u usjevu očekuje povećana koncentracija nitrata tada je viša košnja opravdana jer se viša koncentracija nitrata nalazi u prizemnim dijelovima biljke. Također je viša košnja opravdana za mlađe kategorije goveda jer tada dobivamo kvalitetniju silažu s povećanim udjelom klipa, odnosno zrna u silažnoj masi uz niže prinose po jedinici površine. Duljina sječke ovisi o % suhe tvari, ali i o potrebama na voluminoznoj hrani životinja koje će biti hranjene pripremljenom silažom. Sitno sjeckana kukuruzna silaža može povećati konzumaciju suhe tvari i probavljivosti za životinje niskih potreba za voluminoznom krmom (mesne pasmine goveda). Dulja sječka poželjna je kod muznih krava, osobito ako im u obrok nije uključena druga vrsta voluminozne krme. Ako je usjev kukuruza zreliji (veći postotak suhe tvari) poželjno je da duljina sjeckane mase bude kraća.

Tablica 3. Optimalni udio sjeckanih dijelova u silaži

Zašto je bitno dobro sabiti kukuruznu masu?

Osim potpunog reza biljne  mase, za kvalitetu silaže vrlo je bitno da je silo-kombajn opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog zrna kukuruza („corn-cracker). Postotak nagnječenih zrna u silaži trebao bi biti iznad 95 %. Takva silažna masa bolje se konzervira, a životinje je bolje probave. Danas se kod pripreme silaže vrlo često koriste biološki dodaci- inokulanti čime se smanjuju gubici u procesu spremanja i korištenja silaže. Dodatna vrijednost inokulanta je i skraćenje trajanja fermentacije čime se omogućava raniji početak korištenja silaže.

Za optimalni rad mliječno kiselih bakterija bitnih za fermentaciju važno je stvaranje anaerobnih uvjeta koji se postižu gaženjem ili sabijanjem mase koju siliramo. Najpogodnije temperature za mliječno kiselo vrenje, odnosno hladno siliranje je s temperaturom do 30°C, a za to je potrebno stalno sabijanje mase. Temperature više od 35°C pogoduju bakterijama maslačnog vrenja te takvu silažnu masu goveda slabije jedu.

Uslijed slabijeg sabijanja mase dolazi do toplinskog razaranja proteina. Debljina sloja koji se gazi trebao bi biti od 25-30 cm, polaganom vožnjom traktorom (2-3km/h) uz visok pritisak (2,5-3 bara pritisak u gumama).

Krivo i ispravno sabijanje mase s traktorom

Tijekom siliranja valja smanjiti gubitke na minimum, ne samo navedenim postupcima tijekom siliranja, već je bitno nakon provedenih postupaka silažnu masu dobro pokriti jer su voda i zrak najveći neprijatelji silaže. Kukuruz za silažu, kao i kukuruz za zrno potrebno je uzgajati u plodoredu kako zbog velikog iznošenja hraniva iz tla, razvoja korijenovog sustava na istoj dubini, pojave korova svojstvenih za okopavine, ali i zbog sve više raširenog štetnika kukuruza-kukuruzne zlatice. Također, poljoprivredne proizvođače koji uzgajaju kukuruz za silažu valja upozoriti da na poljoprivrednim površinama na kojima uzgajaju ovu kulturu vraćaju organsku tvar u tlo koja je jamstvo plodnosti tla.

Stranice u tiskanom izdanju: 23 – 24

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakČista petica
Sljedeći članakJagode ogromnih plodova – istina ili ?
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.