Zaštita krumpira od korova

18

""

Sponzorirani prilog

Krumpir, s obzirom na način uzgoja, pripada okopavinskim kulturama sa širokim međurednim prostorom idealnim za razvoj korova, pa se u krumpirištima može pronaći različiti spektar korovne flore, od koštana, muharike, svračica, neizostavne ambrozije, štira, crne pomoćnice, europskog mračnjaka, do višegodišnjih korova kao što su pirika, divlji sirak, slak, osjak, štavelj i dr.

Korovi nanose štetu

Korovi krumpiru oduzimaju vlagu, hranjiva, sunčevu svijetlost i prostor. Kako se razvijaju brže od kulturne biljke, vrlo brzo i agresivno oduzimaju biljkama sve elemente potrebne za rast i razvoj, a osim izravnog utjecaja na urod, korovi utječu na veličinu i kvalitetu gomolja, otežavaju mehanizirano vađenje, a višegodišnji korovi mogu i prorasti gomolje. Na tlima grudaste srukture međuredno mehaničko uništavanje korova može izazvati oštećenja na gomoljima, a kod guste zakorovljenosti, povećava se vlaga koja potencira pojavu nekih važnijih bolesti. Korovi najveću štetu nanose upravo u ranim fazama razvoja krumpira, jer se sva kvantitativna i kvalitativna svojstva kulturne biljke, zbog kojih se i proizvode, formiraju u fazi najvećeg prirasta, odnosno kada su biljke mlade i u aktivnom porastu. Kompeticijski odnos između korova i krumpira rano u sezoni, značajno će se odraziti na prinos, pa stoga za kvalitetan urod krumpir mora biti “čist” od korova u razdoblju 2. ili 3. tjedna nakon nicanja, pa sve dok cima svojim habitusom ne “zatvori” redove. Korovi koji niknu nakon zatvaranja redova obično ne predstavljaju konkurenciju biljkama, ali mogu smanjiti prinos, jer ometaju vađenje gomolja i proizvode sjeme koje će štetiti narednoj kulturi u plodoredu.

""

Rana i dugotrajna kontrola korova

Obzirom da na tržištu postoji velik broj preparata koji se mogu koristiti protiv korova u krumpiru, ovdje ćemo istaknuti onaj koji smatramo najboljim – REACTOR 360 CS.

REACTOR 360 CS je zemljišni herbicidni pripravak s kontaktnim djelovanjem koji osigurava ranu i dugotrajnu kontrolu korova, a istovremeno je vrlo selektivan i ne umanjuje prinos krumpira. Aktivna tvar klomazon već je poznata hrvatskim proizvođačima po svojoj učinkovitosti na širok spektar travnih i širokolisnih korova, pa možemo reći da suzbija sve značajne korove u krumpiru.

Klomazon ulazi u korovnu biljku preko tla i korijenovog sustava, utječe na formiranje klorofila i ostalih pigmenata, te blokira proces fotosinteze. Nakon tretiranja, korovne biljke vrlo brzo reagiraju intenzivnim blijeđenjem uslijed blokiranja stvaranja kloroplasta neophodnog za normalan razvoj korova. S obzirom da je korovima onemogućeno skladištenje hrane i provedba potrebnih sinteza, biljno tkivo i korovna biljka u cijelosti postupno odumiru, a potpun učinak vidljiv je nakon 4-8 tjedana, ovisno o tipu tla i klimatskim uvjetima.

U krumpiru se Reactor 360 CS primjenjuje u dozi 0,15 – 0,3 l/ha, primjenom nakon sjetve, a prije nicanja na gotove humke, i moguće ga je miješati s drugim zemljišnim herbicidima.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakHobi kutak: Modeli za voće i povrće
Sljedeći članakKomasacija poljoprivrednog zemljišta
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.