Obitelj Rajn u Peščeniku, naselju desetak kilometara udaljenom od centra Koprivnice, dugi je niz godina posvećena ratarstvu. Glavnu riječ u cijeloj priči vodi Dario, glava obitelji koji je poljoprivredu i rad na zemlji zavolio i naslijedio od oca Mirka.
Ono što danas njihovo gospodarstvo izdvaja od ostalih je metoda obrade zemlje koja je daleko od uobičajene. Za razliku od tradicionalnog oranja, Rajnovi koriste reduciranu obradu tla. Zelenom gnojidbom između kultura nastoje se što više približiti konzervacijskoj obradi tla.
Više od dvije godine ništa ne oru
–Ovim načinom obrade tla bez prevrtanja, dobivamo bolju strukturu tla, očuvanje vlage i hranjivih tvari. Već više od dvije godine ništa ne oremo, nego koristimo specijalni stroj kojim zapravo obrađujemo zemlju. Oranje se pokazalo ne baš dobrom operacijom jer njome 10 do 15 centimetara sjetvenog sloja u kojem se formira flora i fauna okrećete dolje, a „mrtvu zemlju“ vadite van. Zato mi koristimo sustav svojevrsnog tanjuranja.
–Stariji sin, Domagoj je na drugoj godini strojarstva u Zagrebu. Njegov je zaključak da su inženjeri strojarstva kod tog stroja napravili odličan posao, odnosno tanjuraču i plug su spojili u jedan stroj. Stroj ne okreće zemlju nego ju izmiješa i žetvene ostatke inkorporira u tlo tako da je dobro obrađeno za sjetvu sljedeće kulture. Na taj način imamo uštedu u broju u prolazaka prilikom obrade, dakle vremenu i gorivu. To bi kad se zavrti kroz nekoliko sezona, trebalo dati puno bolje rezultate, tumači Dario. Nastavlja pojašnjavati specifičnosti tog stroja.
-Stvar je u tome da stroj ima velike diskove 736 mm u promjeru, nagib diskova od 20 stupnjeva prema tlu i 16 stupnjeva u smjeru kretanja te kod brzine kretanja od 10 do 12 km/h on odlično radi, bitno bolje od klasičnih tanjurača. Na taj način obrađujemo zemlju zadnjih nekoliko godina. Do prije nam je bilo nepojmljivo posijati pšenicu, a da nismo izorali zemlju. U ovakvoj smo tehnici pripreme zemlje ako gledamo strogo lokalno – pioniri, ali ima u okruženju poljoprivrednika koji tako rade već godinama, govori Dario.
Grašak i bob obogaćuju tlo dušikom
Rajnova predanost kvaliteti i očuvanju okoliša očituje se i u izboru usjeva. Prijašnjih su godina uzgajali pet tradicionalnih kultura, no ove su godine odlučili proširiti svoje poljoprivredne horizonte uvođenjem graška i boba. Ove mahunarke nisu samo korisne za prehranu, već i za samu zemlju. Grašak i bob obogaćuju tlo dušikom, što smanjuje potrebu za dodatnim gnojivima i na taj im način donosi znatne uštede.
I dok su u proizvodnju graška krenuli u suradnji s Podravkom čiji savjetnici im stoje na usluzi kad to zatreba, u uzgoj boba upustili su se potpuno sami, eksperimentalno. Potaknuti željom za istraživanjem novih tržišnih mogućnosti, odlučili su dio svojih plodnih polja dati upravo ovoj vrijednoj mahunarki.
Bob je tražena kultura
Prije sjetve uspjeli su osigurati sigurnog otkupljivača koji koristi bob kao ključni sastojak za izradu hranjivih proteinskih napitaka. Ovaj proizvod se sve više prepoznaje na tržištu zbog svoje nutritivne vrijednosti i zdravstvenih benefita, što je dodatno ojačalo poziciju proizvođača boba kao pouzdanih i inovativnih poljoprivrednika.
–Upoznajemo se s bobom od nule. Supruga i prijateljice su ovih dana nabrale prve mahune i traže recepte pa ćemo vidjeti kako ga sve možemo koristiti u kuhinji, to sam isključivo prepustio njima. Odabrali smo ozimu sortu boba, sije se kad i pšenica, u drugoj polovici listopada ili početkom studenog.
–Nije prezahtjevan, ne traži velika ulaganja, prihrana je folijarna, dugo cvate, što je itekako bitno za pčelare. Kombajnira se krajem srpnja, žitnim hederom, s kukuruznom adaptacijom s obzirom da ima krupno zrno. Ono što je najvažnije je da je odličan fiksator dušika, kojeg inače daješ poslije za druge kulture u granulama kroz mineralno gnojivo, a ovako ga osiguravamo kroz njegov korijen, podijelio je Dario s nama svoje spoznaje o bobu kojeg je probno posijao na šest hektara.
Očekivani prinos prve godine mu je između tri i četiri tone po hektaru. Ugovorom dogovorena cijena iznosi 430 eura/t, plus potencijalnih 20 eura bonusa ako se isporuči dovoljan postotak proteina u sirovini.
Rajnovi raspolažu sa 130 hektara zemlje na kojima sade sedam kultura. Tu su kukuruz, pšenica, suncokret, uljana repica, soja i već spomenute mahunarke grašak i bob. Vremenski uvjeti za sve su kulture barem za sada gotovo idealne pa Rajn očekuje zadovoljavajuće prinose.
Skromnost, rad i red
Otac Mirko, od kojeg je Dario preuzeo obiteljski posao, iznosi svoje viđenje rada na zemlji.
–Ako imate velika očekivanja, mogu vas iznevjeriti. Skromnost, rad i red, to je poljoprivreda. Na otvorenom dođu dobre godine, ali i one jako loše. I ako se to sve uskladi na takav način onda je OK. Ako mislite da se budete preko noći obogatili, onda ste sigurno promašili posao, dodaje ovaj iskusni poljoprivrednik.
Na pitanje utječu li i u kojoj mjeri klimatske promjene na njihovu proizvodnju, otac i sin slažu se da je oduvijek bilo olujnih nevremena, ali ne i tako visokih temperatura. Srećom, tuča koja bi im nanijela veće štete zaobilazi ih već dugi niz godina pa nam nije preostalo drugo nego poželjeti da tako i ostane. Ovaj podravski poljoprivrednik razmišlja o budućnosti, prepoznaje vrijednost održivog ratarstva i neprestano traži načine kako unaprijediti svoje metode i povećati produktivnost, a istovremeno očuvati prirodne resurse. Njegov poseban pristup obradi zemlje i diversifikacija usjeva mogu poslužiti kao prava inspiracija ostalim poljoprivrednicima, pokazujući kako tradicija i inovacija mogu ići ruku pod ruku za dobrobit poljoprivrede i onih koji se njome bave.
Foto: Sonja Badalić, dipl. nov.
