Heljda je u pojedinim zemljama važna biljka za prehranu. Susjedna Slovenija drži do heljde, koristeći ju osim za razne tjestenine, kekse i umake također i za kruh od heljde i pšenice.


Što govori u prilog perspektive proizvodnje heljde?


Heljda (Fagopyrum esculentum) je biljka skromnih zahtjeva u pogledu plodnosti tla. Otporna je na bolesti i štetnike, pa mjere kemijske zaštite nisu potrebne. Korove treba isprovocirati na klijanje i nicanje prije sjetve, te ih drugim prohodom smanjiti na tolerantnu mjeru. Kratkog je vegetacijskog perioda, svega tri mjeseca, pa je pogodna i za sjetvu kao postrni usjev nakon žetve ječma i drugih žitarica, pri čemu ostvaruje prinos 6 do 14 dt/ha. Može se uzgajati i kao glavni usjev pri čemu postiže prinos 20 do 30 t/ha, iznimno do 40 t/ha. Značajna je kemijska i biološka vrijednost sastava zrna heljde. Sadržaj proteina je 13 do 15%, što ju čini najvažnijom žitaricom (iako biološki nije žitarica već je iz porodice Dvornici, Polygonaceae, zeljaste biljke s člankovitom stabljikom). Ima visoki sadržaj Lizina i drugih esencijelnih aminokiselina – metionina, triptofana i cistina. Ima puno višu proteinsku vrijednost od kukuruza i soje.

Osim što ima tri puta viši sadržaj proteina od kukuruza, njegova je i kemijska vrijednost na razini 93, kod soje je 85, a kod kukuruza 72. Približava se graničnoj vrijednosti od 100. Sekundarne tvari koje sadrži heljda podižu njen značaj i perspektivu. U Europu se i uvozi iz Kine i istočnih zemalja za proizvodnju tjestenine tipa Müsli. Proizvodnja na dijelu površina kao glavni ili postrni usjev S obzirom na to da nije potrebna kemijska zaštita, idealan je usjev u tzv. biološki čistoj proizvodnji. Osim kao glavni usjev na površinama manje plodnosti, odlično se uklapa kao drugi ili postrni usjev iza ječma i pšenice. Razvoj selekcije i oplemenjivanja donijet će i hibridne sorte, od kojih se očekuje viši prinos za oko 20%.

Karakteristike uzgoja heljde

Da bi Vam olakšali razmišljanje za probnu proizvodnju heljde na manjoj površini posjeda donosimo skraćeni pregled tehnologije:

  • uzgoj: ekstenzivni, laganija, oskudna tla;
  • sjetveni sloj: bez visokih zahtjeva, najmanje dvokratna obrada tla u razmaku oko tjedan dana, dok isklijaju korovi;
  • borba protiv korova: nije potrebna kod snažnog razvoja mladih biljaka;
  • vrijeme sjetve: polovinom travnja kao glavni usjev i najkasnije do 20. srpnja kao drugi usjev nakon žitarica;
  • količina sjemena: 60 do 80 kg/ha, 150 do 200 klijavih zrna po m2 na razmaku kao žitarice;
  • dubina sjetve: 2 do 3 cm, s normalnom sijaćicom;
  • sorte: odgovor trebaju dati selekcionari; Hrusovska, Astra … ili Bamby iz Njemačke;
  • oplodnja: oprašivanje kukcima, donošenje pčela u blizinu;
  • porast: do 1,5 m neravnomjerno;
  • gnojidba: u pravilu nema zahtjeva, najčešće nije potrebna kod dobro opskrbljenog tla te još i u žetvi, pa je preporučljiva košnja u otkos i vršidba nakon par dana sušenja;
  • vršidba: moguća je vršidba i stojeće heljde; uređaj za vršidbu postaviti da ne udara po stabljikama kako ne bi blindirala sita; stabljike su kod vršidbe pretežno još snažne i sočne;
  • prinos: prema vremenu proizvodnje, vremenskim uvjetima u cvatnji kao i kvaliteti tla i staništu (glavni usjev – okruglo 10 do 30 iznimno do 40 dt/ha; postrni usjev 6 do 14 dt/ha);
  • mljevenje: iskorištenje 40 do 60%, ovisno o sorti, osjetljivo na plijesan, neophodno je polagano izmeljavanje, hidrotermička obrada smanjuje gorčinu.

Foto: Arhiva Gospdarskog lista

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakReferentno razdoblje za ostvarivanje prava na potpore u 2012.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.