U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds uz suorganizaciju znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava u Opatiji je početkom studenog 2024. održan 17. Međunarodni kongres “Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo”.
Na kongresu su prezentirana 34 znanstvena i stručna rada. U prvom dijelu plenarnih izlaganja predstavljena je industrija sjemena ratarskog bilja u Hrvatskoj, pregled hrvatskog sjemenarstva u EU u brojkama u razdoblju 2020. – 2023. godine.
Hrvatsko agronomsko društvo na kongresu je dodijelilo priznanja „ZLATNO SJEME“ Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniji hibrid kukuruza po proizvodenim i certificiranim količinama sjemena u Republici Hrvatskoj – hibrid Pajdaš i Poljoprivrednom institutu Osijek: za najrašireniju sortu pšenice u Republici Hrvatskoj – sorta KRALJICA.
Certificirano/vlastito sjeme – teorija i praksa
Održan je i okrugli stol na temu “Certificirano/vlastito sjeme – teorija i praksa” . Na njemu je sudjelovala i predsjednica odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir.
–Geopolitički izazovi, ratna zbivanja i klimatske promjene posredno utječu na proizvodnju hrane. Nje ne bi bilo bez proizvodnje sjemena i sadnog materijala, uvodno je istaknula Marijana Petir.
Podsjetila je na aktivnosti kojima je Odbor za poljoprivredu ukazivao na važnost domaće sjemenarske i rasadničarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, koju treba još snažnije podržati, kako bi se ista odvijala na našem državnom teritoriju jer su dovoljne količine sjemena za proizvodnju domaće i kvalitetne hrane i prehranu stanovništva pitanje nacionalne sigurnosti.
–Jasno je da bez sjemena nema proizvodnje hrane i važno je da sjeme koje se stavlja na tržište bude certificirano. Isto tako važno je i da sjeme za vlastitu uporabu koje smo naslijedili od naših baka i djedova ne mora prolaziti složene postupke dorade i certificiranja što smo Zakonom o sjemenu i osigurali, rekla je Petir.
Pohvalila je suradnju Odbora za sektorom naglasivši kako kod donošenja odluka, uvijek imaju na umu da je hrvatsko sjeme preduvjet za proizvodnju hrvatske hrane što je strateški nacionalni interes.
Za samodostatnost potrebno unaprijediti sustav potpora
–Proizvodnja i certificiranje sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme Covid-19 krize te rata u Ukrajini. Proizvođačima je osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza. Time je osigurana sjetva i prehrambena neovisnost stanovništva kod najzastupljenijih kultura. Stoga agronomska struka snažno potiče i promovira uporabu certificiranog sjemena, jer imamo kontinuitet kvalitete i zdravstvene ispravnosti od polja do stola, rekao je doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva.
Dodao je kako smo kod biljnih vrsta gdje je razvijena domaća selekcija samodostatni kod proizvodnje sjemena (strne žitarice, soja, lucerna, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe do 60%), ali da ne možemo biti zadovoljni činjenicom da nam je proizvodnja sjemena kukuruza značajno pala, da uvozimo četiri petine sjemena krmnog bilja ili devet desetina sjemena povrća ili da nam je proizvodnja sjemena kukuruza u stalnom padu ili da smo posve ovisni o uvozu sjemena suncokreta ili šećerne repe – značajnih ratarskih kultura.
Za samodostatnost u proizvodnji sjemena i sadnog materijala treba unaprijediti sustav potpora u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva i u sustavu očuvanja biljnih genetskih izvora, dok kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta sektorski prioriteti bi trebali više biti sjemenarstvo i rasadničarstvo, uz voćarstvo, povrćarstvo i stočarstvo.
–Treba pozdraviti uvođenje Proizvodno vezanih potpora za sjeme, no potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena kukuruza, industrijskog i krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka, za hrvatske potrebe, a i za izvoz, zaključio je Haramija.
Izvor tekst i foto: Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora
