Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se bavi uzgojem biljaka i životinja u cilju proizvodnje proizvoda koji zadovoljavaju različite potrebe stanovništva. Visina ostvarenih prinosa u biljnoj proizvodnji, koja je jedna od rijetkih grana gospodarstva, a čija se proizvodnja odvija na otvorenom, u velikoj mjeri ovisna je o vremenskim prilikama.
Veliki utjecaj na visinu i kvalitetu ostvarenih prinosa, osim vremenskih prilika imaju: stanje tla na kojemu se uzgaja odabrana biljna vrsta, odabrani sortiment uzgajane vrste i primjena adekvatnih i pravovremenih agrotehničkih mjera. Svaka uzgajana biljna vrsta ima određene potrebe na visinu temperatura i količinu potrebne vode u svakoj fazi rasta i razvoja. Prema podacima zabilježenim na mjernoj postaje iMethos uređaja u Murskom Središću (Međimurska županija), u razdoblju od 1.9.2022. do 23.7.2023. godine bilježimo 980,6 mm oborina, no njihov raspored nije bio naklonjen primjeni svih potrebnih agrotehničkih mjera pri uzgoju ozimih ratarskih usjeva.
Tablica 1. Mjesečne količine oborina – iMethos uređaj, lokalitet Mursko Središće
Mjesec Količina oborina (mm) Rujan 2022. 171,6 Listopad 2022. 11 Studeni 2022. 82,8 Prosinac 2022. 71 Siječanj 2023. 152 Veljača 2023. 7,6 Ožujak 2023. 69,2 Travanj 2023. 86,4 Svibanj 2023. 118,6 Lipanj 2023. 79,8 Do 23. srpnja 2023. 130,6
Raspored i količina oborina ove vegetacijske sezone uzgoja ratarskih kultura vrlo se razlikuje čak i na malim udaljenostima. Na području Međimurske županije na mjernoj postaji iMethos uređaja u Donjoj Dubravi zabilježeno je u razdoblju od 1.1.2023. do 3.8.2023. godine ukupno 596,2 mm oborina, dok je na istom uređaju i istom razdoblju mjerenja u mjestu Kotoriba zabilježeno 880,8 mm oborina/m². Udaljenost između ovih dviju mjernih postaja je oko 5 kilometara. Provedba potrebnih agrotehničkih mjera, pogotovo zaštite usjeva od štetočinja, u godini s ovakvim količinama oborina zahtijevala je dodatno znanje i prilagodbe poljoprivrednih proizvođačima uvjetima na parceli.
Ranija pojava štetnika i bolesti
Kraj 2022. i početak 2023. obilježile su povišene temperature te nekoliko dana bilježimo maksimalne dnevne temperature od 18°C koje su u ovom području primjerenije mjesecu ožujku. Povišene temperature uz povećanu količinu oborina u siječnju 2023. uzrokovale su rani početak vegetacije ozimih ratarskih kultura (žitarica i uljane repice) te raniju pojavu štetnika i biljnih bolesti. Zbog povećanog vlaženja lišća i nižih temperatura tijekom mjeseca ožujka, na parcelama s nepravovremeno i neadekvatno obavljenom zaštitom usjeva, bilježi se veći napad žute hrđe – Puccinia striiformis (posljednja veća pojava ove bolesti zabilježena je 2014. godine).
Ozimi ječam prolazi vegetacijsku fazu klasanja krajem travnja, dok kod usjeva ozime pšenice ova vegetacijska faza nastupa nešto kasnije, u prvoj polovici svibnja što ovisi o ranozrelosti posijene sorte. U vrijeme klasanja kad je potrebno obaviti zaštitu klasa od paleži klasa (Fusarium spp.). Međutim, zbog učestalih oborina u tom razdoblju bilo je vrlo teško kvalitetno obaviti ovaj tretman, što je dodatno utjecalo na kvalitetu i visinu ostvarenog uroda. Učestale oborine krajem lipnja i početkom srpnja 2023. godine otežale su i produžile vrijeme žetve.
Preklapanje vremena žetve više kultura
U rijetkim godinama kao što je ova, poklopilo se vrijeme žetve ječma, uljane repice i pšenice. Kod kasnijih hibrida uljane repice, donje komuške u vrijeme žetve još nisu dozrele i nisu mogle biti ubrane što je dodatno smanjilo ostvareni prinos. Ostvareni prinosi uljane repice, čije površine se posljednjih godina znatno smanjuju, iznosili su od 2 do iznad 4 t/ha. Razlike u ostvarenim prinosima možemo pripisati, osim stanja tla i vremenskih uvjeta, i pravodobno provedenim agrotehničkim mjerama, pogotovo zaštiti usjeva od biljnih štetnika.
Kod usjeva ozimog ječma, na području Međimurske županije bilježimo ostvarene prinose od 3500 do 6000 kg/ha, no ostvrena hektolitarska masa je bila izuzetno smanjena. Usjevi ozime pšenice ostvarili su prinose od 5000 do 8000 kg/ha, također sa smanjenim parametrima kvalitete zrna (sadržaj proteina i hektolitarska masa), tako da su ovogodišnji urodi većinom u nižim kvalitativnim razredima. Na proizvodnom pokusu 35 sorata pšenice ostvareni prosjek prinosa bio je 8720 kg/ha.
Nažalost, zbog učestalih oborina kombajniranje je bilo obavljeno nakon kiša te je hektolitarska masa zrna bila dosta niža od prijašnjih godina s prosjekom od 68,58 kg/hl. Izmjereni sadržaj proteina u zrnu pšenice bio je zadovoljavajući za područje sjeverozapadne Hrvatske. Izmjereni prosjek sadržaja proteina iznosio je 13,25 % (najniži 10,25 %, dok je najviši bio 15,2 %). Ovogodišnje otkupne cijene uroda ozimih žitarica i uljane repice niže su u usporedbi s otkupnim cijenama prošle godine od 35 do 50 %. Uz nižu otkupnu cijenu, smanjene prinose i povećane cijene inputa (mineralno gnojivo, sjeme, sredstva za zaštitu bilja, gorivo, itd.), nažalost, ove godine većina proizvođača koji se bave proizvodnjom žitarica i uljane repice, neće ostvariti očekivanu dobit.
