Pravilnom pripremom tla za sjetvu, pravilnim sklopom, optimalnom i pravovremenom gnojidbom, zaštitom od štetnih organizama, poljoprivrednik stvarajući optimalne uvjete za uzgoj žitarica, nije ni svjestan da istovremeno ugađa i biljci-korovu. Kako su korovi u gotovo svim biološkim parametrima moćniji od uzgajane kulture, bez pomoći ljudske ruke korovi će nadvladati kulturu i izostat će prinos.
Velika zakorovljenost korovnih trava u usjevima žitarica, opravdani je razlog da se s aplikacijom herbicida ne čeka do proljeća budući da pri povoljnim vremenskim usjevima ove vrste mogu već u jesen konkurirati usjevu.
Od korovnih trava za naše uzgojno područje najznačajnije su obična slakoperka (Apera spica-venti), mišji repak (Alopecurus myosuroides), vrste roda Bromus (stoklasa) kao i jednogodišnja vlasnjača (Poa annua). Usjeve ozimih žitarica također zakorovljuju i višegodišnje korovne trave – pirika (Agropyron repens), vlasnjače (Poa pratensis i Poa trivialis) te ljuljevi (Lolium perenne).
Prepoznavanje korovnih trava
Korovne trave su jednosupnice (monokotiledone) i pripadaju porodici Poaceae. Glavna značajka vrsti iz ove porodice, za razliku od dvosupnica (dikotiledona) jest uski list pa se stoga najčešće i nazivaju uskolisne vrste, iako se i po drugim morfološkim značajkama razlikuju od dvosupnica. Tako kod trava klica ima jednu supku, klijanje je uvijek hipogejsko (klica ostaje ispod površine tla), a klijanac je zaštićen kožnatom ovojnicom (koleoptila i koleoriza), primarni korijen brzo odumire i razvije se tzv. čupavo korijenje, a raspored listova na vlati (stabljici) je uvijek izmjeničan. Na bazi vlati kod trava se nalazi čvor busanja. Nervatura uskog lista je uvijek paralelna. Začetak vlati i listova je kod nicanja zaštićen posebnom kožicom koleoptilom i štiti pupoljčić dok se ne razvije prvi pravi list.
Prvi korak u donošenju odluke o potrebi suzbijanja i izboru herbicida jest uspješno prepoznavanje korovnih vrsta u usjevu. Temeljem ispravne determinacije može se odabrati najučinkovitiji herbicid ili kombinacija herbicida za određenu vrstu. Ispravna determinacija korovnih vrsta posebice je važna u ranijoj razvojnoj fazi. Međutim u toj fazi (klijanac) upravo i jest najteže pravilno odrediti o kojoj se korovnoj vrsti radi, a posebice je teško kod korovnih trava koje su morfološki vrlo slične. Ponekad je zbunjujuće čak i u naprednijoj razvojnoj fazi (vlatanje, klasanje i cvatnja) točno odrediti o kojoj se vrsti trava radi.
Iako je determinacija korovnih trava, a pogotovo u njihovoj ranoj razvojnoj fazi zahtjevna ona je nužna kako bi se mogla donijeti pravovremena odluka o suzbijanju.
Prvi korak kod determinacije trava jest putem kriterija eliminacije odbaciti one vrste koje ne niču u određeno doba godine. Nažalost, ovaj kriterij teško može pomoći proizvođačima ozimih žitarica jer sve korovne trave uspješno niču u jesen (slakoperka, jednogodišnja vlasnjača, divlja zob, stoklasa). Ovaj kriterij eliminacije će primjerice značajno pomoći proizvođačima proljetnih kultura da eliminiraju zimske trave. Osim po vremenu pojave u usjevu, kao kriterij eliminacije mogu poslužiti i ekološki uvjeti pogodni za nicanje određene vrste. Tako primjerice slakoperka (Apera spica-venti) uspješnije niče na laganim i pjeskovitim tlima dok mišji repak (Alopecurus myosuroides) preferira teža glinena tla, a višegodišnji ljulj (Lolium perenne) plodna, teža i pH neutralna tla.
Međutim, najpouzdaniji način determinacije jest poznavanje određenih morfoloških značajki koje su specifične za pojedinu korovnu travu. Ipak, te morfološke značajke za istu korovnu vrstu nisu iste za sve razvojne faze, pa je i to potrebno poznavati kako bi uspješno odredili koju korovnu travu imamo u usjevu.
Morfološke značajke koje je korisno poznavati kod trava u dvije su razvojne faze: faza klijanca s 1-2 razvijena lista i faza mlade biljke s 2- 4 razvijena lista do busanja. Za praksu je ipak manje zahtjevno prepoznavanje korovnih trava u fazi do busanja (2-4 razvijena lista). Tada kao morfološki kriterij za determinaciju pomaže položaj listova u pupu, oblik plojke, površina plojke, boja lista, obojenost nervature i međužilnog prostora te izgled rukavca, jezičca i uški. Tako primjerice jednogodišnja vlasnjača ima glatku i sjajnu kutikulu i tipičan list u tzv. „obliku čamca“, vrste iz roda ljuljeva istaknutu i grebenastu nervaturu lista, a divlja zob uvrnuti vrh lista suprotno od kazaljke na satu.
prof. dr. sc. Maja Šćepanović
dr. sc. Valentina Šoštarčić
