Pri uzgoju bilo koje ozime žitarice cilj je postizanje stabilnih prinosa zadovoljavajuće kvalitete zrna. Kvalitetu uroda uzgajane vrste žitarica i prerađevina od žitarica određuje: botanička pripadnost, količina i vrsta stranih primjesa, senzorska svojstva, kemijska svojstva, udio vode, fizikalna svojstva, prisutnost prisutnost štetočinja, mikroorganizama i njihovih štetnih metabolita i prisutnost ostataka pesticida i drugih otrovnih tvari.
1. Botanički kriteriji kvalitete ozime pšenice
Za proizvodnju brašna namjenjenog ljudskoj uporabi od 27 poznatih vrsta pšenice najveću ulogu imaju:
a) obična ili meka pšenica (Triticum aestivum)
b) patuljasta pšenica (Triticum compatcum)
c) tvrda pšenica (Triticum durum)
Od ukupne proizvodnje pšenice u svijetu, 90 % se proizvode sorte mekih vrsta (Triticum aestivum). Obična ili meka pšenica se uglavnom koristi za dobivanje brašna za kruh, a djelomično i u konditorskoj industriji te za proizvodnju tjestenine. Patuljasta pšenica je meka, brašnasta pšenica, krupnog zrna s malim udjelom proteina te se koristi za proizvodnju keksa, vafla i lisnatog tijesta. Tvrda pšenica spada u pšenice staklaste strukture i velike tvrdoće, a pogodna je u proizvodnji tjestenine.
2. Kemijski kriteriji kvalitete
a) Udio vlage
b) Udio proteina
c) Kakvoća proteina
d) Udio masnih kiselina
e) Udio vlakna i pepela
3. Fizikalni kriteriji kvalitete pšenice
Najvažniji fizikalni kriteriji kvalitete pšenice su: volumna ili hektolitarska masa, apsolutna masa, veličina i oblik zrna, tvrdoća zrna, staklavost zrna, boja zrna, oštećena zrna, strane nečistoće, urodice i kakvoća meljave.
Hektolitarska ili volumna masa je jedno od najstarijih mjerila za određivanje mlinarske kakvoće žitarica. Hektolitarska masa je masa onolike količine zrnja koja je potrebna da bi se ispunio spremnik volumena od 100 litara pa se stoga i izražava u kg/hl. Izmjerena hektolitarska masa može ukazati na sve što se događalo tijekom uzgoja određene žitarice, ali i tijekom njenog uskladištenja.
Određuje se uz pomoć vage tipa Schopper. Na hektolitarsku masu utječu mnogobrojni čimbenici; izbor sortimenta, vremenski uvjeti tijekom uzgoja, provedene agrotehničke mjere, sadržaj vode u zrnu, udio primjesa u masi zrna itd. Veću hektolitarsku masu možemo očekivati kod uroda s kompaktnim staklastim zrnima koja su potpuno dozrela. Mala i zrna osrednje veličine, ovalna zrna, zrna tanke ljuske i niskog sadržaja vode također postižu veću hektolitarsku masu. Povećanjem vlage smanjuje se hektolitarska masa zato što se povećava volumen zrna. Zrno u tom slučaju postaje specifično lakše jer voda ima manju masu od tvari zrna. Ponovnim sušenjem povećava se hektolitarska masa, ali se ne može dosegnuti prvobitna vrijednost prije vlaženja zbog razgradnje suhe tvari.
Apsolutna masa podrazumijeva masu 1000 cijelih zrna žitarica izraženu u gramima. Postignuta apsolutna masa vrlo ovisi o trajanju i intenzitetu nalijevanja zrna jer se u to vrijeme odvija translokacija organskih i mineralnih tvari u zrno. Nalijevanje zrna intenzivno je u prvim tjednima nakon cvatnje žitarice. Vrlo je važno održati zelene dijelove klasa i dva gornja lista što duže zdravim jer se više od 50 % mase zrna stvara fotosintezom iz ovih dijelova biljke.
Pročitajte ostalo:
Vodič za sjetvu ozimih žitarica
Zahtjevi ozimih strnih žitarica prema agroekološkim uvjetima
Važnost plodoreda stalno treba naglašavati
Gnojidba ozimih strnih žitarica
