Proizvodnja pšenice ove se godine procjenjuje na 976 tisuća tona. To je povećanje od 1,5 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci o ranim procjenama proizvodnje za najvažnije usjeve u 2022. Objavio ih je Državni zavod za statistiku (DZS).

Pšenice je zasijano na 160 tisuća hektara, a očekuje se urod od 6,1 tonu po hektaru. Osim pšenice, prema ranoj procjeni povećala se i proizvodnja ječma koji je posijan na 61 tisuću hektara. Uz očekivanu proizvodnju od 5,1 tonu po hektaru ukupna se proizvodnja ječma procjenjuje na 311 tisuća tona ili 1,6 posto više nego prošle godine. Istodobno se procjenjuje da se proizvodnja uljane repice u ovoj godini smanjila za 8,2 posto, na 67 tisuća tona. Proizvodnja zobi se smanjila za 1,7 posto, na 58 tisuća tona.

Pod uljanom repicom je 24 tisuće hektara, a procjenjuje se urod od 2,8 tona po hektaru. Zob je posijana na 17 tisuća hektara, a očekivana je proizvodnja 3,4 tone po hektaru. Podaci o prvim procjenama proizvodnje važnijih usjeva u 2022. odnose se na ratarske usjeve dok su još u polju. Iskazuju se kao realan prinos kojim će se raspolagati nakon završetka žetve, s određenom vlažnosti zrna i nakon odbitka svih gubitaka nastalih tijekom žetve. Ti su podaci prve informacije koje objavljuje DZS o proizvodnji ranih usjeva. Procjena o proizvodnji objavljuje se za pšenicu, ječam, zob i uljanu repicu.

Izvor: Hina

Prethodni članakU Virovitici održan 25. Viroexpo
Sljedeći članakKaj su jeli naši stari?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.