Grana gospodarstva čija proizvodnja najviše ovisi o vremenskim prilikama je poljoprivreda, koju često nazivamo „tvornica na otvorenom“. Posljednjih godina svjedoci smo stalnih promjena vremenskih prilika koje predstavljaju veliki izazov poljoprivrednim proizvođačima na koji način prilagoditi agrotehničke mjere tijekom vegetacijske sezone uzgoja.
Suša (manjim dijelom tuča i mrazevi) u uzgoju ratarskih kultura i travnjaštvu mogu značajno utjecati na smanjenje prinosa i kvalitete uroda uzgajane vrste. Republika Hrvatska podijeljena je na tri poljoprivredne regije: panonsku, gorsku i jadransku od kojih svaka ima određene klimatske značajke. Najveći broj poljoprivrednih površina pod ratarskim kulturama nalaze se u području panonske regije. Pošto na promjenu vremenskih prilika ne možemo utjecati, biljkama možemo pomoći kod sušnih uvjeta primjenom različitih agrotehničkih mjera.
Svaka uzgajana vrsta u ratarstvu i travnjaštvu za stvaranje kilograma suhe tvari ima određene potrebe za vodom. Na vodnu bilancu osim vremenskih prilika (padalina, temperatura, vjetra i sunčeva zračenja) u velikoj mjeri utjecaj ima tlo na kojem se uzgaja određena kultura. Jedna od osnovnih funkcija tla, osim da biljku opskrbljuje potrebnim hranivima, je skladištenje vode potrebne za rast poljoprivrednih kultura. Ako je sposobnost tla za uskladištenjem vode veća, povećava se i mogućnost preživljavanja biljaka u sušnim uvjetima. Sposobnost tla da zadrži određene količine vode možemo poboljšati provođenjem određenih agrotehničkih mjera, no također i održavanjem stanja tla (povoljna struktura tla, povećanje organske tvar u tlu).
Povećanjem organske tvari u tlu automatski povećavamo kapacitet tla za vodu. Pravilnom obradom tla i malčiranjem uvelike smanjujemo isparavanje vode iz tla te povećavamo sposobnost tla za upijanje padalina. Negativni utjecaj suše možemo smanjiti provođenjem pravilnog plodoreda, odnosno prilagođenom sjetvenom i sortnom strukturom te cjelokupnim konceptom uzgoja ratarskih kultura. Provođenjem ovih mjera možemo smanjiti negativni utjecaj kratkotrajnih sušnih razdoblja tijekom vegetacijske sezone uzgoja i ublažiti obim šteta nastalih zbog suše i promijenjenih uvjeta uzgoja. Opće agrotehničke mjere kojima možemo smanjiti štete koje prouzrokuje suša na ratarskim kulturama usmjerene su na poboljšano zadržavanje raspoložive vode u tlu i njenom boljem iskorištavanju.
Mjere koje se primjenjuju kako bi se smanjio utjecaj suše pretežito su mjere dobre poljoprivredne prakse u uzgoju ratarskih kultura i travnjaštvu. Obrada tla je osnova za uspješan uzgoj usjeva. Cilj obrade tla koja su ugrožena zbog suše je različitim mjerama povećati sposobnost tla da u određenom trenutku upije što više vode, povećati sposobnost tla da zadrži što više vode za kasniju uporabu, omogućiti korijenu bolji rast i spriječiti gubitak vode iz tla isparavanjem. Sve nabrojeno ovisno je o teksturi tla, strukturi tla, organskoj tvari tla te uzgajanoj vrsti. Teksturu tla ne možemo mijenjati, međutim, pravilnim izborom agrotehničkih mjera na ostale parametre možemo značajno utjecati.
Važnost agrotehničkih mjera
Agrotehničke mjere trebaju biti obavljene pravodobno, u odgovarajućem rasporedu i moraju biti prilagođene uzgajanoj kulturi, tipu i trenutnom stanju tla. Struktura tla ima značajan utjecaj na upijanje i zadržavanje vode u tlu, na zagrijavanje tla te na rast i razgranatost korjenovog sustava. Poželjno je tlo grudičaste strukture, jer ono dobro upija i zadržava vodu, agregati tla su stabilni, korjenov sustav biljke je dobro razvijen i tla s grudičastom strukturom manje su podložna stvaranju pokorice. Strukturu tla možemo poboljšati jesenskom osnovnom obradom tla, unošenjem organske tvari u tlo, uravnoteženom gnojidbom itd., međutim, možemo je pokvariti prečestom ili previše finom obradom, obradom presuhih ili premokrih tala, preobilnom gnojidbom N gnojivima itd.
Organska tvar tla ima velik utjecaj na kemijska, biološka i fizikalna svojstva tla, pa stoga i na intenzitet suše. Organska tvar tla ima utjecaj na stvaranje strukturnih agregata, poboljšava kapacitet tla za zrak teških tala i kapacitet za vodu na lakim tlima. Važna činjenica je da na sebe veže 3-5 puta više vode od vlastite težine, što je posebno važno kod pjeskovitih tala te kod pojave suše kod svih tala. Biljne ostatke prethodne kulture valja unijeti u tlo jer ovim postupkom poboljšavamo upijanje padalina, smanjujemo isparavanje, poboljšavamo mikorbiološku aktivnost u tlu i štitimo tlo od erozije.
Kod obrade tla bitno je duboko oranje obaviti na jesen jer se tim postupkom poboljšava upijanje zimskih oborina i omogućava izmrzavanje tla tijekom zimskog razdoblja. Izorana tla u proljeće, čim ranije, treba poravnati i napraviti plitku površinsku obradu zbog smanjenja površine s koje isparava voda iz tla i prekida kapilarnog uspona vode. Oranje u proljeće ili ljeto treba obaviti čim pliće i odmah napraviti površinsku obradu. Na tlima koje su češće izložena suši ili podložna eroziji koristi se konzervacijska obrada tla. Podrivanje koristimo za sprječavanje pojave tabana pluga, omogućavanja boljeg rasta korijenja te na težim tlima povećavamo ocjeditost tla. Način i intenzitet predsjetvene pripreme potrebno je prilagoditi zahtjevima uzgajane kulture.
Osim pravilne i pravodobne obrade tla veliki utjecaj na smanjenje utjecaja suše ima pravilan plodored i izbor uzgajanih vrsta. Pravilnim plodoredom i izborom vrsta možemo povećati kapacitet tla za vodu i iskorištenje raspoložive vode, ali povoljno utječemo i na zadržavanje plodnosti tla, sprječavanje erozije, smanjenje pojave štetočinja i bolje iskorištenje hraniva iz tla što u konačnici dovodi do smanjenja posljedica pomanjkanja vode. Udio okopavina u plodoredu ratarskih kultura ne bi trebao biti veći od 40 % jer veći udio okopavina dovodi do intenzivne razgradnje organske tvari u tlu.
Posebno je nepovoljan uzgoj okopavina na lakšim, plitkim tlima jer dugoročno smanjuje njihov prinos. Izbor vrsta i sorata također zbog svojih morfoloških i/ili fizioloških osobina (bolje razvijen korijenov sustav, tip i oblik listova i stabljike, moć upijanja vode i hraniva, transpiracijski koeficijent) ima utjecaj na smanjenje utjecaja sušnih uvjeta. Prilikom sjetve gustoću usjeva (sklop) potrebno je prilagoditi sorti ili hibridu uzgajane vrste.
Usjev je potrebno održavati bez korova koji su konkurencija kulturnoj biljci u opskrbi vodom. U području gnojidbe usjeva potrebno je povoditi sve mjere s namjenom osiguranja optimalne rodnosti tla u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom – gnojidba prema analizi tla i planu gnojidbe i osiguranje optimalnih čimbenika rodnosti tla (pH, opskrbljenost tla pojedinim hranivima). Način prilagodbe gnojidbe ovisan je o trajanju sušnog razdoblja, razvojnoj fazi uzgajane vrste i specifičnim uvjetima koji vladaju na određenom zemljištu. U godinama kad bilježimo smanjenu količinu padalina, provođenjem svih navedenih mjera, pomažemo uzgajanoj vrsti ostvarenje određenih prinosa.
Izvor: Gospodarski kalendar
 u uzgoju ratarskih kultura i travnjaštvu mogu značajno utjecati na smanjenje prinosa i kvalitete uroda uzgajane vrste.){kind=link}