Mogu li potpore zadržati proizvodnju šećerne repe u RH?

Prije članstva Hrvatske u Europskoj uniji, šećerna repa bila je jedna od najprestižnijih ratarskih kultura u Hrvatskoj. Od početka 2000-ih godina površine pod ovom kulturom kontinuirano su se povećavale, sve do 2007. godine kada je njome zasijano 34.320 hektara.

Šećerna repa koja se često proglašava kraljicom ratarstva ovaj je naslov opravdavala dobrim financijskim rezultatima. Oni su je, prema podacima iz Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje za 2008. godinu, činili pet puta isplativijom kulturom od kukuruza.

Drastični pad površina pod šećernom repom

Ipak, splet okolnosti na hrvatskom i svjetskom tržištu uzrokovao je opadanje njezine važnosti u hrvatskoj poljoprivredi uz drastično smanjenje površina koje su prošle godine bile gotovo 80 % manje u u odnosu na rekordnu 2007. Od te 2007. godine kontinuirano se odvija pad površina i proizvodnje šećerne repe. Tako je prema podacima Eurostata, u 2023. u Hrvatskoj zasijano 8.010 hektara šećerne repe.

Najjednostavnije objašnjenje oscilacija proizvodnje šećerne repe vidljivo je iz promjene isplativosti njezine proizvodnje tijekom proteklih petnaestak godina.

Prema podacima iz Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje za 2022. proizvodnja šećerne repe u 2022. ostvarila je negativnu vrijednost pokrića varijabilnih troškova što ju je iste godine, učinilo jedinom kulturom u ratarstvu s neprihvatljivim financijskim rezultatom. S druge strane proizvodnja kukuruza koji je prema kalkulacijama iz 2008. bio višestruko manje isplativ, ostvario je rekordno dobar financijski rezultat u 2022., što objašnjava odmak poljoprivrednika od šećerne repe. Tehnološki značajno zahtjevnija šećerna repa ostvarivala je financijski nepovoljniji rezultat od kultura koje su objektivno tehnološki manje zahtjevne.

Tablica 1. Kalkulacija pokrića varijabilnih troškova (PVT) u proizvodnji šećerne repe za 2022. godinu, €/ha

Nepovoljnom financijskom rezultatu proizvodnje šećerne repe u 2022. doprinijelo je smanjenje cijene ove kulture, za razliku od ostalih osam ratarskih kultura čije cijene prati Državni zavod za statistiku, a koje su porasle u odnosu na prethodnu godinu.

Promjena prosječnih proizvođačkih cijena 2022/2021.

Problemi na europskom tržištu

Hrvatska u novijoj povijesti nikada nije bila samodostatna u proizvodnji šećerne repe. Ipak, u proizvodnji šećera ostvarivala je visoku razinu samodostatnosti, dostigavši čak 237 % u 2017. Šećer je dugo godina bio vodeći hrvatski izvozni proizvod. Nažalost, pad proizvodnje šećerne repe doveo je do smanjenja proizvodnje šećera i samodostatnosti koja se trenutno kreće oko 80 %.

Tijekom proteklih dvadesetak godina više je čimbenika utjecalo na nazadovanje sektora šećera i proizvodnje šećerne repe uz turbulentne promjene tržišnih čimbenika. Zemlje s nižim troškovima proizvodnje koje umjesto šećerne repe koriste tehnološki jednostavniju šećernu trsku, poput Brazila i Indije, postale su značajni izvoznici šećera na europsko tržište. To je dodatno umanjilo cijene šećera i otežalo europskim proizvođačima konkurentnost na svjetskom tržištu. S druge strane, troškovi proizvodnje šećera u Europi su se povećali posljednjih nekoliko godina. Prvenstveno zbog rasta cijena goriva i drugih inputa.

Probleme na europskom tržištu potencirao je i aktualni rat u Ukrajini. Ona je prema podacima FAO-a za 2019. godinu s proizvodnjom od 10,2 milijuna tona bila deveti svjetski proizvođač. Zbog poremećaja dotadašnjih izvoznih tokova, ukrajinski izvoz (jeftinog) šećera u EU porastao je s 25.000 tona iz 2020. godine na 350.000 tona u 2022. godini. Smanjenju europskih površina doprinijela je i zabrana korištenja insekticida štetnih za pčele i druge oprašivače. Oni su se do nedavno koristili za zaštitu od virusne žutice u šećernoj repi. Svi navedeni čimbenici doveli su do smanjenja površina pod šećernom repom. Ono je u Hrvatskoj značajno veće nego u vodećim europskim državama proizvođačima.

Tablica 2.  Površine pod šećernom repom (tisuće ha) i promjena između 2017. i 2023. godine

Poboljšanje tržišnih prilika za proizvođače šećerne repe

Ipak tijekom 2023. događa se novi prevrat na tržištu šećera koji je zasad obilježen eksplozivnim rastom cijena bijelog šećera koje u 2024. dolaze na rekordno visoke povijesne razine.

Neuobičajeno malo oborina na području Indije i Tajlanda, drugom i trećem svjetskom izvozniku šećera, 2023. godine smanjilo je svjetsku opskrbu šećerom uz smanjenje ukupnih svjetskih rezervi. U Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču, aktualne visoke cijene benzina preusmjerile su iskorištavanje šećerne trske u proizvodnju etanola umjesto šećera. Francuski poljoprivrednici pretrpjeli su dvije slabe žetve posljednjih godina uz smanjenje proizvodnje šećerne repe za 30 % zbog ljetnih suša i bolesti žutice.

Opće smanjenje zaliha šećera i proizvodnje šećerne repa ugrozilo je sigurnost opskrbe europske industrije šećera. Zbog toga su neki od najvećih otkupljivača povećali otkupne cijene šećerne repe u 2023. te najavljuju novi rast u 2024. godini.

Prosječne uvozne cijene bijelog šećera iz ACP zemalja u EU prema podacima EUROSTAT-a (EUR/t)

Logično je pretpostaviti da će rast cijena bijelog šećera pratiti i rast otkupnih cijena šećerne repe. To bi trebalo dovesti i do porasta zanimanja poljoprivrednika za proizvodnju ove kulture u narednom razdoblju.

Povećanje površina pod šećernom repom

U svojim kratkoročnim prognozama za ovu godinu koju je objavila početkom svibnja, Europska komisija predvidjela je povećanje površina i proizvodnje šećerne repe u EU za 2 % zahvaljujući povoljnim tržišnim uvjetima i unatoč odgođenoj sjetvi zbog prevlažnog tla. Komisija je procijenila da će šećernom repom u 2024. biti zasijano 1,495 milijuna hektara, s proizvodnjom repe od 113 milijuna tona, što je 2,3 milijuna tona više u odnosu na prethodnu godinu.

Očekuje se da će prinos šećerne repe u EU-u ove godine ostati stabilan na 75,7 tona po hektaru unatoč povećanom riziku od oštećenja od lisnih uši i bolesti žutice u nekim zemljama EU-a.

U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) postupno se ukidaju potpore koje su povezane s proizvodnjom određenih proizvoda. Potpore se, uglavnom, isplaćuju za korištene hektare poljoprivrednog zemljišta neovisno što se na njima proizvodi. Cilj je ovakvih proizvodno nevezanih potpora spriječiti prekomjernu proizvodnju određenih proizvoda. Također, cilj je osigurati da poljoprivrednici prilagode svoju proizvodnju stvarnoj tržišnoj potražnji.

Međutim, u slučaju kada su određeni sektori važni iz ekonomskih, socijalnih ili okolišnih razloga, ti sektori mogu ostvariti proizvodno vezanu potporu radi rješavanja specifičnih poteškoća s kojima se suočavaju. Sve države članice EU-a osim Nizozemske odlučile su i u razdoblju 2023. – 2027. isplaćivati proizvodne potpore određenim strateški važnim sektorima u problemima.

Ministarstvo poljoprivrede RH odlučilo je u 2024. isplaćivati proizvodne potpore za devet proizvoda. Jedan od njih je i šećerna repa („Intervencija 32.07. PVP za šećernu repu“). Kako bi ostvario PVP za šećernu repu poljoprivrednik mora u 2024. isporučiti minimalnu količinu šećerne repe od 40 t/ha. Planirani jedinični iznos potpore je 451,00 EUR/ha.

Program potpore za proizvođače šećerne repe

Dodatan impuls zainteresiranosti poljoprivrednika prema proizvodnji šećerne repe u Hrvatskoj svakako je i Program potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027. godine koji je nastavak sličnog programa iz prethodnog programskog razdoblja. Programom je predviđena potpora od:

• 530 eura po hektaru za prvih 40 hektara pod šećernom repom,
• 430 eura po hektaru za proizvodne površine od 40,01 ha do 200,00 ha te,
• 130 eura po hektaru za proizvodne površine iznad 200 hektara.

S obzirom da je ovaj program postojao i u 2022. i da je unatoč njemu ostvaren pad površina pod šećernom repom, neizvjesno je može li on sam dovesti do oporavka proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj. Ipak za očekivati je da će potpore iz ovog Programa u kombinaciji sa proizvodno vezanim potporama za šećernu repu, smanjenjem financijske isplativosti ostalih (konkurentnih) ratarskih kultura u 2023. godini i prognoziranim rastom otkupnih cijena šećerne repe u 2024. godini dovesti do rasta proizvodnih površina.

Ovo je potvrdio Željko Zadro, predsjednik uprave Hrvatske industrije šećera (HIŠ). On je u veljači ove godine na dodjeli priznanja najboljim proizvođačima šećerne repe u Županji naveo podatak o ugovorenoj proizvodnji šećerne repe na 10.600 hektara u Hrvatskoj. To je tridesetak posto više od površina iz prethodne godine. Vrijeme će pokazati jesu li ovi pomaci nagovještaj da za šećernu repu dolaze bolji dani i hoće li se u skoro doba vratiti na svoj kraljevski tron.