U konvencionalnom načinu obrade tla priprema tla za sjetvu jarih poljoprivrednih kultura razlikuje se ovisno o poljoprivrednoj vrsti koja se planira posijati i provodi se različitim oruđima. Vrijeme i način predsjetvene obrade tla ovise o poljoprivrednoj vrsti, tipu tla i vremenskim uvjetima.
Zadatak predsjetvene obrade je kvalitetna priprema površinskog sjetvenog sloja do dubine sjetve. Dubina obrade u predsjetvenoj pripremi tla ovisi o potrebama pojedine jare vrste. Pliće se priprema tlo za sjetvu sitnijeg sjemena, manje energije klijanja, a dublje za vrste koje imaju krupnije sjeme veće energije klijanja. Predsjetvena priprema obavlja se tanjuračom, drljačom, sjetvospremačem ili nekim sličnim kombiniranim oruđem ovisno o stanju tla, jaroj vrsti i opremljenosti poljoprivrednog gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom.
Cilj predsjetvene obrade je pripremiti rastresit i usitnjen površinski sloj do dubine sjetve. Sjeme prilikom sjetve treba položiti u „sjetvenu posteljicu“ koja omogućuje kapilarni uspon vode. Priprema sjetvene posteljice izvodi se tanjuračama i drljačama, drljačama i sjetvospremačima, ili samo sjetvospremačima. Po potrebi se koriste i valjci prije ili nakon sjetve, ovisno o kvaliteti pripreme tla, vlažnosti tla i vremenskoj prognozi (očekuju li oborine ili ne).
Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve, a površina što ravnija da bi nicanje bilo brže i ujednačenije. Sjetvom je potrebno postići preporučen sklop (broj biljaka po jedinici površine) kao preduvjet visokog prinosa. Ujednačeno nicanje omogućuje ravnomjeran rast i razvoj biljaka. Suviše fina priprema za sjetvu nije poželjna, a niti potrebna, jer takva priprema može imati za posljedicu stvaranje pokorice i lošije nicanje.
Jare strne žitarice
Jara zob se sije početkom proljetnih radova u nešto vlažnije tlo, krajem veljače ili početkom ožujka (u brdskim područjima može u prvoj dekadi travnja) čim se može kvalitetno pripremiti tlo za sjetvu i kvalitetno posijati. U odnosu na ostale žitarice, zob najbolje uspijeva na težim i vlažnim tlima. U usporedbi s ostalim žitaricama zob ima bolje razvijen korijen i treba najviše vode tijekom vegetacije. Zob je osjetljiva na preduboku sjetvu. Jara zob se pri optimalnoj vlazi tla sije na dubinu 2-3 cm. Za sjetvu treba koristiti krupno, čisto, ujednačeno i zdravstveno ispravno sjeme.
Krupnoća zrna kod zobi razlikuje se ne samo unutar metlice, nego i unutar klasića. Zato je sjetva sjemena ujednačenog po krupnoći važnija kod zobi nego kod drugih žitarica. Sjetvu jarog ječma također je važno obaviti na vrijeme radi toga što ječam brže prelazi prve etape organogeneze u odnosu na druge žitarice, a rok sjetve izravno utječe na dužinu trajanja IV. faze organogeneze u kojoj se formiraju začetci klasića što utječe na prinos. Ječam voli dobro slegnuto tlo. Kvalitetno obavljena predsjetvena priprema preduvjet je za brzo i ujednačeno klijanje i nicanje sjemena. To je pri sjetvi jarog ječma od većeg značaja u odnosu na ozimi.
Trave, travno djetelinske smjese, djetelinsko travne smjese i djeteline
Ove vrste imaju sitno sjeme pa je izuzetno važno da prije sjetve tlo bude dovoljno slegnuto. U protivnom, posljedica je lošije nicanje.
Šećerna repa
Predsjetvena obrada obavlja se neposredno prije sjetve. Na kvalitetnim i dobro poravnatim tlima u proljeće je dovoljan jedan prohod kombiniranim oruđem (sjetvospremačem). Na manje kvalitetnim tlima (težim tlima) radi boljeg prosušivanja tla u proljeće je ponekad potrebno obaviti drljanje. Sjeme šećerne repe ima malu količinu rezervnih tvari u sjemenu, klica je slabe probojne moći i upravo zbog toga predsjetvenom obradom treba omogućiti brzo klijanje i nicanje.
Pripremu tla za sjetvu šećerne repe treba obaviti do dubine od 3 do najviše 5 cm. Cilj je postići rahli sloj tla, mrvičasto-graškaste strukture do dubine sjetve (2–3 cm), ispod kojeg se nalazi kompaktan sloj – „sjetvena posteljica“ debljine 0,8-1,0 cm u kojem je uspostavljen kapilarni uspon vode. Sijaćica ulaže sjeme u kompaktan sloj koji osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje. Gornji, rahli, prozračni sloj tla u proljeće se bolje i brže zagrijava, a kvalitetna priprema tla omogućuje bolju infiltraciju vode te sprječava formiranje pokorice i gubitak vode iz tla.
Termofilne jare vrste
Svjedoci smo klimatskih promjena i sve češćih pojava stresnih uvjeta tijekom vegetacije uzgajanih kultura. Pojava dugotrajnih sušnih razdoblja u ljetnim mjesecima ima za posljedicu smanjenje očekivanih uroda.
I ove, 2022. godine, ukupne količine oborina za siječanj su ispod višegodišnjeg prosjeka. Zato je u tlu potrebno sačuvati akumuliranu vlagu tijekom zimskog razdoblja. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci. Odabir oruđa za zatvaranje zimske brazde ovisi o tipu tla. Na lakšim tlima zatvaranje zimske brazde izvodi se blanjama, a na težim tlima, drljačama.
Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Kasnije se predsjetvena priprema obavlja neposredno prije sjetve pri optimalnoj vlazi tla u što je moguće manje prohoda. Priprema suviše vlažnog tla ima za posljedicu zbijanje tla, slabo ukorjenjavanje i osjetljivost biljaka na nedostatak vlage kasnije tijekom vegetacije.
Kukuruz
Kukuruz tijekom vegetacije potroši 500 do 600 mm vode. Dio potrebne količine osigurava se iz nakupljene vlage u tlu tijekom zimskog razdoblja i ranoproljetnim oborinama prije sjetve (oko 150-200 mm). Preostala količina potrebne vode (350-400 mm) namiruje se tijekom vegetacije. Broj prohoda prilikom predsjetvene pripreme tla ovisi o svakoj pojedinoj parceli.
Suncokret
Zahvaljujući dobro razvijenom korijenu, suncokret bolje podnosi kraća sušna razdoblja u odnosu na kukuruz. Suncokret tijekom vegetacije potroši ukupno oko 500 mm vode, a dio potrebne količine (do 200 mm) osigurava se iz nakupljene vlage u tlu tijekom zimskog razdoblja i ranoproljetnim oborinama prije sjetve. Neposredno prije sjetve treba obaviti predsjetvenu pripremu sjetvenog sloja na dubinu 5-7 cm.
Soja
Sjeme soje treba upiti vode više od 50 % svoje mase da bi proklijalo. Stoga je kvalitetna predsjetvena priprema izuzetno važna za ujednačeno klijanje i nicanje. Predsjetvenu pripremu treba obaviti na dubinu 7-10 cm kako bi se pripremio ravan i rastresit sjetveni sloj. U klasičnoj obradi tla konzervacija nakupljene zimske vlage provodi se pravodobnim i pravilnim zatvaranjem zimske brazde. Suvremena istraživanja provedena u svijetu, ali i u našim proizvodnim uvjetima dokazuju da se reduciranom i konzervacijskom obradom tla može, ne samo očuvati vlagu u tlu, nego i smanjiti degradacija tla i utrošak energije.
Poljoprivredne prakse poput sjetve pokrovnih usjeva, izravne sjetve u malčl te utjecaj različitih sustava obrade tla na različite poljoprivredne vrste u različitim agroekološkim uvjetima i na različitim tipovima tla predmetom su znanstvenih i stručnih istraživanja. Postignuti rezultati istraživanja postupno mijenjaju odnos zastupljenosti konvencionalnog načina obrade u odnosu na ostale.
