Idete s jedne na drugu dijetu i još uvijek niste skinuli neželjene kilograme ili, još gore, vaša se tjelesna težina povećava?! Problem može biti u vašem metabolizmu, brzini kojom sagorijevate kalorije. Ako imate brz metabolizam, sagorijevate kalorije brzo i lako. Ako je vaš metabolizam spor, veći dio kalorija koje konzumirate budu uskladištene u organizmu u obliku masnog tkiva.

Međutim, nemojte odustati. Istraživanja pokazuju da je moguće ubrzati spori, tromi metabolizam, tako da izgarate kalorije i gubite na težini brže.

Smanjite masnoće u prehrani

Nije u pitanju samo broj kalorija, nego i njihov izvor. Hrana koja sadrži velike količine masnoće ustvari više deblja nego hrana s istom količinom kalorija, ali koja se sastoji uglavnom od bjelančevina i ugljikohidrata. Zašto? Zato što masti usporavaju metabolizam više nego druge hranjive stvari. Jedan gram masti sadrži devet kalorija, dok jedan gram bjelančevina ili ugljikohidrata sadrži samo četiri. Stoga već mali obroci masne hrane, kao što je sir, orasi, lješnjaci, mogu sadržavati čak više kalorija nego veliki obroci hrane s malo masnoća, kao što je na primjer dinja.

Smanjite količinu masnoća u hrani

Izaberite prave ugljikohidrate

Ugljikohidrati su važni u prehrani, ali svi ugljikohidrati nisu podjednako važni. Neki jednostavni ugljikohidrati (kao što su obični kuhinjski šećer i med) i hrana koja ih sadrži (bomboni, kolači) mogu loše utjecati na prehranu zbog velike količine kalorija koje sadrže. Osim toga, imaju malu hranjivu vrijednost.      Nadalje, jednostavni ugljikohidrati također stimuliraju produkciju inzulina, hormona koji potiče izlazak šećera iz krvi i njegov odlazak u stanice. Kad se konzumira obični šećer i hrana bogata šećerom u velikim količinama, razine inzulina mogu naglo porasti uzrokujući pad šećera u krvi. Rezultat za neke ljude je: glad i umor. Složeni ugljikohidrati su najbolji izvor. To znači povrće, voće žitarice, kruh od cjelovitog zrnja – sve puno vitamina, minerala i vlaknatih komponenata.

Pridržavajte se redovnih obroka

Preskakati jedan obrok, pa se prenajesti kod sljedećeg, može pridonijeti povećanju tjelesne težine. Prema tome, držite se svojih ustaljenih, umjerenih tri do četiri obroka dnevno, jer to je najbolji način da održavate svoj metabolizam živahnim.

Konzumirajte odgovarajuću količinu kalorija

Kad čovjek neumjereno, opasno ograniči unos kalorija, spuštajući se ispod razine od 900 kalorija dnevno, on ne samo što drastično zakida sebe u hranjivim tvarima, nego njegovo tijelo to stanje uočava kao prijetnju gladovanjem. Organizam tada reagira usporavanjem metabolizma, kako bi se stvorile zalihe energije. Razumna, umjerena dijeta s malo masnoća, od barem 1200 kalorija dnevno, svakako je preporučljivija i ima prednost. Valja zapamtiti da kad god smanjite unos kalorija, mogu vam promaknuti neke vitalne tvari za organizam. Prema tome, kad je čovjek na nekoj drastičnoj dijeti možda će trebati vitamine i minerale u obliku dodataka prehrani. U takvim slučajevima potrebno je posavjetovati se s liječnikom.

Konzumirajte odgovarajuću količinu kalorija

Redovno tjelesno vježbajte

Ako se uz dijetu i redovno tjelesno vježba, cilj će se postići lakše i bliže. Ne samo da tjelovježba izgara kalorije dok ste aktivni, nego metabolizam ostaje ubrzani nakon što se završi s tjelovježbom, tako da se nastavlja ubrzano sagorijevati kalorije kroz još nekoliko sati.

Tjelovježba također olakšava održavati tjelesnu težinu, jer ona povećava mišićnu masu. Mišići svojim radom troše više kalorija, kako bi se održavali, nego što to čini masno tkivo.

Kad je u pitanju tjelovježba, preporučljivo je obratiti pažnju na sljedeće:

  • Odaberite aerobičku tjelovježbu (lagano trčkaranje, brži hod, vožnja bicikla, plivanje, veslanje itd).
  • Odredite vrijeme za tjelovježbu. Ako odlučite da ćete vježbati “kad budete imali vremena”, nećete nikada vježbati.
  • Vježbajte barem 30 minuta, tri do četiri puta tjedno.

Ako se budete pridržavali novog načina prehrane, počet ćete izgledati, osjećati se i misliti kao da ste druga osoba. Izgubit ćete prekomjernu težinu, uspjet ćete održavati to stanje i bolje ćete kontrolirati svoj čitav život.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObrada tla za jare poljoprivredne kulture
Sljedeći članakKukci u kozmetici
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.