Bliži se sjetva jarih poljoprivrednih vrsta. Zastupljenost uzgajanih vrsta na poljoprivrednom gospodarstvu ovisi o nekoliko čimbenika. Jedan od najvažnijih je proizvodi li gospodarstvo isključivo za potrebe svog gospodarstva ili za tržište.

Prije same sjetve svaki poljoprivredni proizvođač koji proizvodi za tržište planira razinu ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na očekivani prinos po jedinici površine.

Gnojidba

Značajan porasta cijena mineralnih gnojiva utječe na primjenu manjih količina mineralnih gnojiva po jedinici površine. Posljedica niže razine gnojidbe je pad prinosa, ali i kakvoće proizvedene hrane. Gnojidba „na pamet“ je najskuplja, ali i ekološki neprihvatljiva gnojidba. O potrebi poznavanja sadržaja hraniva u tlu i ciljanoj gnojidbi agronomski stručnjaci redovito educiraju poljoprivredne proizvođače. Na žalost, još uvijek se veliki dio poljoprivrednih površina gnoji „na pamet“.

Da bi se odredila količina potrebnih hraniva (gnojidbom organskim, mineralnim gnojivima ili njihovom kombinacijom) potrebno je poznavati opskrbljenost tla, odnosno nužno je raspolagati rezultatima kemijske analize tla. Određivanje optimalne količine hraniva ovisi i o tome unose li se u tlo žetveni ostaci, koliko ih je i od koje poljoprivredne vrste, jesu li u plodoredu zastupljene mahunarke, gnoji li se tlo stajskim ili nekim drugim organskim gnojivom, kojom vrstom i u kojoj količini.

Cilj je gnojidbom primijeniti onoliko hraniva koliko je potrebno da se zadovolje potrebe uzgajanih biljaka za planirani prinos. Ako se u tlo gnojidbom ne vraća iznesena količina hraniva iz tla, tlo se postupno osiromašuje, a smanjuje se i produktivnost.

Plodored

Uzgojem različitih poljoprivrednih kultura poljoprivredno gospodarstvo ekonomski je stabilnije. U pravilu, različite poljoprivredne vrste u jednoj godini postižu različite ekonomske učinke. Iako često odluka o odabiru poljoprivrednih vrsta za sjetvu uglavnom ovisi o zahtjevima tržišta, kad god je to moguće, prilikom planiranja plodoreda treba se pridržavati osnovnih pravila uz uvažavanje agroekoloških uvjeta na koje čovjek ne može utjecati (temperatura, količina i raspored oborina, svjetlost, vjetar,…). Svjedoci smo klimatskih promjena i sve češćih pojava stresnih uvjeta u poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga niže u tekstu navodimo biološke razloge za izmjenu usjeva na parcelama iz godine u godinu. I ova je zima topla, a količina oborina u zimskom razdoblju manja u odnosu na prosjek. Dakle, tijekom zimskog razdoblja nije akumulirana očekivana količina vlage u tlu.

Zimska brazda – zima s manjom količinom oborina

Prilikom planiranja plodoreda ove godine trebalo bi u plodoredu izmjenjivati usjeve dubljeg korjenovog sustava (suncokret, uljana repica, lucerna) s vrstama plićeg korijenovog sustava (npr. strne žitarice). To je kako bi se iz različite dubine tla ravnomjernije koristila hraniva i vlaga. Nakon primjene stajskog gnoja treba sijati kulture koje dobro reagiraju na njegovu primjenu: kukuruz, suncokret, šećerna repa. Nakon mahunarki (soja, grah, grašak, bob, lupina, lucerna, djeteline…) koje narednoj kulturi u tlu ostavljaju dušik, treba sijati usjeve s velikim potrebama prema dušiku (kukuruz, pšenica).

Prinos usjeva uzgajanih u plodoredu prosječno je 5-15 % veći u odnosu na uzgoj u monokulturi. U plodoredu bi trebale biti zastupljene; strne žitarice jer smanjuju rizik od erozije tla i kao jaki kompetitori reduciraju širenje korova; mahunarke (leguminoze) jer obogaćuju tlo dušikom; usjevi za zelenu gnojidbu jer poboljšavaju strukturu tla i sadržaj organske tvari u tlu; i okopavine.

Prilikom planiranja plodoreda potrebno je sastaviti plan sjetve kultura koje se planiraju sijati za svaku parcelu. Pri tome se treba voditi računa o svojstvima tla na parcelama, potrebama poljoprivrednog gospodarstva; raspoloživoj poljoprivrednoj mehanizaciji i opremi, zahtjevima tržišta; potrebnim ulaganjima u proizvodnju i rasporedu radnog vremena tijekom godine. Uvođenje plodoreda na gospodarstvu započinje sjetvom poljoprivredne vrste koja zahtijeva intenzivnu gnojidbu i obradu (npr. kukuruz i šećerna repa). Zatim slijede strne žitarice pa ponovo okopavine (npr. soja).

Mala količina snijega
Uljana repica tijekom zimskog razdoblja – golomrazica

Što još treba uzeti u obzir prilikom planiranja plodoreda?

Prilikom planiranja plodoreda treba uzeti u obzir da su neke poljoprivredne vrste samostabilne. Te vrste dobro podnose ponovljenu sjetvu (kukuruz, duhan, soja, konoplja). Za razliku od njih, izrazito osjetljive poljoprivredne vrste (samolabilni usjevi) kao što su šećerna repa, uljana repica, suncokret, zob i lucerna, obvezno treba uzgajati u višegodišnjem razmaku. Odabir poljoprivrednih vrsta ovisi o potrebama pojedinog poljoprivrednog gospodarstva, ali i o međusobnoj kompatibilnosti usjeva. Povoljni predusjevi za najzastupljenije jare ratarske kulture:

  • Jari ječam: krumpir, šećerna repa, repe, kukuruz, uljana repica
  • Jara zob: ranozrele okopavine (suncokret, krumpir), mahunarke
  • Šećerna repa: ozima raž, suncokret, krumpir, ozimi ječam, jari ječam, ozima pšenica, zob, kukuruz
  • Kukuruz: strne žitarice, suncokret, krumpir, uljana repica, jednogodišnje mahunarke (soja, bob, grašak), ozimi međuusjevi, šećerna repa
  • Soja: strne žitarice, krumpir, kukuruz
  • Suncokret: strne žitarice, krumpir, kukuruz, šećerna repa (ne u aridnim područjima)
  • Krumpir: strne žitarice, uljana repica, stočni grašak, ozimi međuusjevi, lucerna (ne u sušnim uvjetima), crvena djetelina (ne u sušnim uvjetima), djetelinsko-travne smjese, kukuruz (uvjetno), šećerna repa (uvjetno)
  • Uljna tikva: šećerna repa, višegodišnje i jednogodišnje mahunarke, strne žitarice

Potrebno je podsjetiti da su trave i djetelinsko-travne smjese poželjan predusjev okopavinama, ali je nakon preoravanja travnjaka i djetelišta moguće očekivati jači napad žičnjaka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIsplata prve rate krenula dva dana ranije
Sljedeći članakTradicionalna Vinceška u vinariji Zlatno brdo u Baranji
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.