Da bi se moglo prehraniti današnjih 7,79 milijardi ljudi na Zemlji neophodna je primjena suvremenih agrotehničkih rješenja, uz primjenu odgovarajućih količina mineralnih gnojiva. Europska udruga proizvođača mineralnih gnojiva procjenjuje da je oko 50 % svjetske proizvodnje hrane izravno vezano uz uporabu mineralnih gnojiva. Još 1960-ih je jedan hektar obradive površine mogao prehraniti prosječno dvoje ljudi. Neke procjene govore da će 2025. godine jedan hektar hraniti petero ljudi. Ovo ocrtava važnost mineralnih gnojiva u proizvodnji, te posljedično veliki utjecaj koji ona imaju u formiranju cijene koštanja gotovog proizvoda.

Potrošnja mineralnog gnojiva u Republici Hrvatskoj je rasla do 2019. g.. Te je godine bio zabilježen pad potrošnje. Još nemamo podataka za 2021. g.. Možemo pretpostaviti da će povećanje cijena gnojiva započeto u 2021. g. negativno djelovati na potrošnju gnojiva u poljoprivredi. To će negativno utjecati i na ostvarene prinose.

Kolika je potrošnja mineralnih gnojiva u nas?

U ovisnosti o vrsti proizvodnje mineralno gnojivo čini od 4 % do 37 % ukupnog varijabilnog troška. Ono ima veliku važnost za formiranje cijene gotovog proizvoda. Svakodnevno povećanje cijena nafte i plina posljedično dovodi do velikog poskupljenja mineralnih gnojiva i ostalih inputa. Sve to jako povećava troškove proizvodnje i u konačnici dovodi do povećanja cijena krajnjeg proizvoda. Kako je to povećanje cijena moguće samo do određene mjere, budući da su prihodi kupaca također ograničeni, dio proizvođača kalkulira na način da smanjuje potrošnju mineralnih gnojiva. To posljedično dovodi do smanjenja prinosa i još većeg pritiska na cijenu krajnjeg proizvoda.

Potrošnja mineralnih gnojiva u tonama aktivne tvari, Republika Hrvatska

 2016.2017.2018.2019.2020.
1. Dušik72.320,098.412,099.420,297.099,098.963,5
2. Fosfor5.781,314.890,515.564,315.030,015.373,4
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske        

Udio troška mineralnog gnojiva u ukupnom varijabilnom trošku, %

Naziv troškaPšenicaKukuruzRajčica (visoka) na otvorenomLuk na otvorenomJabuka (kontinent)
Presadnice/sjeme13%12%34%25% 
Mineralna gnojiva37%33%6%9%4%
Sredstva za zaštitu bilja17%10%3%19%20%
Sanduci, vreće  12%6%29%
Vezivo (polipropilen)  1%  
Stupovi drveni  1%  
Žica za armaturu  1%  
Postavljanje armature  3%  
Skidanje armature  1%  
Cijevi navodnjavanje  2%  
Postavljanje cijevi i folije  1%  
Berba i klasiranje  17% 25%
Rezidba    10%
Kopče     
Kopčanje/vezanje  6%  
Skidanje zaperaka  3%  
Mehanizacija24%22%2%5%10%
Ostali troškovi10%23%1%7%2%

Indeksi cijena poljoprivrednih inputa

 Indeks 2021/2015Indeks 2021/2020
Inputi, ukupno108,4116,1
Energija i maziva100,4117,8
Gnojivo96,1140,1
Sredstva za zaštitu bilja114,1107,7
Stočna hrana119,2128,5
Izvor: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2021/01-01-07_01_2021.htm

Iz prethodne je tablice vidljivo da je prošle godine najveće povećanje cijena zabilježeno kod mineralnih gnojiva i stočne hrane. To osobito negativno djeluje na stočarsku proizvodnju, iako pogađa sve proizvođače. Potrebno je napomenuti da je nekim proizvodima, tzv. inferiornim dobrima moguće povećavati cijenu jer potrošači ne mogu bez njih (kruh, ulje ). Kod drugih dobara to nije moguće. Potrošači će ih početi zamjenjivati drugima koji su jeftiniji (maslac je zamjenjiv s margarinom, skuplje povrće s jeftinijim zamjenama).

Da bismo vidjeli kako poskupljenje cijena mineralnog gnojiva djeluje na dohodak proizvođača i cijenu koštanja gotovog proizvoda u nastavku će biti prikazani različiti mogući scenariji situacije. Simulacija je napravljena na primjeru pšenice, kojoj je značajan dio strukture troška upravo mineralno gnojivo.

Pšenica (ozima)Početno stanjePoskupljenje gnojiva 20%Poskupljenje gnojiva 40%Poskupljenje gnojiva 60%Poskupljenje gnojiva 80%Poskupljenje gnojiva 100%
UKUPNI PRIHOD100%100%100%100%100%100%
Sjeme100%100%100%100%100%100%
Mineralna gnojiva100%120%140%160%180%200%
Sredstva za zaštitu bilja100%100%100%100%100%100%
Ostali troškovi100%100%100%100%100%100%
Mehanizacija100%100%100%100%100%100%
UKUPNI VT100%107%115%122%129%137%
DOHODAK100%6%-88%-182%-276%-370%
Cijena koštanja, kn/kg100%107%115%122%129%137%
Scenarij 1. Poskupljenje gnojiva uz zadržavanje svih ostalih cijena konstantnim

U prvom scenariju možemo vidjeti da povećanje cijena gnojiva za 20 % do 100 %. Trenutno bilježimo i veća poskupljenja, značajno utječe na cijenu koštanja i posljedično dohodak proizvođača. Tako već poskupljenje od 20 % povećava cijenu koštanja za 7 %, te smanjuje očekivani dohodak za 94 %. Svako daljnje poskupljenje proizvođače dovodi u značajne gubitke u slučaju da se prodajna cijena ne mijenja. Potrebno je napomenuti da smo ovdje, radi preglednosti, prikazali samo povećanje cijena jednog inputa (gnojiva). Sve druge smo držali konstantnim. Na žalost, trenutno stanje je takvo da poskupljuju svi inputi poljoprivredne proizvodnje.

Pšenica (ozima)Početno stanjePoskupljenje gnojiva 20%, prodajne cijene za 5%Poskupljenje gnojiva 40%, prodajne cijene za 10%Poskupljenje gnojiva 60%, prodajne cijene za 15%Poskupljenje gnojiva 80%, prodajne cijene za 20%Poskupljenje gnojiva 100%, prodajne cijene za 25%
UKUPNI PRIHOD100%105%110%115%120%125%
Sjeme100%100%100%100%100%100%
Mineralna gnojiva, ukupno100%120%140%160%180%200%
Sredstva za zaštitu bilja100%100%100%100%100%100%
Ostali troškovi100%100%100%100%100%100%
Mehanizacija100%100%100%100%100%100%
UKUPNI VT100%107%115%122%129%137%
DOHODAK100%75%50%25%0%-25%
Cijena koštanja, kn/kg100%107%115%122%129%137%
Scenarij 2. Poskupljenje gnojiva uz istovremeno povećanje prodajne cijene

Treba spriječiti poremećaje na tržištu

U drugom scenariju smo simulirali situaciju povećanja cijena gnojiva uz istovremeno povećanje prodajnih cijena. Ono je sporije od povećanja cijena gnojiva. U takvoj situaciji vidljiv je sporiji pad dohotka, te se proizvođači povećanjem prodajnih cijena mogu neko vrijeme oduprijeti nepovoljnom stanju na tržištu repromaterijala. Upitno je do koje razine je moguće povećavati prodajnu cijenu gotovog proizvoda na tržištu.

Proizvođači gnojiva kao uzrok povećanju cijena navode značajno poskupljenje plina na svjetskom tržištu uz istovremeno povećanje cijena ostalih glavnih sirovina za proizvodnju. Zbog toga je većina europskih proizvođača gnojiva prošle godine smanjila/obustavila proizvodnju. Ta situacija dovodi do velikog pritiska na poljoprivredne proizvođače. Njima troškovi proizvodnje enormno rastu, a pitanje je do koje mjere je to moguće kompenzirati povećanjem cijena gotovih proizvoda na tržištu.

Jako je loš scenarij, ali i vrlo izgledan, da će proizvođači smanjivati potrošnju gnojiva. To će posljedično dovesti do poremećaja na tržištu jer će se smanjivati prinosi, a i kvaliteta proizvedenoga.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOtkupna cijena mlijeka treba ići prema 3,5 kune s PDV-om
Sljedeći članakKoji traktor kupiti?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.