Predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održali su sastanak s Ministarstvom poljoprivrede. Na njemu se razgovaralo o predstojećoj proljetnoj sjetvi koja bi mogla biti jedna od najskupljih u povijesti Hrvatske. Prve procjene ratara već sada govore da će proljetna sjetva, zbog rasta cijena svih ulaznih troškova biti od 3000 do čak 6000 kuna veća (ovisno o kojoj se kulturi radi) nego što je to bilo prošle godine.

Zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno je pronaći rješenja. U suprotnom će poljoprivrednici odustajati od sjetve ili će je obavljati u uvjetima smanjivanja troškova. To će se u konačnici odraziti na prinose i razinu proizvodnje, napominju iz HPK.

Obećano nam je da će Ministarstvo poljoprivrede nastojati naći sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju. Također, pregovarati će o kreditnim linijama koje bi mogle osigurati nabavu materijala za proljetnu sjetvu. Proizvođače brine rast cijena plavog dizela. Tražili da se zamrzne cijena tijekom najintenzivnijih proljetnih radova kako ne bi dodatno i s te strane imali povećanje troškova, ističu u HPK.

Kad je riječ o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja, Odbor za ratarstvo HPK i Odbor za zakonodavstvo HPK predlažu kako mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati Savjetodavna služba), popis onih koji već imaju silose, te koja je veličina silosa (omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje). Potrebno je uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu). Odnosno veličina silosa bi trebala biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju. Također, potrebno je obaviti reviziju/monitoring postojećeg stanja (obnova postojećih silosa).

Ne smijemo dozvoliti da se skladišti inozemna uvozna roba i da se trguje s njom. Cilj bi nam trebao biti da roba koja se skladišti nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima. Odbori smatraju kako bi dodatno trebalo bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije. Primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet, zaključak je sa sastanka u Ministarstvu poljoprivrede.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMOJI VOĆNI KOLAČI – nova kuharica Gospodarskog lista
Sljedeći članakŠto trebate znati o promjenama u propisima o trošarinama?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.