Od polja do burze

Iako se mnogo govori o cijenama (npr. pšenice) na burzama, futuresima (hrv. ročnice) i svemu ostalom što se veže uz burze, pitanje je razumijemo li (i koliko) svi te pojmove?

Što je burza? Burza je visokoorganizirano i specijalizirano tržište gdje se prema strogo utvrđenim pravilima i uzancama trguje novcem, devizama, vrijednosnim papirima i određenim tipiziranim, standardiziranim i kategoriziranim robama i uslugama. Ono što je važno za zapamtiti, na robnim burzama prodaje se standardizirana roba po unaprijed definiranim obilježjima i u odgovarajućim lotovima (količinama). Međutim na robnoj burzi se ne trguje robom nego vrijednosnim papirima. Uzmimo za primjer pšenicu. Za naše područje referentna burza za pšenicu je francuski Eurnoext Paris odnsono popularno zvani MATIF. Tamo se trguje ugovorima, gdje svaki ugovor predstavlja ekvivalent 50 tona pšenice sa sljedećim specifikacijama kvalitete: min 11% proteina, hektolitar min 76, Hagberg min 220, vlaga max 15%, primjesa max 2% i max 4% lom. Dakle, ako se istrguje 10 ugovora, to je ekvivalent 500 tona pšenice.

Burzovne robe i ročnice

Kad znamo što su burze, logično slijedi pitanje što su to burzovne robe? Burzovnim robama definiramo onu vrstu robe koja je zamjenjiva ili fungibilna. Što to znači? To znači da je roba standardizirana i da se može isporučiti bilo koja roba koja odgovara zadanim karakteristikama kvalitete. Vratimo se našoj pšenici, mlinska pšenica standardne kvalitete (min 11% proteina, hektolitar min 76, padajući broj min 220). Za kupca je potpuno svejedno je li ta pšenica iz Hrvatske, Mađarske ili Rumunjske, odnosno je li ju proizveo Marko, Pero ili Ivo. Bitno mu je samo da ispunjava traženu (ugovorenu) kvalitetu. To također znači i da je cijena na taj dan ista, bila ona iz Hrvatske, Mađarske ili Rumunjske.

Futuresi ili na hrvatskom ročnice su ugovori o kupnji ili prodaji standardizirane imovine (najčešće robe ili financijskih instrumenata) na neki određeni datum u budućnosti. Radi se financijskoj izvedenici u čijoj podlozi je imovina tj. roba. Takva se trgovina obavlja isključivo na uređenim tržištim – burzama. Cijena futuresa se mijenja na dnevnoj bazi sukladno s promjenom tržišne vrijednosti imovine čija je razmjena ugovorena ročnicom. Kad pričamo o našoj pšenici na MATIF-u, onda se tamo trguje futuresima koji imaju dospijeće u rujnu, prosincu, ožujku i svibnju. Svaki od tih mjeseci je zaseban ugovor koji ima svoju cijenu. Zato kada pogledamo burzu imamo više različitih cijena koje su poredane po rokovima dospijeća jedna ispod druge.

Koja je veza između cijene na burzama i cijene fizičke robe? Premda postoji povezanost između ta dva tržišta, radi se ipak o dvije različite stvari. Cijena na burzama mijenja se ponekad svake sekunde i ovisi o ponudi i potražnji na burzi. Tamo prodavatelji i kupci mogu biti osobe/kompanije iz svijeta roba, ali i obični ili institucionalni investitor koji nikad u životu nije vidio pšenicu ili neku drugu robu kojom se trguje na burzi.

Svrha njihovog trgovanja na burzi nije isporuka robe kao sirovine već oni trguju vrijednosnim papirima s ciljem upravljanja rizikom (headging) ili obično špekuliranje s ciljem da se na promjeni cijene u određenom roku ostvari profit. Kada pak govorimo o cijenama fizičke robe, ona nije toliko osjetljiva i ne mijenja se svake sekunde kao na burzi, već ovisi o odnosu ponude od strane proizvođača i trgovaca te potražnje od strane krajnjih korisnika, prerarađivača i trgovaca. Svrha trgovine je u ovom slučaju isporuka fizičke robe kao sirovine od točke A do točke B.

Kao što smo spomenuli, ta su dva tržišta vrlo često povezana, te će cijena fizičke robe u pravilu pratiti kretanje cijene na burzi. Međutim, to će ponekad biti s vremenskim odmakom (dužim ili kraćim) ili intezitet promjene cijene neće biti jednak (više će narasti cijena na burzi nego što će narasti cijena fizičke robe i obrnuto), a moguć je i slučaj da se cijene kreću u obrnutim smjerovima (da raste cijene na burzama, a cijena fizičke robe pada i obrnuto).

Osvrnimo se sad još jednom na već spomenutu pšenicu, njenu cijenu u Hrvatskoj i nama relevantoj burzi MATIF-u. Cijena na burzi svakog futures ugovora formira se na bazi ponude i potražnje na burzi svih dionika toga tržišta.

Cijena pšenice na tržištu Hrvatske formirat će se na temelju inozemne potražnje (najčešće one iz Italije) i cijene koja egzistira na tom tržištu, umanjeno za transportni trošak dopreme pšenice iz Hrvatske do mjesta potrošnje u Italiji. Kako se mijenja cijena fizičke robe u Italiji i kako se mijenja trošak transporta, tako će se i mijenjati cijena fizičke pšenice u Hrvatskoj.

(rezerva tekst – može se izbaciti) U vrijeme velike volatilnosti odnosno nepredvidivih promjena u nekom vremenskom razdoblju, svoje nezadovoljstvo niskim cijenama burzovnih roba iskazuju proizvođači ili s druge strane potrošači, kad su cijene visoke. Poznavajući ove osnove, u sljedećim člancima u Gospodarskom listu moći ćete pratiti što se to događa s cijenama na raznim burzama i pokušati zaključiti kako će se to odraziti na domaće cijene roba.