Možete li mi objasniti podjelu kukuruza na podvrste jer mi nije jasno što znači zuban, tvrdunac itd.?
ODGOVOR
Zuban – zrna ove grupe kukuruza u zrelom stanju prepoznatljive su po udubljenju u kruni zrna pa svojim izgledom podsjećaju na konjski zub. Ovo udubljenje nastaje uslijed različite brzine gubitka vode iz brašnastog i rožnatog endosperma tijekom sazrijevanja. Rožnati endosperm zauzima samo bočne strane zrna, a čitav srednji i vršni dio zrna ima brašnastu građu. Boja zrna najčešće je žuta ili bijela, ali može biti i crvenkasta. Masa 1.000 zrna varira ovisno o hibridu od 270 do 450 g. Klipovi su više-manje cilindričnog oblika, dosta velikog promjera, naročito kod kasnih sorata i hibrida. Najčešće se formira jedan klip na biljci na kojem je prosječno 16-20 redova na klipu. Visina biljaka varira od 1,5 do više od 5 m, a zaperci rijetko izbijaju. Zrno hibridi kukuruza iz ove podvrste sadrže viši postotak škroba, pa se koriste u hranidbi domaćih životinja. Industrija ih koristi za proizvodnju škroba i alkohola.
Tvrdunac – zrna ove grupe kukuruza su tvrda, okruglo-ovalnog oblika i sjajna. Endosperm tvrdunca je rožnat i brašnast, ali za razliku od zubana rožnati endosperm zauzima veći dio zrna i nalazi se po periferiji zrna. Brašnasti endosperm nalazi se u sredini zrna. Boja zrna tvrdunca je različita i može biti žuta, bijela, ljubičasta, narančasta ili crvena. Masa 1.000 zrna je između 115-300 g. Klipovi su cilindričnog ili konusnog oblika, različite dužine, no obično kraći i manjeg promjera nego kod zubana. Broj redova na klipu tvrdunca (8-16) je manji nego kod zubana. Vrlo često imaju 8 redova pa se zato ova grupa kukuruza naziva osmaci. Na stabljici se može formirati 2 i više klipova te često tjera zaperke. Zbog ostvarivanja manjih prinosa po jedinici površine od zubana više se koriste u prehrani ljudi.
Šećerac – zrno šećerca ima smežuranu površinu, poluprovidan rožnati endosperm u kojemu ima malo škroba. U endospermu šećerca pored raznih oblika škroba nalaze se vodno rastvorljivi dekstrini koji zrnu daju slatki okus. Šećerci su uglavnom rani kukuruzi s izraženim svojstvom stvaranja zaperaka i više klipova po biljci.
Kokičar – zrna kokičara su ekstremno tvrda, a endosperm je skoro u potpunosti rožnat, izuzev malog dijela oko klice gdje je brašnast. Po obliku zrna ova podvrsta ima dvije forme: 1. biseraste (perlaste) kod kojih je zrno okruglo i jako sjajno te 2. rižaste kod kojih je zrno šiljasto (izduženi vrh). Boja zrna je bijela, žuta, ljubičasta ili crvena. Masa 1.000 zrna kokičara je znatno manja i najčešće se kreće od 80-130 g, a u nekih sorti i manje.
Mekunac – veličina i oblik zrna i klipa izvanredno je raznovrsna kod ove grupe. Endosperm je brašnaste građe bez rožnatog dijela. Koristi se za proizvodnju alkohola.
Voštani – zrna voštanog kukuruza po obliku i strukturi podsjećaju na zrna tvrdunaca, ali imaju mat površinu. Vanjski dio zrna neprovidan je i podsjeća na izgled voska.
Pljevičar – odlikuje se jako razvijenim pljevicama kojima je zrno potpuno omotano. Nema gospodarski značaj, no od znatnog je interesa zbog proučavanja podrijetla kukuruza.
Poluzuban – od zubana se razlikuje manje izražen udubljenjem na vrhu zrna i većim sadržajem endosperma. Mekani ili škrobni šećerac – ima klinasto zrno, a građa zrna mu je ovakva: donji dio zrna približno 2/3 brašnaste je građe, dok je vršni dio kao kod šećerca.
Foto: Arhiva Gospodarskog lista
