Smisao poravnavanja ili oblikovanja površine tla nakon sjetve je u pokrivanju sjemena pri uporabi klasične sijaćice, pritiskivanju prorahljenog tla i ostvarivanju boljeg kontakta sa sjemenom te u zbijanju i rahljenju tla iznad sjemena.
Poravnavanje površine posijanog tla u jednom prohodu sa sjetvom moguće je obaviti valjcima sijaćice i dodatno agregiranim oruđima (npr. viličasti žičani elementi). Pri odvojenom prohodu od sjetve, ovisno o vlažnosti tla, poravnavanje površine može se obaviti laganom klinastom drljačom i profilnim valjkom. Kako bi se poravnavanje površine poslije sjetve obavilo što kvalitetnije potrebno je poznavati sljedeće činjenice:
- Vlažnost, temperatura i prozračnost tla mogu se regulirati zbijanjem i poravnavanjem površine
- Zbijanje površine tla treba obavljati pažljivo kako bi u tlu ostalo dovoljno zraka za klijanje i nicanje
- Treba izbjegavati gnječenje sjemena u tlo
- Površinu tla treba poravnavati na pravilan način kako bi mogla ublažiti nepovoljne utjecaje erozije vodom i vjetrom, odnosno kako bi bila pogodna za kemijsko tretiranje prije ili nakon sjetve
- Na tlima koja su sklona nastanku pokorice poželjno je formirati nešto grublju površinu
- Radove treba izvesti sa što manje prohoda
- Površina tla treba biti pogodna za tretiranje nakon sjetve
Načini sjetve
Predsjetvena priprema tla i sjetva predstavljaju posljednju fazu sustava obrade, a u specifičnim slučajevima i jedinu (npr. reducirana i konzervacijska obrada tla).
Klasični način sjetve
Ovaj se način sjetve obično obavlja u redove ili u pojaseve, u tlo koje je prethodno pripremljeno osnovnom obradom do određene dubine i na način (s okretanjem tla ili bez) koji odgovara zahtjevima biljke i uzgojnim uvjetima agroekološkog područja. Nakon osnovne obrade obavljaju se obrađeni zahvati dopunske obrade nakon koje površina tla postaje pogodna za kvalitetno nicanje. Ovakav je način sjetve pogodan za sve ratarske kulture.
S ciljem očuvanja povoljne strukture i općenito povoljnog stanja tla te ekonomičnosti proizvodnje, formiranje kvalitetnog sjetvenog sloja tla treba obaviti sa što manjim brojem prohoda oruđima po površini. Kod ovakve sjetve treba uzeti u obzir rizik od nepovoljnih vremenskih prilika.
Predsjetvena priprema i sjetva u jednom prohodu
Ovaj se način sjetve obavlja u istom prohodu s pripremom sjetvenog sloja, a izvodi se kombiniranim oruđima nakon obavljene osnovne obrade (s oranjem ili bez), na način koji odgovara zahtjevima biljke i agroekološkim uzgojnim uvjetima te nakon odgovarajuće dopunske obrade tla. Ovakav je način sjetve pogodan za većinu ratarskih kultura.
Obrada tla i sjetva u jednom prohodu
Kod ovog je načina sjetve cilj ostvariti povoljne uvjete za sjetvu na cijeloj proizvodnoj površini ili u trakama, nakon prašenja strništa (ili izostavljenog prašenja) te nakon prethodno obavljene plitke obrade (ili bez plitke obrade), nakon čega se obavlja sjetva i formiranje površine tla prema specifičnim zahtjevima kultura u uzgoju.
Oruđe za osnovnu obradu pogodno je za rahljenje i usitnjavanje tla te za djelomično miješanje i inkorporaciju žetvenih ostataka. Sjetveni elementi kombinirani s osnovnim oruđem obavljaju složenu zadaću jer osim polaganja sjemena i zbijanja tla režu žetvene ostatke i guraju ih u stranu kako ne bi smetali pri sjetvi. Ovaj je način sjetve primjenjiv za naknadnu sjetvu postrnih usjeva, usjeva za zelenu gnojidbu i sjetvu uljane repice.
Obrada tla i sjetva u grebenove
Ovaj način predstavlja formiranje kontinuiranih redova (grebenova) i brazda na nagnutim terenima s ciljem zaštite tla. Sjetveni redovi (grebenovi) gotovo su cijele godine 12 – 22 cm viši od međurednog razmaka (brazda). Sjetva u grebenove obavlja se specijalnim sijaćicama za izdignute redove.
Izravna sjetva
To je sjetva u neobrađeno tlo specijalnim sijaćicama odnosno ulagačima sjemena. Zadiranje u tlo ograničeno je samo na sjetveni red pri otvaranju sjetvene brazdice i na najviše 10 % površine tla. Pri izravnoj (direktnoj) sjetvi disk sijaćice otvara sjetvenu brazdicu, a nakon polaganja sjemena sljedeći radni element nagrće i zbija tlo. Uvjet za ovakvu sjetvu je vlažno i rahlo tlo u sjetvenoj brazdici, a zbijeno i mrvičasto tlo na površini sjetvenog reda te tlo čisto od korova. Vlažnost tla pozitivna je posljedica pokrivenosti površine žetvenim ostacima, a izostanak korova osigurava se kvalitetnom i pravovremenom primjenom herbicida.
Površinska sjetva
Predstavljena je tehnikom što ravnomjernije površinske distribucije sjemena po površini prethodno obrađenog i poravnatog tla, a izvodi se ručno ili odgovarajućim oruđem (npr. centrifugalni rasipač mineralnog gnojiva). Sjeme se nakon toga unosi u tlo na određenu dubinu (npr. drljačom), a površina se lagano zbija. Površinska se sjetva može u ekstremnim uvjetima i na većim površinama obavljati i avionima (u našoj široj agroekološkoj regiji iznimno rijetko), s tim da se u tom slučaju sjeme ne inkorporira u tlo već ono ostaje na površini.
Kvaliteta sjetve
- Na vlažnom tlu bilo koji način sjetve uspješan je i može se očekivati kvalitetno nicanje. S aspekta očuvanja okoliša u prednosti su načini sjetve pri kojima je zadiranje u tlo plitko. Nedostatak klasične sjetve u većem je broju potrebnih zahvata obrade tla koji joj prethode i njihov nepovoljan utjecaj na okoliš
- Na suhom tlu kvaliteta osnovne i dopunske obrade tla (postotni udio frakcije gruda i praha) i njihov utjecaj na sadržaj vlage (povećanje/smanjenje) mogu negativno utjecati na kvalitetu klasične sjetve, odnosno ujednačenost nicanja. Na suhom tlu osnovna obrada tla bez oranja obično pozitivno utječe na kvalitetu sjetve
Kvaliteta osnovne obrade tla utječe i na kvalitetu pripreme sjetvenog sloja i sjetve u jednom prohodu. Ako je površina obrađenog tla ujednačena, umjerena grudavost ne utječe na kvalitetu sjetve, a osim toga sprječava i daljnji gubitak vlage.
Na kvalitetu obrade tla i sjetvu u značajnoj mjeri može utjecati stanje dubljih slojeva tla, njegova površinska zakorovljenost, kao i kvaliteta oruđa za osnovnu obradu. Na tlu bez strukturnih nedostataka može se uz mali gubitak vlage postići ujednačena kvaliteta sjetve i nicanja. Zbijeno stanje dubljih slojeva tla i zakorovljenost također ograničavaju primjenu izravne sjetve. Ekonomska prednost plitkog zadiranja u tlo može biti značajna ako je utjecaj nepovoljnih čimbenika neznatan (npr. zbijeni sloj i jaka zakorovljenost).
- Na mokrom, ali prohodnom tlu nedostatci nastali pri obradi tla povećavaju rizik klasične sjetve. Pri oranju i tanjuranju može se formirati zbijeni taban obrade, koji se pri sjetvi ne može popraviti, a tijekom vegetacije ograničava rast i razvoj biljaka.
Lošije stanje tla nakon osnovne obrade na mokrom se tlu može popraviti pripremom sjetvenog sloja i sjetvom, ali samo do dubine sjetve.
Prednost izravne sjetve ogleda se u očuvanju strukture tla, koja proizlazi kao pozitivna posljedica manjeg zadiranja u tlo.
Na mokrom je tlu povoljniji učinak onih načina sjetve pri kojima je razmazivanje i gnječenje tla neznatno. Suvremene sijaćice kvalitetno mogu posijati i u tlo prekriveno biljnim ostatcima. Zakorovljenost tla predstavlja veći rizik od žetvenih ostataka, zbog čega je stanje tla bez korova važan preduvjet svih načina sjetve. Dubina, redoslijed i zadatci obrade tla, sažeto su prikazani u Tablici 1.
Tablica 1. Dubina obrade i redoslijed pripreme tla u uzgojnim sustavima biljaka
.){kind=link}