Ovogodišnja višemjesečna suša i nekoliko višednevnih razdoblja s vrlo visokim temperaturama tijekom ljetnih mjeseci rezultirat će smanjenjem prinosa na svim jarim ratarskim kulturama. Razina štetnog djelovanja suše ovisit će o: fazi razvoja biljke, tolerantnosti biljne vrste/sorte/hibrida na sušu i zalihama vlage u tlu. Stoga će prinos poljoprivrednih kultura biti smanjen u manjoj ili većoj mjeri ovisno o poljoprivrednoj vrsti, fazi rasta i razvoja u kojoj se vrsta nalazila u vrijeme pojave stresnih uvjeta, razini agrotehničkih mjera te o lokaciji.

Na pojedinim mikrolokacijama (uz šume, uz rijeke, na plodnim oranicama s višom razinom podzemne vode) štete od suše i visokih temperatura bit će nešto manje. Suša je zabilježena prije sjetve (tijekom ožujka) proljetnih ratarskih kultura te ponovno tijekom generativnih faza razvoja biljaka, a upravo su generativne faze značajne za formiranje konačnog priroda. U tablici 1 prikazane su ukupne mjesečne oborine za prvih sedam mjeseci ove godine. Iz tablice se vidi značajan nedostatak oborina već tijekom ožujka, a zatim ponovno tijekom ljetnih mjeseci. I tijekom zime i proljeća temperature zraka bile su uglavnom veće od prosjeka uz istovremeno prosječne ili većinom ispod prosječne količine oborina. Zalihe zimske vlage nije bilo u količini koja je neophodna za normalan razvoj ozimih i jarih kultura pa je suša koja je nastupila u ljetnim mjesecima još izraženija.

Tablica 1.: Ukupne mjesečne količine oborine za 2022. godinu na meteorološkim postajama u kontinentalnoj Hrvatskoj

PostajaIIIIIIIVVVIVII
Bjelovar18,631,48,485,256,546,134,5
Daruvar20,341,112,589,950,566,928,4
Gospić52,563,116,290,182,724,267,7
Karlovac40,560,69,292,8102,5113,753,5
Krapina13,220,710,494,241,051,647,5
Križevci15,723,15,084,671,358,017,5
Ogulin53,999,715,7128,7144,162,461,2
Osijek7,528,76,435,066,077,219,2
Sisak31,953,26,692,367,383,253,1
Slavonski Brod20,953,610,968,044,554,818,9
Varaždin15,022,36,2109,349,977,351,1
Zagreb – Maksimir24,338,58,782,052,563,057,7
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Nedostatak oborina ili njihova neravnomjerna raspodjela i sušna razdoblja gotovo su redovito praćena iznadprosječnim temperaturama. Tako je i ove godine. Toplinski stres kod biljaka utječe na rast, metabolizam i produktivnost. Kod ekstremno visokih temperatura dolazi do denaturacije ili inaktivacije biljnih enzima važnih za preživljavanje što ima za posljedicu usporen razvoj biljke. Visoke temperature uzrokuju temperaturni šok kod biljaka. Porastom određene vrijednosti temperature povećava se i brzina respiracije, pa biljka na višim temperaturama troši više energije nego što je proizvodi. Reproduktivni organi biljke su najosjetljiviji na temperaturni šok. Posljedica temperaturnog šoka u vrijeme cvatnje uzrokuje odbacivanje cvjetova. Visoke temperature u fazi nalijevanja zrna uzrokuju bržu evapotranspiraciju.

Kad visoke temperature potraju tijekom dužeg razdoblja, dolazi do toplinskog udara, koji rezultira prisilnom zriobom zrna. Posljedice toplinskog udara su smanjeni prinos i smanjena kakvoća, odnosno formirani plodovi su manji i lošije kakvoće.

Kukuruz

Relativno kratko razdoblje u razvoju kukuruza – razdoblje svilanja i oplodnje, kod  kukuruza su najosjetljivije faze na nepovoljne vanjske uvjete (visoke temperature i nedostatak vode) i slabu opskrbljenost biljnim hranivima. Nabrojeni čimbenici imaju vrlo velik utjecaj na prinos kukuruza jer se zbog slabije oplodnje smanjuje broj zrna na klipu. Vrlo toplo, vruće i suho vrijeme prije izbijanja i u izbijanju metlice iz vršnog lista utječe na slabiju oplodnju. U jako izraženim slučajevima, oplodnja može gotovo izostati i biljke ostaju jalove. Naime, pri visokim temperaturama rast metlice se jako ubrzava, ona brzo izbija iz vršnog lista, i ranije nego što je normalno, nekad tijekom samog izbijanja iz vršnog lista, pelud praši. Obratno, rast svile je pri takvim vremenskim uvjetima usporen, ona iz komušine izbija puno kasnije nego što je uobičajeno.

Svila ne izbija u vrijeme najvećeg prašenja peluda, nego 5 do 6 dana kasnije, na samom kraju prašenja peluda ili poslije toga. U takvom slučaju slaba oplodnja i slaba ozrnjenost klipova i jalovost biljaka posljedica je toga što u vrijeme svilanja nema dovoljno peluda za oplodnju. U literaturi možemo pronaći podatak da visoke dnevne temperature od 30 do 35oC krajem srpnja i početkom kolovoza, u vrijeme svilanja mogu izazvati smanjenje prinosa kukuruza. Maksimumi temperatura zabilježeni tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2022. godine u nekoliko su navrata tijekom više uzastopnih dana prelazile  35oC. Stoga je jasno kolikom su stresu bili izloženi usjevi kukuruza – naše najzastupljenije poljoprivredne vrste.

Klip kukuruza nije formiran zbog suše
Nedostatak oborina smanjit će očekivani prinosa kukuruza
Slaba ozrnjenost i klip kukuruza je manje veličine zbog suše

Središnji dio tzv. „kukuruznog pojasa“ u Iowi (SAD) ima najpovoljnije klimatske (i zemljišne) uvjete za proizvodnju kukuruza u čitavom svijetu. Temeljem dugogodišnjeg praćenja, američki su stručnjaci došli zaključka da idealni vremenski uvjeti za kukuruz imaju vrijednosti navedene u tablici 2.

Tablica 2.: Potrebe biljke kukuruza za toplinom i vlagom tijekom razdoblja svibanj-kolovoz

Mjesec u godiniSrednje dnevne temperature (oC)Oborine (mm)
svibanj18,387,5
lipanj21,787,5
srpanj22,8112,5
kolovoz22,8112,5

Smanjenje prinosa i kvalitete plodova u većoj ili nešto manjoj mjeri izraženo je kod svih jarih ratarskih kultura.

Soja

Tijekom cvatnje, soja uslijed stresnih uvjeta odbacuje cvjetove što ima za posljedicu manji broj formiranih mahuna po biljci kao i manji broj zrna u mahuni. Nepovoljni okolišni čimbenici nastavili su se i tijekom nalijevanja zrna pa će formirana zrna biti sitnija.

Odbacivanje cvjetova na soji zbog suše

Šećerna repa

Prinos šećera po jedinici površine ovisi o prinosu korijena i digestiji. Zdrav list i očuvana lisna masa te dovoljno oborina u vrijeme stvaranja šećera utječu na digestiju. Već sada se vidi da su suša i visoke temperature uzrokovale smanjenje mase korijena. Tako će i prinos šećera po jedinici površine biti manji.

Uljane tikve

Manji je broj formiranih plodovi po biljci. Tijekom kolovoza većina lisne mase se osušila, a plodovi prisilno dozrijevaju. Plodovi su u prosjeku manji sa smanjenom količinom sjemenki i vidljivim ožegotinama od sunca.

Ožegotine od sunca na plodu uljane tikve

Krumpir

Biljke su zametnule manji broj gomolja, a gomolji su sitniji.

Suncokret

Suncokret bolje tolerira nedostatak vode u odnosu na ostale jednogodišnje ratarske kulture. Najveće potrebe za vodom ima u fazi intenzivnog porasta (od butonizacije do cvatnje). Usjevi suncokreta za sada pokazuju najmanje smanjenje prinosa uzrokovanog sušom i visokim temperaturama u odnosu na ostale jare ratarske vrste. Ali, sinteza ulja u zrnu ovisi o raspoloživoj vlazi i temperaturama pa tek će se tijekom žetve vidjeti je li došlo do značajnog smanjenja broja formiranih sjemenki po biljci, hektolitarske mase zrna i sadržaja ulja.

Osim izravnih šteta uslijed smanjenja prinosa i kvalitete, značajne su i neizravne štete od suše i visokih temperatura. One se očituju kroz nemogućnost provođenja optimalnih agrotehničkih mjera, jačih oštećenja usjeva od divljači i ostalih štetnih organizama…

Prinos smanjuje i divljač koja radi štete na usjevima
Zbog presuhog tla nije bila moguća postrna sjetva

Postrna sjetva

S obzirom na izražen nedostatak oborina tijekom lipnja, srpnja i kolovoza mogućnost sjetve u postrnom roku svedena je na minimum ili je uopće nije bilo moguće obaviti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠtete od divljači u poljoprivredi
Sljedeći članakProizvodnja korjenastog povrća može biti isplativa
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.