U korjenasto povrće spadaju brojne vrste koje se uzgajaju zbog svog zadebljalog i mesnatog podzemnog dijela. Ove vrste povrća moguće je konzumirati tijekom cijele sezone, a pogodne su i za duže čuvanje kao jesenska zimnica. Sjeme obično klije na nižim temperaturama (iznimka je cikla). Mlade biljke su otporne na mrazeve, pa im ne štete kasni proljetni kao niti jesenski mrazevi. To je u uvjetima klimatskih nestabilnosti pozitivna osobina. U našim krajevima se od korjenastog povrća najviše uzgaja mrkva, peršin, celer, pastrnjak i cikla, ali i crna rotkva, rotkvica, hren i daikon.

Svjetska proizvodnja mrkve i repe se 2020. g. odvijala na 1.125.644 ha s ukupnom proizvodnjom od 40.951.617 tona. 64 % proizvodnje otpada na Aziju, a najveći proizvođači su Kina, Uzbekistan, SAD, Rusija i Ukrajina. Nama bliža Njemačka nalazi se na šestom mjestu top 10 proizvođača.

Cikla

Proizvodnja mrkve i repe u EU-27 2020. godine
Izvor: FAOSTAT

Suhi proizvodi od korjenastog povrća

Prema podatcima DZS-a, proizvodnja mrkve u Hrvatskoj se u razdoblju od 2017. do 2021. kretala između 8.006 i 12.270 tona, a cikle između 1.868 i 5.053 tona. Potrebno je napomenuti kako se korjenasto povrće, u prvom redu mrkva, peršin, celer i pastrnjak, osim u svježem stanju sve više traže osušeni za potrebe prehrambene industrije. Tako naša poznata tvrtka Podravka samo za potrebe opće poznate Vegete treba oko 3500 tona sušenog povrća (mrkve, pastrnjaka, krumpira, luka, celera i peršinovog lista). Nažalost, to povrće se uvozi. Problem je nedostatak kapaciteta sušara koji bi mogao zadovoljiti potrebne količine prehrambene industrije, kao i nedostatne količine sirovine. Zato bi bilo neophodno međusobno udruživanje proizvođača kako bi proizvodili velike količine povrća standardne i ujednačene kvalitete, kakva je potrebna prehrambenoj industriji. Zbog toga Virovitičko-podravska županija uz pomoć EU fondova inicira izgradnju sušionice povrća u Virovitici. Time bi se pokušao smanjiti uvoz ove sirovine za potrebe domaće industrije.

Slabo korištenje suvremenih tehnologija

2021. g. proizvodnja mrkve u RH se odvijala na 306 ha površine s prosječnim prinosom od 20,9 t/ha. Ako gledamo godinu ranije može se uočiti veliki pad prinosa u 2021. g. u odnosu na 2020. Tada je na 261 ha površine proizvedeno 10.110 tona mrkve, sa prosječnim prinosom od 38,7 t/ha. Teško je točno reći što je uzrok ovome padu. Najvjerojatnije je to utjecaj klimatskih uvjeta (suše) koja je bila prošle godine. Ipak, ovako veliko kolebanje kod ostalog korjenastog povrća nije zabilježeno. Godišnja kolebljivost proizvodnje nas upozorava na slabo korištenje suvremenih tehnoloških rješenja koje je neophodno želimo li biti konkurentni na tržištu.

Cijene rastu

Prosječne proizvođačke cijene mrkve u Hrvatskoj
Izvor: DZS

Iz prethodnog grafa može se vidjeti da cijene mrkve od 2018. naovamo rastu uz oscilacije. U uvjetima globalnih poremećaja na tržištu hrane za očekivati je i daljnji rast cijena. Ipak, potrebno je napomenuti da istovremeno dolazi do velikog rasta troškova proizvodnje (gnojivo, energija, sjemenski materijal). Tako treba biti zabrinut za ovogodišnju proizvodnju.

59 % proizvodnje mrkve odvija se u Jadranskoj Hrvatskoj. Iz nje dolazi i Vrana d.o.o koja je jedan od naših najvećih proizvođača mrkve. Ova tvrtka s dugogodišnjom tradicijom ima lijepo uređenu web stranicu. Mrkvu proizvodi na više od 100 ha te prodaje veleprodajno brojnim trgovačkim centrima. Uz to posjeduju certifikate koje potrošači sve više traže, te su svakako primjer u kojem smjeru treba ići u komercijalnoj proizvodnji povrća.

OPG Vlado Posel iz Međimurja se specijalizirao za biodinamičko gospodarenje. Između ostaloga, proizvodi i brojno korjenasto povrće (mrkvu, pastrnjak, daikon, crnu rotkvu). Ovaj proizvođač svoje proizvode, koji su zbog načina uzgoja više dodane vrijednosti, prodaje na sajmovima, specijaliziranim web stranicama te na kućnom pragu. Na taj način proizvodnja i na manjim površinama može biti konkurentna i isplativa za proizvođača.

Uzgoj peršina je popularan u našem području, posebno u kućnim vrtovima, te se dosta upotrebljava u kulinarstvu. Dva tipa koja se uzgajaju su Petroselinum crispum var. Tuberosum, peršin korjenaš koji se uzgaja zbog zadebljanog korijenja te Petroselinum crispum var. crispum, Petroselinum crispum var. Neapolitanum, peršin listaš koji se uzgaja zbog lista. Kako je s pojedinih obalnih područja moguće cijele zime dobiti zeleni peršin, uzgoj u zaštićenom prostoru kod nas nije značajan. Može se skladištiti do 8 tjedana u hladnjači pri temperaturama od -1 do 0 °C te relativnoj vlazi zraka većoj od 95 %. Ako se suši, od 4-5 kg svježeg korijena dobije se 1 kg suhog.

Celer i pastrnjak

Lokalnom se trgovinom pomaže zajednici

Proizvodnjom peršina, mrkve i cikle bavi se i OPG Šimić iz Bukovlja. Ovaj prozvođač svoje proizvode nudi putem platforme „Lokalno2go“. Platformu sufinancira Brodsko-posavska županija koja na taj način pomaže proizvođačima u marketinškom pristupu i dostavi proizvoda krajnjem kupcu. Ova platforma je nastala s ciljem dostave lokalne hrane lokalnim kupcima. Sve kako bi se promovirali lokalni proizvođači i prerađivači te apeliralo na kupce da lokalnom kupovinom pomažu cijeloj lokalnoj zajednici. Za manje proizvođače svakako je preporučljivo pridruživanje nekoj od ovakvih platformi. Ona ih može lakše i jeftinije povezati s kupcima i učiniti njihovo poslovanje uspješnijim.

Manje od mrkve i peršina uzgaja se celer i pastrnjak. Celer se uglavnom uzgaja na otvorenom, a jedino se rasad proizvodi u zaštićenom prostoru. Osim iz presadnica, moguće ga je uzgojiti i iz sjemena. Pastrnjak bez problema može prezimiti na otvorenom. Do 18. stoljeća je bio jako važna hrana koju su cijenili stari Rimljani. Nakon toga su ga potisnuli mrkva, krumpir i celer. Okusom je sličan peršinu i celeru, a čest je dodatak juhama, varivima i salatama.

Cikla je omiljena u prehrani ljudi te je poznato da pomaže kod slabokrvnosti. Mnogi je vole i zbog svojstvene boje koju ima. Ostvaruje dobre prinose u kratkom vegetacijskom razdoblju. Dobro se čuva tijekom zimskih mjeseci (čak do 8 mjeseci u idealnim uvjetima!) zbog čega ju je moguće dugo koristiti u svježem stanju. U Hrvatskoj se 2021. g. proizvodila na 126 ha s prosječnim prinosom od 25,2 t/ha.

Proizvodnjom korjenastog povrća cikle i celera bavi se OPG Mario Lasan iz okolice Zagreba. Ovo gospodarstvo posjeduje 15 ha vanjske proizvodnje i 5000 m² zaštićenog prostora, a priključilo se sustavu kontrole „Hrvatsko sunce“. Ovaj sustav kontrole jamči kupcima kupovinu proizvoda hrvatskih proizvođača koja je u svim fazama proizvodnje, transporta i stavljanja na tržište nadzirana od strane uglednih hrvatskih stručnjaka (doktora i sveučilišnih nastavnika pojedinih poljoprivrednih specijalnosti). Njeni su uzorci kontrolirani u ovlaštenim inozemnim i domaćim laboratorijima. Na taj način kontrolira se zdravstvena ispravnost takvih proizvoda i jamči se da njihovom proizvodnjom nije došlo do onečišćenja okoliša. Na svakom proizvodu koji se nalazi u ovom sustavu kontrole nalazi se deseteroznamenkasti broj. On sadrži informacije o tom proizvodu, njegovom proizvođaču i mjestu proizvodnje. Proizvođačima ulazak u ovakav sustav omogućava prednost pred konkurencijom te skupni marketing u okviru oznake koji olakšava probijanje na tržištu.

Manje poznato korjenasto povrće je daikon ili bijela rotkva. Uzgaja se radi izduženog, krem bijelog gomolja koji se često naziva zadebljalim korijenom. Poznat je po brojnim ljekovitim svojstvima, a u suhim podrumima se može čuvati i do 6 mjeseci.

Daikon

Proizvodnja korjenastog povrća može biti uspješna i isplativa za proizvođače. Kao i u svakoj proizvodnji potrebno se istaknuti na tržištu i privući kupce. To je danas omogućeno brojnim platformama, certifikatima i sustavima kvalitete. Kako je korjenasto povrće moguće dulje vrijeme skladištiti, a moguća je i njegova prerada, nema razloga da ne pokušamo biti samodostatni u njegovoj proizvodnji.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPosljedice dugotrajne suše na prinos jarih kultura
Sljedeći članakKreirani novi edukativni alati i nove školske banke sjemenja
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.