Od početaka svjesnog čovjekova bavljenja biljnom proizvodnjom obrada tla predstavlja jedan od najvažnijih agrotehnički zahvata u poljoprivrednoj proizvodnji. Odabir sustava obrade tla ovisna je o klimatskim prilikama na području uzgoja, izabranoj biljnoj vrsti i stanju samog tla.

Mehaničke operacije koje se primijenjuju tijekom obrade tla imaju za cilj popravak fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla, stvaranje povoljnih vodozračnih odnosa u tlu, unos biljnih ostataka i gnojiva u tlo, kontrola biljnih štetočinja itd. Krajnji cilj svake obrade tla je stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj uzgajane vrste i ostvarivanje stabilnih prinosa uz istovremeni najmanji negativni utjecaj na tlo i okoliš. Obrada tla je mehanička promjena strukture tla. Strojevi i oruđa za obradu tla mijenjaju strukturu tla kroz širok raspon interakcija tlo-oruđe, uključujući: rezanje, mljevenje, drobljenje, udaranje i odbijanje.

Što je oranje? Foto: eorganic.org

Krajnji rezultat međusobnog djelovanja tla i korištenog oruđa za obradu tla varira obzirom na značajke obrade tla, kao što su dubina, širina, brzina i oblik djelovanja na tlo, no ovisna je i o svojstvima tla koje se obrađuje, kao što su tekstura, struktura, vlažnost, lomljivost i plastičnost. U sustavu obrade tla koji se temelji na oranju osnovna mehanička operacija, odnosno zahvat obrade tla je oranje.

Najvažnija značajka oranja je da se tlo preokreće i mijenja se njegova prirodna struktura. Ako se oranje provede u uvjetima povoljne vlažnosti tla i na ujednačenu širinu i dubinu, oranje ima određene prednosti.

Oranjem se tlo okreće i modificira se struktura tla, odnosno dovodi do izmjene slojeva tla. Oranjem tla ujesen omogućuje se veća akumulacija oborina i djelovanje niskih temperatura na tlo tijekom zimskog razdoblja. Pravovremenim „zatvaranjem zimske brazde“ prije nastupanja viših temperatura i vjetra, akumulirana vlaga u tlu bit će sačuvana za jare ratarske usjeve. Korijenov sustav uzgajane biljne vrste ima veću mogućnost razvoja u dublje slojeve tla. Tlo se brže zagrijava u usporedbi s reduciranim sustavima obrade tla. Oranjem tla smanjuje se populacija štetočinja jer se prekida životni ciklus korova i štetnika (npr. kukuruzni moljac-Ostrinia nubilalis). Oranjem se olakšava upravljanje biljnim ostacima ili pokrovnih usjeva te unos gnojiva u tlo.

Prilikom izbora oranja u sustavu obrade tla potrebno je uvidjeti i na nedostatke provedbe ove mehaničke operacije. Pri oranju je utrošak goriva, potrebnih oruđa (traktor, plug) i ljudskog rada (vremensko trajanje oranja) izuzetno velik i predstavlja najveći trošak u ukupnim troškovima mehaničkih operacija pri uzgoju ratarskih kultura. Postoji velika opasnost od stvaranja nepropusnog sloja (taban pluga) na dubini oranja ako se ono provodi duži niz godina na istu dubinu tla. Povećana je osjetljivost tla na eroziju vodom i vjetrom povezana s uklanjanjem biljnih ostataka. Zbog okretanja tla ubrzana je razgradnja organske tvari u tlu, što je dugoročno nepoželjno. Osim toga dovodi do premještanja organizama tla, odnosno do velikih utjecaja na biološke osobine tla.

Kad onda orati?

Odluku o provedbi oranja u jesen ili proljeće diktiraju mnogi čimbenici koje nije lako kontrolirati. Dva glavna faktora za obradu tla u jesen ili proljeće su uvjeti vlažnosti tla i temperatura tla. Ova dva čimbenika mogu imati značajan utjecaj na lomljenje tla, dubinu obrade tla, veličinu gruda i razinu zbijenosti tla. Stoga vlažnost tla i temperatura tla mogu utjecati na praksu obrade tla, te u konačnici na prinos i kvalitetu tla. Obično, ako nije bilo viška oborina tijekom žetve, vlažnost tla biti će prikladnija za obradu tla i lomljenje tla nego u proljeće kad je vlažnost tla najčešće povećana zbog zimskih oborina. Kad je vlažnost tla iznad poljskog vodnog kapaciteta, svako kretanje po polju, bilo kombiniranje ili obrada tla, može uzrokovati maksimalno zbijanje tla i kvarenje strukture tla.

Obrada tla tijekom proljeća potencijalno može dovesti do zbijanja tla, nije učinkovita u lomljenju tla zbog visoke vlažnosti tla i može stvoriti velike grude tla. Sve će to doprinijeti smanjenju ostvarenog prinosa i imati veliki utjecaj na kvalitetu tla.

Jesensko oranje (Foto: S. Pajić)

Odluka da se obrada tla provodi u proljeće može nositi određene rizike zbog vremenskog ograničenja u slučaju kišnog razdoblja u proljeće koji može spriječiti poljoprivrednike da na vrijeme uđu u polja.

Proljetno oranje

Ako je obrada tla oranjem neophodna, jesensko oranje tla je bolja opcija jer je tada i temperatura tla prikladnija za provedbu oranja. Kad temperatura tla padne do točke smrzavanja, nije lako polomiti tlo, jer led u smrznutom tlu sprječava njegovo raspadanje u male grudice. Unatoč činjenici da se oranjem najviše remeti stanje tla i utječe na okoliš, uvijek će biti određenih kultura ili tipova tla na kojima će se primjenjivati. Svakako da postoje jednako učinkovite opcije obrade tla kao i konvencionalna obrada tla. Prilikom izbora sustava obrade treba izabrati onaj sustav uzgoja usjeva koji ima cilj očuvanje tla uz istovremeno povećanje prinosa usjeva, smanjenje onečišćenja vode i smanjenje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Rezerva Slika 4. foto: wallpaperflare.com

Prethodni članakNećemo dopustiti da se hrvatske poljoprivrednike ponižava i baca na koljena!
Sljedeći članakYuca je jedan od najvažnijih jestivih gomolja na svijetu
Suzana Pajić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.