Ponukani vrlo dobrim otkupnim cijenama u 2022. godini, te očekujući isto tako dobre cijene, ako ne i više u 2023. godini, hrvatski su poljoprivrednici prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku povećali površine pod pšenicom za 3,8% u odnosu na godinu ranije. Prema prvoj procjeni ukupna površina pod pšenicom u 2023. godini iznosi oko 164 tisuće hektara.
No, u 2023. godini zbog loših agroklimatskih prilika i viših troškova proizvodnje rezultati poslovanja s pšenicom neće biti kao u protekle dvije godine. Na rezultate poslovanja utječe i niža otkupna cijena od očekivane. Prosječna otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj u tjednu do 06.08.2023. godine iznosila je 180 €/toni, a tijekom srpnja cijene su bile od 150 do 210 eura/toni. U odnosu na prošlu godinu, cijene su za 41,38 % niže, a u odnosu na isti tjedan 2021. godine identične su.
Veleprodajne cijene pšenice na nešto su višim razinama i u 31. tjednu ove godine u prosjeku je iznosila 240 €/toni, što je u odnosu na tjedan ranije više za 14,29%. Veleprodajne cijene pšenice niže su za 25% u odnosu na prošlu te više za 26,32% u odnosu na 2021. godinu. Hrvatski se poljoprivrednici i dalje nadaju višim otkupnim cijenama, no situacija je nestabilna i često prihvaćaju i niže od očekivanih. Jedan od glavnih razloga prihvaćanja trenutnih cijena jest i slabija kvaliteta pšenice.
Na tržištu i dalje neizvjesno
Europsko tržište pod snažnim je pritiskom događaja u Ukrajini i na dnevnoj bazi ovisno o informacijama pratimo promjene cijena. Nakon što je Rusija u srpnju odbila obnoviti sporazum o žitaricama, cijena pšenice je u drugoj polovici srpnja porasla na razinu od 240 do 264,8 €/toni, no početkom kolovoza uslijedio je pad cijena u prosjeku za oko 20 eura po toni. Prema podacima burze EURONEXT_Pariz u drugom tjednu kolovoza počinje lagani rast cijena i zaključna cijena terminskih ugovora za pšenicu na dan 8. kolovoza 2023. za rujan iznosila je 244,75 €/toni, što je za 9,5 eura po toni više nego 4.kolovoza. Na robnoj burzi u Novom Sadu prosječna prodajna cijena pšenice u tjednu do 06.08.2023. godine iznosila je 190 €/toni, a na terminskoj burzi u Budimpešti zaključna cijena stočne pšenice na dan 4.8.2023. godine za rujan iznosila je 168,48 €/toni.
Budući da se ratno stanje u Ukrajini nastavlja, na tržištu je i dalje neizvjesno, a cijene na burzama ovisne su o ratnim zbivanjima. Države članice Europske unije zabrinute su zbog isteka zabrane uvoza ukrajinskog žita u EU 15. rujna. Baltičke zemlje spremne su, kao mogući izlaz i pomoć u ovoj logističkoj teškoj situaciji, staviti svoje luke na raspolaganje izvoznicima kako bi se ukrajinsko žito uredno izvozilo na svjetsko tržište. Prema nekim informacijama i Hrvatska bi mogla sudjelovati sa svojim lukama u tim izvoznim aktivnostima. Na koji način bi se to moglo reflektirati na hrvatsku poljoprivredu, ali i naš izvoz pšenice vidjet će se u budućnosti, u svakom slučaju cilj je da pšenica ne završi na europskom tržištu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca 2023. godine Hrvatska je izvezla 67.628 tona pšenice (CN 1001: meka i tvrda pšenica te sjemenska) što je za 47% manje nego u istom razdoblju lani. Vrijednost izvoza iznosila je 20 milijuna eura, odnosno za 52 % manje nego u 2022. godini. U navedenom razdoblju Hrvatska je ostvarila suficit vanjsko trgovinskom razmjenom pšenice u iznosu od 7,85 milijuna eura odnosno za 69 % manje nego godinu ranije. Izvozna cijena tvrde pšenice iznosila je 352,3 €/toni i izvezeno je 1.617 tona.
Tijekom razdoblja od siječnja do travnja 2023. godine uvezeno je ukupno 40.200 tona pšenice od čega je 8,7% činio uvoz pšenice iz Ukrajine. Prosječna uvozna cijena „meke“ pšenice u navedenom razdoblju iznosila je 302 €/toni, a izvozna 294 €/toni. Tijekom razdoblja od siječnja do travnja 2022. godine nije bilo uvoza pšenice iz Ukrajine.
U 2023. godini od siječnja do travnja uvezeno je u Hrvatsku 11.250 tona pšeničnog brašna u vrijednosti od oko 5 milijuna eura. U odnosu na prošlu godinu uvezeno je 16,4 % više brašna, te je ostvaren deficit u iznosu od 1,98 milijuna eura, odnosno za 59,4 % više nego godinu ranije. Uvoz pšeničnog brašna iz Ukrajine činio je 42% ukupnog uvoza brašna, a u 2022. godini nije bilo uvoza brašna iz Ukrajine.
