Iako je rujan tek započeo, žetva kukuruza završava, a takvo nešto ne pamti se u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji. Preuranjena ovogodišnja žetva, uslijed velike suše, rezultirala je vrlo šarolikim urodom i niskim otkupnim cijenama koje ne idu na ruku poljoprivrednicima.
Na Danu polja hibrida kukuruza, koji BC institut drugu godinu zaredom organizira na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, sve su oči bile uprte u kombajn koji uz zaglušujuću buku prolazi kroz redove kukuruza. S nestrpljenjem se očekivao njegov povratak do prikolice i vaganje. Zadovoljstvo i olakšanje osjećalo se nakon prvih rezultata. Najraniji hibridi kukuruza dali su od 9 do 11 tona po hektaru. To se može smatrati čak i iznimno dobrim rezultatima s obzirom na klimatske uvjete.
–Nevjerojatno teška godina. Izuzetno visoke temperature utjecale su naravno na urod kukuruza, suncokreta i soje. Nije lako našim poljoprivrednim proizvođačima, ali nije lako ni nama. Mi uvijek planiramo tu sjemensku proizvodnju. Gledamo da bude u navodnjavanju, a i u takvim uvjetima, i ovdje i u drugim državama, visoke temperature učinile su svoje. Tako da je ovo teška, teška proizvodna godina, kaže Ivica Ikić, predsjednik Uprave BC Instituta.
–Sjemenski smo kukuruz počeli brati jako rano, prije 10. kolovoza. Urodi su vrlo šaroliki, na istoku se kreću od 7 do 10 tona po hektaru. Negdje su i veći od 10 tona, ovisno o kvaliteti tla, dodao je Ikić.
Tako izrazitu sušu ne pamte ni najstarije generacije
Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore ističe kako selo ne pamti ovako ranu žetvu.
–Apsolutno ni najranije knjige ni spisi ne govore da se kukuruz krajem kolovoza i početkom rujna brao s 10 ili 11 posto vlage. To je suše nego kad smo u srpnju želi pšenicu, rekao je Brlošić. Dodaje kako se u đakovačkom kraju, s obzirom da je bilo i leda, prinosi kreću od 3 do 7,5 tona ovisno gdje.
–Ti kukuruzi koji danas daju 7,5 tona obećavali su najmanje 12 do 13 tona jer tu je uloženo maksimalno. U srpnju su izgledali fantastično, možemo reći da nikad nismo imali bolje usjeve, od sklopova, do visine od tri do četiri metra, gotovo idealno. Danas da stavite šibicu, izgorili bi u pet minuta, dodaje Brlošić.
–Prve informacije koje su nam počele dolaziti s terena da je žetva suncokreta u Baranji krenula već 5. kolovoza, što ne pamtimo. Ni najstarije generacije ne pamte ovako izrazitu sušu u posljednjih 45 godina. Vegetacija se izrazito skratila kod pojedinih kultura, što se odrazilo na šećernoj repi, kukuruzu, soji i suncokretu. To se vidi i na ovom pokusnom polju, ali i u širokoj proizvodnji. Stoga je na gotovo cijelom području Osječko-baranjske županije proglašena prirodna nepogoda, suša, istaknuo je Romeo Jukić pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ.
Oplemenjivač kukuruza Mirko Jukić naglasio je kako su tri toplotna udara tijekom vegetacije kukuruza značajno utjecala na urod.
–I uz navodnjavanje je bilo vrlo izazovno postići dobre rezultate. Ne pamtim da smo ikada brali kukuruz 20. kolovoza i da je on bio potpuno suh s vlagom ispod 14 posto. Govorim o FAO grupi 300 i 400, rekao je Jukić.
Nova proizvodnja “na kocki”
Cijene kukuruza i suncokreta također su se urušile od početka rata u Ukrajini. Neslužbeno se doznaje da se kukuruz plaća oko 170 eura po toni, a suncokret 380 eura.
–Cijene su još uvijek upitne. S cijenom od oko 160 eura koja se spominje i s ovim lošim prinosima, nema tu zarade. Ali evo, moramo se pomiriti s tim. A ako bude malo bolja cijena i dobijemo od osiguranja odštetu, mogli bi se izvući, kaže poljoprivredni proizvođač Božidar Horvatek iz Ivanovca kojem je od 100-tinjak hektara na kojem uzgaja žitarice, oko 20 hektara pod kukuruzom.
–Država je ta koja mora pomoći, pogotovo kad su ekstremi. Ovaj put nije cijela Hrvatska u ovakvom stanju što se tiče poljoprivrede, samo istočni dio. Istočna Slavonija je ekstremno pogođena i definitivno ako država ne bude intervenirala i pomogla, a postoje različiti načini da se pomogne, vjerojatno ćemo imati egzodus naših poljoprivrednika koji će raditi u kombajnima, raditi u traktorima, ali ne više u Hrvatskoj, upozorava Brlošić.
Premda znanstvenici smatraju kako je rješenje u prilagodbi, seljaci napominju kako bez reakcije države ništa neće biti moguće. Brlošić upozorava da će u ovakvoj situaciji svi koji krenu u novu proizvodnju biti izloženi uvjetima kao u kladionici. 99 posto njih će gubiti, a samo će 1 posto dobiti.
Žetva uranila, ali će sjetva kasniti
Na ovu iznimno zahtjevnu godinu osvrnuo se i profesor Bojan Stipešević s osječkog FAZOS-a.
–Što se tiče kukuruza vidimo na našim Danima polja ranije rokove sjetve, jako puno hibrida iz svih FAO grupa 200,300, 400, 500 i 600 i tu se isto pokazalo da je rana sjetva dobra čak i za one kasne hibride. Kukuruzi su uspjeli većinom izbjeći sušenje svile kad su krenule vrućine. Ali gdje god smo zakasnili s datumom sjetve, kod nekih pokusa koje radimo namjerno malo kasnije, primijetili smo da nedostaje pola klipa ili nije uopće došlo do oplodnje. Sve su osušilo, ima već 2 tjedna kako se moglo kombajnima u neki hibride, pogotovo grupa 300 i 400. Međutim, ovi kasniji hibridi, kažem još jedanput, s oplodnjom su opet imali problema i ove godine. Naravno da je kiša pala prije 4-5 tjedana bilo bi puno bolje nego kad tih tjedna nismo imali ništa osim rose, rekao je Stipešević.
Dodaje kako je žetva uranila, ali će sjetva kasniti.
–U principu sam pobornik gledanja u kalendar, ali u onaj svemirski, a ne ovaj tiskani, dakle gledati malo kasnije rokove sjetve. Osobno ne bih ništa radio, dok ne vidim kišu da dolazi. To je u slučaju kultura koje smo već trebali sijati, kao što je uljana repica za koju je još prerano iako su knjiški rokovi iza nas, ali kiše još nema ispred nas. Bez veze ćemo stavljati sjeme u prašinu i tko zna što će nam se dogoditi sa sjemenom dok napokon ne uspije isklijati. A što se tiče ozimina, živi bili pa vidjeli, no 15. listopada pa na dalje sa sadašnjim stanjem situacije, valjda će biti neke kiše, pa će onda biti moguće krenuti s radovima i za iduću godinu, zaključuje Stipešević.
Foto: Tihomila Jovanović
