Sjetva kvalitetnog sjemena dobre klijavosti koje je zdravstveno ispravno i čisto od primjesa i lomova prvi je korak u uspješnoj proizvodnji. Pri doradi sjemenski materijal se temeljno čisti od korova i drugih živih i mrtvih primjesa. Sjetva nedorađenog sjemena predstavlja potencijalnu opasnost za širenje korova. Oni će tijekom rasta uzgajane vrste predstavljati konkurenciju za vodom i biljnim hranivima.
Sjemenom se mogu prenijeti mnoge bolesti koje predstavljaju značajnu prijetnju urodu i kakvoći usjeva. Prilikom dorade u registriranim doradbenim kapacitetma osim čišćenja obavlja i se tretman sjemena fungicidima. Biljne bolesti koje se prenose sjemenom (prašna snijet, smrdljiva snijet, fuzarium vrste, prugavost ječma itd.) značajna su prijetnja urodu i kakvoći usjeva. Tretmanom sjemena fungicidom suzbijaju se gljivice na i u sjemenu i spriječava njihovo djelovanje iz tla u prvim kritičnim fazama razvoja mladih biljčica.
Norme kvalitete sjemena prilikom stavljanja na tržište u Republici Hrvatskoj propisane su zakonskom legislativom (Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja-NN 110/2021. i Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena žitarica-NN 28/2022.). Najvažniji podaci koje je bitno poznavati pri određivanju potrebne količine sjemena za sjetvu su: % klijavosti, % čistoće i masa 1000 zrna.
Izbor sortimenta za sjetvu
Izbor sortimenta za sjetvu ovisan je o namjeni proizvodnje (za prehranu ljudi, hranidbu domaćih životinja, prehrambenu industriju itd.), mogućnostima sorte da se prilagodi uzgojnom području, visini prinosa koji se žele postići i razini planiranih ulaganja u proizvodnju. Postizanje viših prinosa zadovoljavajuće kvalitete uroda zahtijeva veća ulaganja u provedbu agrotehničkih mjera (zaštita usjeva od štetočinja, gnojidba usjeva).
Optimalni rokovi sjetve ozimih strnih žitarica, ovisno o vrsti, odvijaju se tijekom listopada. Za ozimi ječam, raž i pšenoraž (tritikale) optimalni rok sjetve je prva dekada mjeseca listopada. Zbog vrlo ranog prelaska u vegetacijsku fazu vlatanja u proljeće važno je posijati ozimi ječam na vrijeme. Sve kako bi prije ulaska u zimsko razdoblje dovoljno izbusao. Optimalni rok za sjetvu većine sorata ozime pšenice je između 15. i 25. listopada.
Na tržištu postoje i fakultativne sorte pšenice koje se mogu sijati, ovisno o klimatskim prilikama i stanju tla, tijekom jeseni ili u proljeće. Sjetvom u optimalnim rokovima osigurava se da uzgajana vrsta ulazi u zimu u stadiju koji joj omogućava dobro prezimljavanje. Korijenov sustav takovog usjeva razvijen je u dubinu i širinu što omogućava bolje korištenje vode i hraniva. Sjetvom u optimalnim rokovima manji je utrošak sjemena po jedinici površine zbog povoljnijih uvjeta za produktivno busanje.
Tablica 3. Osnovni podaci za sjetvu strnih žitarica
| BILJNA VRSTA | MASA 1000 ZRNA (g) | VRIJEME SJETVE (datum) | MINIMALNA TEMP. KLIJANJA (°C) | RAZMAK IZMEĐU REDOVA (cm) | GUSTOĆA SJETVE (klijavih zrna/m²) | DUBINA SJETVE (cm) | KOLIČINA SJEMENA (kg/ha) |
| PŠENICA OZIMA | 35-45 | 5.-25.10. | 4-6 | 12,5-15 | 400-700 | 3-5 | 200-330 |
| PŠENICA DURUM | 35-45 | 15.10.-1.11. | 4-6 | 12,5-15 | 300-500 | 3-5 | 240-260 |
| PŠENICA JARA | 35-45 | 2. i početak 3. mjeseca | 4-6 | 12,5-15 | 500-650 | 3-5 | 200-280 |
| JEČAM OZIMI VIŠEREDNI | 40-50 | 1.-20.10. | 4-6 | 12,5-15 | 300-550 | 4-5 | 170-190 |
| JEČEM OZIMI DVOREDNI | 45-50 | 1.-20.10. | 4-6 | 12,5-15 | 300-500 | 4-5 | 150-230 |
| JEČAM JARI DVOREDNI | 40-50 | 2. i početak 3. mjeseca | 4-6 | 12,5-15 | 350-450 | 4-5 | 180-220 |
| RAŽ DIPLOIDNA | 20-35 | 25.9.-10.10. | 4-6 | 12,5-15 | 350-450 | 2-4 | 130-180 |
| RAŽ TETRAPLOIDNA | 40 | 25.9.-10.10 | 4-6 | 12,5-15 | 200-300 | 3-4 | 80-90 |
| TRITIKALE | 40-47 | 1.-25.10. | 4-6 | 12,5-15 | 200-550 | 3-4 | 100-260 |
| ZOB OZIMA | 30-40 | 1.-25.10 | 4-6 | 12,5-15 | 350-600 | 3-4 | 100-150 |
| ZOB JARA | 25-35 | 2.mjesec-20.03. | 4-6 | 12,5-15 | 300-500 | 4-5 | 120-150 |
Pri određivanju potrebne količine sjemena po jedinici površine potrebno je poznavati normu sjetve, fizičke osobine sjemena, rok sjetve, vremenske prilike i kvalitetu pripreme tla za sjetvu. Količina sjemena iste sorte razlikuje se iz godine u godinu zbog različitih parametara kvalitete sjemena (masa 1000 zrna razlikuju se zbog različitih vremenskih uvjeta tijekom uzgoja). Na temelju podataka o % klijavosti; % čistoće, masi 1000 zrna i broju klijavih zrna /m² izračunava se potrebna količina sjemena po jedinici površine. Prema dobivenim rezultatima potrebno je prilagoditi sijaćicu za sjetvu.
IZRAČUN POTREBNE KOLIČINE SJEMENA
Smanjenje potrebne količina sjemena u sjetvi dovodi do smanjenja sklopa biljaka po jedinici površine koje biljke ne mogu nadoknaditi busanjem. Pregusti usjev prije kretanja vegetacije u proljeće rezultat je povećanja sjetvene norme. Kod takvog usjeva busanje je smanjeno, biljke zbog potreba na svjetlu rastu u visinu i postoji veća opasnost od ranije pojave biljnih bolesti.
Količinu sjemena potrebno je povećati u slučaju loše pripreme tla za sjetvu (povećanje sjemena u nekim situacijama iznosi čak 10 % ili više) te kod kasnije sjetve izvan optimalnih rokova (za svaki dan kašnjenja za 0,5-1 %). Sjetva nakon optimalnih rokova čest je slučaj u godinama s povećanim količinama oborina ujesen ili nakon pretkulture koja nije ubrana na vrijeme (hibridi kukuruza duže vegetacije). U kasnijim rokovima sjetve i pri lošoj pripremi tla za sjetvu nicanje biljaka je neujednačeno. Sporiji rast i razvoj mladih biljaka u kasnim rokovima sjetve (studeni ili prosinac) uzrokuju također niže temperature.
Veće potencijalne štete mogu nastupiti u godinama kad se u mjesecu veljači bilježe temerature iznad 18 °C. Na tim temperaturama se busanje prekida. Nasuprot tome, kod vrlo rane sjetve biljke razvijaju veliku vegetativnu masu prije ulaska u zimu. To nepovoljno utječe na njihovu otpornost na niske temperature tijekom zime. Vrlo rano na proljeće takvi usjevi mogu biti napadnuti uzročnicima biljnih bolesti. Dubina sjetve ovisna je stanju pripreme tla i uvjetima vlažnosti tla. Preduboka sjetva uzrokuje duže klijanje i nicanje biljaka. Biljke iscrpljene dužim nicanjem podložnije su napadu uzročnika bolesti koji se nalaze u tlu. Kod preplitke sjetve sjeme nije dobro pokriveno zemljomi nema dovoljno vlage za nicanje te takvi uvjeti dovode do smanjenog sklopa.
Kako prepoznati strnu žitaricu prije cvatnje?
Razlika između ozimih strnih žitarica vidljiva je već prilikom klijanja. Svaka od strnih žitarica klije s određenim brojem klicinih korjenčića. Pšenica i zob kliju s tri klicina korjenčića, dok raž klije s četiri klicina korjenčića. Ječam klije s 5-8 klicinih korjenčića. U kasnijim fazama rasta i razvoja kad biljke imaju razvijene listove, ozime žitarice kao i sve biljke iz porodice trava, mogu se prepoznati prema tome kako je razvijen jezičac (ligulae). Jezičac je mjesto gdje lisni rukavac prelazi u lisku. Uloga mu je spriječiti ulazak vode između stabljike i lisnog rukavca. Neke od žitarica imaju roščiće (auriculae) dok druge nemaju.
Pročitajte ostalo:
Vodič za sjetvu ozimih žitarica
Zahtjevi ozimih strnih žitarica prema agroekološkim uvjetima
Važnost plodoreda stalno treba naglašavati
Gnojidba ozimih strnih žitarica
Kriteriji po kojima se određuje kvaliteta ozimih strnih žitarica
