Suncokret je četvrta uljarica na svijetu po zasijanim površinama – 1,33 mil. hektara samo u Kini. U Hrvatskoj je proizvodnja u 2022. bila na 51 000 ha, što je povećanje u odnosu na 2021., s prosječnim prinosom 3-4,5 t/ha kod boljih proizvođača. Za još uspješnije sabiranje zrna, potrebno je smanjiti i gubitke u polju.

Najvažnije je odrediti trenutak berbe kod vlage zrna 10 %. Pri većoj vlažnosti 12-14 % imamo još zelene listove i stabljiku. Važno je da usjev bude ujednačene zrelosti na cijeloj površini. Glavni gubici nastaju u transportu biljke do hedera i na samom hederu kroz rasap zrna.

Metode žetve

Jednom metodom žetve vitlo zahvaća biljku, reže i ubacuje na pužni transporter. Trenje između biljke i donje ploče te sudaranje s hederom uzrokuje pucanje diska cvata suncokreta i rasprskavanje zrna na zemlju. Ujedno vitlo zauzima i prostor. Druga metoda je pomoću lanca koji usmjerava biljku u heder stvarajući velike vibracije čime gubici postaju još veći.

Nove varijante su dizajnirane na osnovu fleksibilnog hedera za berbu povrća odnosno optimizacije za berbu kukuruza. Neki proizvođači su razvili pužni kolut koji omogućava smanjenje ubrzanja kretanja glave prema hederu tijekom žetve, čime se minimalizira gubitak iza hedera na 0,63 %. Kod dizajniranja su uzeti u obzir i neki biološki elementi zrelog suncokreta: lakoća lomljenja stabljika, razlike u visini biljaka te osjetljivost na rasipanje ovisno o hibridu.

Neki od važnijih elemenata hedera za suncokret su središnja udaljenost transportnog lanca prednji kut nagiba lanca, kut stražnjeg nagiba lanca, omjer brzine rezanja, rezni razmak i dužina rezanja. Optimizirani parametri su najčešće za rezni razmak 20 mm, dužinu rezanja 345 mm, čime su ukupni gubici zrna smanjeni za 5 %.

Heder FANTINI GP

Ima jednostavni robusni dizajn. Nema klasični redni uređaj i bez problema radi u bilo kojem smjeru. U radu se biljka dovodi od razdjelnih točaka do noževa prije nego rotor zahvati cvat suncokreta. Razdjeljne točke su optimizirane za minimalizaciju gubitaka i dovoljnu radnu brzinu. Odrezani cvat rotor pomiče prema pužnici. Prikladan je za hibride u kojima se roške (sjeme) drži čvršće u glavi. Vanjski mjenjač se sastoji od osovine s klinovima i kardana spojenih pomoću zglobnog vratila. Pužnica je opremljena sigurnosnom spojkom. Heder se lako prilagođava pomoću kompleta priključaka s prilagodljivim nagibom. Radna širina je od 4 -12 redova. Prilagođava se i razmacima redova od 45, 70, 75 i 80 cm, a tijekom transporta se sklapa.

FANTINI GP, SUNFLORO SHAFT» hederi su strojevi europske razine kvalitete koji nude maksimalnu produktivnost i minimalne gubitke prinosa, Izvor: Sunflonaro.shaft

STAR heder za suncokret

STAR heder ima aktivni redni uređaj za svaki red posebno. Dolazi u prodaji u kompletu s lancima za sakupljanje suncokreta i samooštrećim rotirajućim noževima. Dužina reza je 1500 mm. Prednost je rad bez rotirajućih remena ili lanaca pa je i mogućnost kvarenja svedena na minimum. Preciznost uređaja je prilagođena do visine rezanja suncokreta od samo 60 cm. Rezač je podijeljen na lijevi i desni sa zasebnim progonom. Vijak ima središnji nosač čime je povećan kapacitet rada.

STAR heder, Foto: Carl Geringhoff
Foto: twins-farm.com

Heder MORESIL GB

Heder s integriranim rezačem stabljika. Radna širina je od 4,50-10,50 m. Ima hidraulični varijabilni pogon za prilagođavanje brzine okretaja. Vitlo velikog promjera manje oštećuje glave. U prostoru između rednih uređaja se nalaze strugači za skidanje glava čime se dodatno umanjuju gubici zrna. Opremljen je indikatorom visine reza i prilagodljiv za sve modele kombajna.

Prethodni članakTko su najbolji orači u Osječko-baranjskoj županiji?
Sljedeći članakSuzbijanje resičara ili tripsa u povrtnim kulturama
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.