Među voćarima gotovo da nema onog tko ne zna za voćarski rasadnik “Displantarium”, smješten u Starom Petrovom Selu u Brodsko-posavskoj županiji, u samom srcu Slavonije, i koji je poznat po kvalitetnim sadnicama. Otac Zvonko i sin Bruno Šporčić, tijekom više od 20 godina brižne i posvećene proizvodnje voćnih sadnica i sadnica ukrasnog bilja, spojili su tradicionalni uzgoj s primjenom najnovijih saznanja i tehnike, dobivši na stotine tisuća raznovrsnih biljaka čiju su kvalitetu prepoznali mnogobrojni kupci.
Kvalitetu proizvoda obitelji Šporčić sad kupci mogu doživjeti i kroz novoobnovljeni mlin Maxim te vrhunsko brašno. Stari mlin kupili su od obitelji Mašek. Šporčići su tako uz voćarstvo krenuli i u mlinarski biznis. Zvonkov sin Bruno, na početku razgovora se zahvalio obitelji Mašek, posebno gospođama Ivani i Gordani.
Zašto pšenica ne bi ostala u Hrvatskoj kroz kvalitetne proizvode?
Kako je Bruno naveo, glavna nit vodilja za pokretanjem mlinarskog posla bila je što slavonska pšenica odlazi u inozemstvo, pa da daju dodanu vrijednost našoj kvalitetnoj pšenici i da ostane u Hrvatskoj te su se okrenuli ovom zanimljivom poslovnom pothvatu. Većinu pšenice otkupljuju, dorađuju i prodaju, iako imaju i svoje ratarske parcele. Ova radišna obitelj napominje kako uvijek promišljaju i o EU fondovima. Nadaju se kako će i ove jeseni za neki aplicirati. Novi mlin je kapaciteta 40 t pšenice na dan, a kod prerade ne miješaju posije i stočno brašno. Svoje brašno tip 400, 550 i 850 najviše prodaju pekarima.
Kako mladi vlasnik, Bruno Šporčić navodi, glavna razlika u oznakama brašna je u sadržaju pepela, u pH te čistoći, tj. granulaciji. T400 se više koristi za prhka tijesta, biskvite i sl. T550 je univerzalno brašno koje se najviše koristi za pekarske proizvode. T850 je polubijelo brašno i najviše koristi za pripremu domaćeg kruha. Sadrži više dijelova iz ovojnice zrna pšenice pa zato u njegovom sastavu nalazimo više vitamina, minerala, proteina i vlakana. Kako postoji interes i za kukuruznu krupicu, obitelj Šporčić se nada da će u budućnosti uvesti i preradu kukuruza u krupicu, ali i heljdu, pir itd. Svoje brašno često daju na analizu kako bi ono bilo što bolje.
Pomoć savjetima i iskustvom
Pšenica, kako bi se dobio gotov proizvod – brašno, prolazi kroz različite faze prerade. Tako postoji crno čišćenje gdje se odvajaju grube nečistoće, tipa kamen, slama, ostaci klasa, pljeva… te se odvaja šturo, kruto zrno. Nakon toga slijedi kondicioniranje (vlaženje) da zrno upije određeni postotak vlage kako bi se lakše samljelo. Zatim slijedi bijelo čišćenje gdje se tari i riba (površinska obrada zrna, tj. uklanjanje nečistoća s ovojnice) i nakon toga ide na mljevenje.
Taj proces je jednostavan jer zrna prolaze kroz valjke gdje se tiješte pa se odvaja brašno, krupica, stočno brašno kroz sita. Obitelj Šporčić je posebno zahvalna i Ivanu (Zlatku) Jeliću. On im jako puno pomaže svojim savjetima i iskustvom, što je u današnje vrijeme, nažalost, postalo dosta neuobičajeno, ali uvijek ima ljudi koji nesebično daju svoju znanje. U mlinu Maxim, s obzirom na proizvodni kapacitet, ali i narudžbe, morali su riješiti potrebe transporta pa su nabavili i kamion.
Kvaliteta pšenice dobra, no prinos bi mogao biti bolji
Ove godine kvaliteta pšenice je bila dobra, iako su prinosi mogli biti i bolji, navode Šporčići. U izgradnji je bio i silos pokraj mlina koji ima kapacitet preuzimanja 60 tona na sat. U silosu postoje 4 ćelije + 1 tampon ćelija koja je za vlažniju pšenicu koja ide u sušaru. Jedna ćelija je oko 1050 tona, dok je tampon ćelija 250 tona. Dovoljno da se žitarice kupe tijekom ljeta, skladište i koriste tijekom godine.
Vjerujemo da će iz mlina Maxim uskoro početi zaprimati još veće narudžbe. To ovoj radišnoj obitelji iskreno želimo, jer domaće je najbolje!
Treba vratiti protugradnu zaštitu
–Kad sam bio dijete, u razdoblju moje osnovne škole, poslije 1962. godine bio je ciklon (tzv. superćelija) koji je napravio veliku štetu, tako da je naša kuća u Novoj Gradiški bila puna vode. No, krajem 60- ih, početkom 70- ih uvedena je protugradna obrana. Moj otac tvrdio je da je to tadašnja država izvrsno odradila jer otkada je uvedena ta protugradna obrana i zaštita, mi nismo imali tuče i nikakve štete te smo znali da nas rakete protugradne zaštite štite, rekao je za Gospodarski list Zvonko Šporčić.
–Od svoje 13. godine vodim dnevnik o vremenu, zapažanja u prirodi i slično, jer nam je to važno. Živimo i radimo od poljoprivrede. Poslije akcije Bljeska i Oluje, napravljen je moderan i novi radarski centar kod Nove Gradiške. Bio sam i u posjetu te su mi pokazali kako taj centar funkcionira. No, kako je taj centar poslije Domovinskog rata preuzeo gospodin Čačić, počelo je dolaziti do problema. Primjerice, izgovori za nekorištenje raketa i protugradne obrane – rakete su stare, neispravne, nisu ekološke, nisu dobre, rade štete u prirodi, nema dovoljno raketa… Prije 4 godine su nažalost sve ukinuli. Od tog trenutka je u Slavoniji nastao veliki problem. Tuče nas ludo nevrijeme, pratimo radare što se događa, a nitko ništa ne poduzima, ogorčeno će Zvonko. Vrijeme je da se netko pobrine o protugradnoj obrani jer i susjedne zemlje nisu ukinule iste.
Ima li Ministarstvo poljoprivrede rješenje za obranu od tuče?
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro je krajem srpnja održao sastanak s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i DHMZ-a na temu sustava obrane od tuče.
Klimatske promjene, koje iz godine u godinu dovode do sve većih toplinskih ekstrema i toplinskih valova, uzrokuju i povećanje vodene pare u atmosferi, koja uzrokuje formiranje i razvoj oluja. Tuča je fenomen ograničen na određena područja, javlja se periodično, ali sve češće s više zrna i opasnija. Obrana od tuče provodi se u 13 županija, iako se tuča javlja na cijelom teritoriju RH.
Ministar Dabro je istaknuo zabrinutost zbog sve većih klimatskih promjena. U suradnji s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i DHMZ-a predložio je da se stave sva raspoloživa sredstva na raspolaganje poljoprivrednicima u obrani od tuče.
–Razgovaramo, razmjenjujemo iskustva sa znanstvenom zajednicom te smo otvoreni za sve prijedloge. Znanost je u obrani od tuče iznijela svoj stav, koji trebamo uvažavati, ali ćemo nastaviti istraživati i pronalaziti rješenja u suradnji sa znanstvenim dokazima i argumentima, koja će pomoći našim poljoprivrednicima u prilagodbi proizvodnje i ublažavanju šteta. To znači da mi kao Ministarstvo trebamo osluškivati poljoprivrednike na terenu. Trebamo pratiti druge države i pokušati uz sve dostupne tehnologije doći do novih rješenja za naše poljoprivrednike po pitanju obrane od tuče, rekao je ministar Dabro.
25 milijuna eura za ublažavnje štete od vremenskih nepogoda
U skladu sa Zakonom, operativnu obranu od tuče provodi Državni hidrometeorološki zavod. Provedba sustava obrane od tuče financira sredstvima državnog proračuna i uplatama županija branjenog područja (s do 1% sredstava proračuna županije).
Za ublažavanje od vremenskih nepogoda kroz Program potpore poljoprivrednim proizvođačima u 2023. godini osigurana je potpora u iznosu od 25.000.000,00 EUR. Korisnicima je ukupno isplaćeno 24.640.830,37 eura. S ciljem pomoći poljoprivrednim proizvođačima u 2024. godini u Državnom proračunu potrebno je osigurati 1.115.700 EUR od čega 564.700 EUR iz Državnog proračuna, a ostatak (551.000 EUR) financiraju županije.
U sklopu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH za razdoblje 2023.-2027. dodjela potpore za sufinanciranje premije osiguranja za police osiguranja nastavila se kroz intervenciju 76.01. Osiguranje poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednicima je na raspolaganju više od 70 milijuna eura u petogodišnjem razdoblju, a visina i intenzitet potpore ostali su isti.
Zajednički cilj RH i EU je da uz niz intervencija pomogne poljoprivrednicim u prilagodbi klimatskim promjenama, da shvate važnost osiguravanja svojih površina te kroz preciznu poljoprivredu, pametne tehnologije i digitalizaciju nastave poljoprivrednu proizvodnju bez obzira na vremenske uvjete. Zajedničkim djelovanjem krajnji cilj će se ispuniti i dovesti do povećanja otpornosti poljoprivredne proizvodnje na prirodne nepogode.
Tekst i foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.; Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.
