Nakon rane procjene o ratarskoj proizvodnji (zasijanih površina) u 2024. g., a koja je objavljena u lipnju, uslijedile su vremenske nepogode od kojih je najviše šteta bilo zbog suše, pa su očekivanja o rekordnim brojkama, barem kad je riječ o prinosu izostala, jer za cijene se ionako pretpostavljalo da će biti rekordne, ali u negativnom smislu.

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni krajem siječnja ove godine, u Hrvatskoj je u 2024. godini povećana proizvodnja kukuruza za zrno i to za 102.000 tona u odnosu na 2023. godinu. Procjenjuje se da je u protekloj sezoni porasla i proizvodnja soje, za 38.000 tona. Slijedi zob s rastom od 21.000 tona, suncokret s rastom od 17.000 tona, krumpir i uljana repica, po 10.000 tona, i na kraju ječam s rastom od 5.000 tona.

Do smanjenja proizvodnje je došlo kod šećerne repe i to za 28.000 tona u odnosu na 2023. godinu. Razlog smanjenja proizvodnje šećerne repe je znatno manja požnjevena površina od zasijane zbog elementarne nepogode, ističu iz DZS-a. Velika suša znatno je pogodila proizvodnju šećerne repe u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Prema podacima Hrvatske industrije šećera (HIŠ), proizvodnja šećerne repe u 2023./2024. pala je u odnosu na raniju sezonu za 27,6 posto. Prošle godine je bila najmanja u zadnjih 20 godina. U županijama na istoku Hrvatske proizvodi se oko 85 do 90 posto šećerne repe. Većina uroda u 2024. je uništena, više od 80 posto.

Smanjena je i proizvodnja silažnog kukuruza za 59.000 tona. Lucerne je bilo manje za 43.000 tona, a pšenice za 16.000 tona. Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku bit će objavljeni 16. svibnja 2025. godine.

Prethodni članakPotpore za kompenzaciju smanjene vrijednosti tovnih svinja radi afričke svinjske kuge
Sljedeći članakZašto je uzgoj suncokreta sve zanimljiviji hrvatskim ratarima?
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.