Predsjetvena priprema tla proces je kojim se omogućuje formiranje kvalitetnog sjetvenog sloja. Sve kako bi se osigurali optimalni uvjeti za sjetvu, klijanje, nicanje i početni porast usjeva.
Predsjetvena se priprema tla uobičajeno provodi netom pred sjetvu, no valja napomenuti kako je za njenu kvalitetnu izvedbu i očekivani pozitivan učinak, obradu tla nužno početi planirati već nakon žetve/berbe prethodnog usjeva. Ovisno o primijenjenom sustavu obrade tla (konvencionalni, reducirani, konzervacijski), kao i planiranom sustavu uzgoja (plodored, plodosmjena, monokultura, proljetna, ljetna, jesenska ili združena sjetva/sadnja) planira se i sustav predsjetvene obrade tla.
Priprema sjetvenog sloja ili predsjetvena priprema proces je koji slijedi nakon osnovne i dopunske obrade tla u konvencionalnom sustavu ili nakon prethodne obrade ili njenog izostanka u sustavima reducirane i/ili konzervacijske obrade tla. Dobar je sjetveni sloj mrvičast, slegnut (ali ne i zbijen), povoljne vlažnosti, bez korova, sa ili bez biljnih ostataka na površini (ovisno o sustavu obrade tla). Dubina sjetvenog sloja određuje se na osnovu potreba biljaka u uzgoju, veličine sjemena, vremena potrebnog za klijanje i nicanje, kao i uvjetima u tlu (temperatura, vlažnost, struktura i dr.).
Zahtjevi koje treba ispuniti sjetveni sloj:
- Treba osigurati brzo klijanje i jednoliko nicanje sjemena, kao i učinkovitost sredstava za zaštitu bilja i startnog gnojiva.
- Formiranje sjetvenog sloja treba postići sa što manje prohoda strojevima i oruđima po tlu.
- Treba izbjegavati nastajanje formiranje presitne strukture, odnosno prašine, kao i dodatna zbijanja tla uslijed nepotrebnog gaženja.
- Vlažnost i dubina sjetvenog sloja tla trebaju biti ujednačeni po cijeloj proizvodnoj površini.
- Baza sjetvenog sloja u koju se polaže sjeme treba biti zbijena. Zbijeni sloj ne smije biti previše tvrd i debeo.
- Tlo oko sjemena treba biti sitno-mrvičaste strukture.
- Između sjetvenih redova tlo treba biti mrvičasto s određenim udjelom sitnih gruda. Time se osigurava zaštita tla (vjetar ga ne smije lagano odnijeti i ne smije se lagano zamuljiti kišom).
- Nakon sjetve tlo iznad sjemena treba biti lagano zbijeno (treba poštivani pravilo “tvrda posteljica, mekani pokrivač”).
- U sjetvenom sloju ne smije biti korova.
- Tlo ispod baze sjetvenog sloja treba ostati rahlo i ne smije sprječavati razvoj korijenja.
Nedostaci sjetvenog sloja koji nastaju pri osnovnoj i dopunskoj obradi ili predsjetvenoj pripremi:
- Tlo je do sjetvene dubine prosušeno i praškasto (česta pojava tijekom sjetve krajem ljeta ili u jesen).
- Gornjih 10 – 15 cm tla potrebne je rahlosti, a sloj ispod previše je zbijen (ako se proljetna dopunska obrada nakon osnovne obrade u jesen izvodi po mokrom tlu).
- Baza sjetvenog sloja je debela i zbijena što biljkama onemogućava dublje zakorjenjivanje.
- Tlo je previše rahlo, baza sjetvenog sloja nije formirana i sjeme je posijano na različitu dubinu.
- Baza sjetvenog sloja različite je dubine i zbijenosti (zbog nedostataka pri izvedbi osnovne obrade u jesen ili neodgovarajuće predsjetvene pripreme).
- Sloj oko sjemena nejednolike je vlažnosti i usitnjenosti što uzrokuje neujednačeno nicanje.
- Sloj ispod baze sjetvenog sloja je ugažen, a tlo je hladno i bez zraka (tipično u proljeće, u tragovima kotača).
- Sjetveni je sloj previše plitak ili previše dubok u odnosu na veličinu sjemena i trenutnu vlažnost tla.
- Sjetva u mokro tlo ne preporučuje se jer sušenjem tla nakon sjetve nastaju raspukline u sjetvenoj brazdici.
Kvalitetno klijanje i nicanje može se dodatno ubrzati ako su režim vlage, zraka i topline tla povoljni.
Osnovni princip u provedbi predsjetvene pripreme tla je da; treba izabrati metodu i oruđa kojima se povoljni uvjeti za klijanje i nicanje ostvaruju s minimalnim setom radnih zahvata, bez oštećivanja strukture tla i sa smanjenim troškovima.
Priprema sjetvenog sloja
Povoljno stanje tla za sjetvu postiže se u odvojenom prohodu od sjetve oruđima kojima se istodobno izvodi rahljenje, usitnjavanje, poravnavanje i zbijanje. Jesensko i proljetno sjetveno razdoblje međusobno se razlikuje prema zahtjevima biljaka, mogućnosti obrade, vlažnosti tla itd. Strojeve i oruđa treba izabrati pravilno kako bi se ostvarili povoljni uvjeti za kvalitetnu pripremu sjetvenog sloja. Treba uzeti u obzir kako određeni zahvat obrade ili primijenjeno oruđe popravlja ili kvari stanje tla koje je postignuto osnovnom ili dopunskom obradom.
Od oruđa za rahljenje, usitnjavanje i zbijanje mokrih, suhih i grudastih tala pogodan je tzv. kompaktor, odnosno sjetvospremač sastavljen od elementa za blanjanje, kultiviranje/rahljenje i valjanje. Pogodan je i za teksturno teška tla jer zbog njihovog potencijalno većeg efekta zbijanja znatno efikasnije popravlja strukturu tla u usporedbi s jednostavnim sjetvospremačem.
- Sjetvospremač: pogodan je za vlažno i površinski manje-više ravno tlo. Za tla s velikom količinom žetvenih ostataka, preporučuje se sjetvospremač s rotacijskim radnim elementima kako bi učinak miješanja bio što bolji. Njegova se uporaba preporučuje i u slučaju potrebe očuvanja strukture tla. Učinkovitost mu može biti umanjena na tlu koje sadrži veliki udio većih gruda. Na suhom tlu s većim udjelom gruda, daleko je efikasnija kružna drljača. Kružna lopatasta drljača primjenjuje se u slučaju kada se želi postići vrlo kvalitetna površinska obrada. Jednostavna se drljača na mokrom tlu može primijeniti samo u slučaju krajnje potrebe.
- Na mokrom tlu najmanje štete nastaje primjenom oruđa za pripremu sjetvenog sloja bez valjaka, a usitnjavanje većih gruda tla bez dodatnih je zbijanja, gnječenja i razmazivanja. Sjetvospremač s rotacijskim radnim elementima također usitnjava tlo, čuvajući povoljnu strukturu tla, a u radu mu ne smetaju žetveni ostaci. Teški kompaktori nisu pogodni za mokro tlo jer na dubini sjetve uzrokuju jaka zbijanja. Radni učinak jednostavnog sjetvospremača ovisi o kvaliteti prethodnih zahvata obrade tla. Lopatasta i kružna drljača ne preporučuju se za rad na mokrom tlu.
Na vlažnom tlu, stručnom primjenom mjera i postupaka za pripremu sjetvenog sloja neće doći do zbijanja tla. Kombinacija opružne blanje s valjcima za usitnjavanje daje izvrsne rezultate. Na vlažnom tlu iza jednostavnih oruđa nastaje manja šteta. Predsjetvena priprema prstenastim valjcima i blanjom, kasnije tijekom vegetacije, može imati izvjesne nedostatke (zamuljivanje i formiranje pokorice). Primjena kombinacije valjaka za duboko i površinsko zbijanje daje očekivani poželjni učinak samo na tlu s velikim udjelom velikih gruda.
Na suhom tlu, najmanje praha nastaje primjenom opružne blanje s valjkom za usitnjavanje, zatim kratke tanjurače, a ova su oruđa dobra i za površinsko poravnavanje. Učinkovito usitnjavanje postiže se kombinacijom valjaka za duboko i površinsko zbijanje. Klasična blanja s prstenastim valjcima na suhom je tlu manje efikasna, a producira i znatniju količinu praha.
Na mokrom tlu velika je razlika između postupaka za zbijanje i površinsko poravnavanje. Najmanja oštećenja nastaju iza oruđa za rahljenje i usitnjavanje (npr. opružna blanja, drljača s valjkom i sjetvospremač bez valjka), a najveća uporabom klasične blanje, valjka s prstenovima i glatkog valjka. Teški valjak za duboko i površinsko zbijanje nije pogodno oruđe za mokro tlo.
Priprema sjetvenog sloja i sjetva u jednom prohodu
Od suvremenih načina obrade tla i sjetve, priprema sjetvenog sloja i sjetva u istom prohodu najveće opravdanje ima s ekonomskog i konzervacijskog aspekta.
Konvencionalni sustav obrade tla temelji se na osnovnoj obradi s oranjem. Iza nje slijedi dopunska obrada, a u idealnim uvjetima još i predsjetvena priprema i sjetva. Između ovih se zahvata po potrebi i nerijetko izvode još i različiti dodatni dopunski zahvati obrade.
Oruđa za pripremu sjetvenog sloja primjenjuju se nakon osnovne obrade. Njihova primjena mora biti prilagođena stanju tla, a u pravilu sadrže elemente za sortiranje i usitnjavanje agragata tla (npr. kratka tanjurača, kultivator ili kružna drljača), poravnavanje površine i zbijanje tla na dubini sjetve.
Sjetvena jedinicaza sjetvu u biljne ostatke obično sadrži dvostruki ili trostruki set diskova čija je zadaća rezanje žetvenih ostataka i otvaranje sjetvene brazdice na željenoj dubini, zatim spremnik za sjeme, ulagač sjemena te element za zbijanje i rahljenje površine. Elementi za zbijanje pritišću tlo uz sjeme. Glatku površinu nakon prolaska kotača sijaćice razrahljuju viličasti žičani elementi kako bi se formiranje pokorice svelo na najmanju moguću mjeru. Sijaćice mogu biti dodatno opremljene, ovisno o primijenjenoj tehnologiji, jedinicom za primjenu zaštitnih sredstava, startnog gnojiva i dr.
- Ovaj se tehnološki postupak, obavljanja više radnih zahvata jednim strojem u jednom prohodu, sve više primjenjuje za sjetvu ozimih i jarih strnina te drugih biljaka gustoga sklopa. Sjetva biljaka širokog međurednog razmaka može se nekim tipovima sijaćica obaviti vrlo jednostavno, zamjenom sjetvenih elemenata. Jedinica za pripremu sjetvenog sloja može biti fizički odvojena od sijaćih elemenata, a tada je prva ovješena na prednji dio traktora (front tiller), a sijaćica je prikopčana iza traktora.
- Bolji uvjeti sjetve, a posebice u sušnoj godini, ostvaruju se ako se pri osnovnoj obradi tla površina obradi što ujednačenije.
- Ako je tlo nakon oranja u jesen rahlo i preko zime ravnomjerno provlaženo, a u proljeće ravnomjerno prosušeno, odgovarajućom se kombinacijom oruđa može obaviti kvalitetna predsjetvena priprema tla i sjetva, bez prethodnog poravnavanja površine (npr. zatvaranja zimske brazde).
- Sijaćice s dvostrukim i trostrukim setom diskova za otvaranje sjetvene brazdice nisu osjetljive na usitnjene žetvene ostatke stabljike i slame raspoređene po površini tla.
- Prednost primjene ovih strojeva osim očuvanja strukture i vlage tla te smanjenih troškova, leži u većoj uspješnosti biljne zaštite (čisti redovi, mogućnost istovremene primjene zaštitnih sredstava).
Foto: prof. dr. sc. Danijel Jug
