Kraj stare i početak nove godine idealno je vrijeme za pregled i analizu prethodnog razdoblja, ali i projekciju očekivanja u razdoblju koje je ispred nas. U osvrtu na ratarstvo, analizirat ćemo što se to događalo s tri ključne robe u godini za nama – pšenicom, kukuruzom i sojinim zrnom.

Gledajući burze, na razini godine cijena sojinog zrna pala je za više od 14 posto, pšenice za više od 20 posto, a kukuruza čak za više od 30 posto. Strašne brojke.

  Pšenica

Kad pričamo o pšenici, na američkoj burzi (CBOT) je cijena pala za 90 $/t, dok je cijena na europskoj burzi (MATIF) pala za 87 €/t. Žetva u SAD-u bila je bolja u odnosu na prethodnu godinu, a Kanada, iako je prošla kroz neke teške vremenske uvjete, imala je solidnih 32 mil tona uroda. Zajedno, regija je proizvela 2 mil tona više nego prethodne godine. Što se tiče Južne Amerike, trenutni uvjeti u Argentini stvaraju bolju perspektivu proizvodnje nego u ovo doba prošle godine i izvoznici očekuju bolji izvozni program u prvom tromjesečju nego u prvom tromjesečju 2023.

Australska proizvodnja u međuvremenu je mnogo manja od prošlogodišnjih 40,5 mil tona uroda i trenutne procjene su u rasponu od 25 do 28 mil tona. Kombinirana proizvodnja pšenice u EU-u i Crnom moru slična je onoj koju je tržište apsorbiralo u prvom kvartalu 2023., ali su prijelazne zalihe veće u Rusiji i EU-u, pa je ukupna ponuda veća. Izvozi iz regije zaustavljaju se i kreću ovisno o vremenu i funkcionalnosti ukrajinskog koridora, ali ukupna potražnja bila je slaba, posebno iz EU.

(foto: Shutterstock)

Svjetsko tržište pšenice reagiralo je na visoke cijene i panične kupnje u sezoni 22./23. kako bi se ograničila potražnja tijekom većeg dijela sezone 23./24. i možda će trebati još niže cijene da ponovno potaknu potražnju i povjerenje potrošača. Krajem 2023. održan je niz natječaja koji su dali nešto veću potražnju i nešto nade, ali potrebna je dosljednija potražnja. Argentina bi trebala biti više prisutna na tržištu u prvih 6 mjeseci ove godine, a Australija obrnuto. Očito je da će u prvoj polovici godine kretanje cijene biti promjenjivo i definirano time koliko uspješno ili drugačije izvoznici pronalaze potražnju. Paralelno, vremenske prilike u regiji EU/Crno more u tom će razdoblju povećati ili smanjiti volatilnost.

Kukuruz

Ništa bolje nije bilo ni s kukuruzom. Na američkoj burzi (CBOT) cijena je pala za 80 $/t na razini godine. Premda je trenutno izvoz kukuruza iz SAD-a jači nego prošle godine, još uvijek je trend pada cijene na burzama. Izgledi u Argentini mnogo su bolji u usporedbi s prošlom godinom, ali Brazil se suočava s nižom količinom oborina od normalne i visokim temperaturama koje tamo stvaraju neizvjesnost. Prijavljeno je da je kineska proizvodnja veća nego prošle godine i na rekordnim razinama, a uvoz također bilježi snažne mjesečne ukupne vrijednosti. Ukrajinski farmeri zabilježili su gotovo rekordne prinose kukuruza i imaju izvozni višak veći od 20 mil tona. Potražnja za uvozom u EU znatno je niža nego u ovo doba prošle godine.

Bilanca kukuruza u SAD je dobra, Argentina će imati žetvu za prodaju, Kina se čini dobro opskrbljena svojim

rekordnim domaćim urodom i jeftinim brazilskim uvozom. Zbog svega toga, ponajviše će o proizvodnji u Brazilu ovisiti kretanje cijena u prvoj polovici godine, dok će za drugu polovicu godine to ovisiti o proizvodnji u SAD-u i Ukrajini. Ako želimo u kratkom roku vidjeti značajniji rat cijene kukuruza na burzama onda nam trebaju ili loše vremenske prilike u Brazilu ili veliki skok u potražnji (npr. Kine).

Soja

Cijeli kompleks soje također je potonuo. Tako je zrno na razini godine palo za 80 $/t, sojina sačma je pala za više od 90 $/t, a sojino ulje 350 $/t. Američko tržište soje nije ispunilo očekivanu potražnju koju je tržište biodizela trebalo donijeti. Prerada soje u SAD-u je na rekordnim razinama, ali profili marži mnogo su slabiji nego u ovo doba prošle godine i izvoz soje je slabiji. Neizvjesnost oko opskrbe prešla je na Brazil gdje su uvjeti uzgoja lošiji nego prošle godine, a rezultati rane berbe su loši. Još uvijek se pretpostavlja da je južnoamerička proizvodnja soje neto veća od prošle godine zahvaljujući do sada vrlo dobrim uvjetima u Argentini.

Tržišta biljnih ulja izvan SAD-a nikad nisu pratila američku burzu i kretanje sojinog ulja, a ni palmino ulje nije bilo ništa drugačije, cijene se danas nisu mnogo promijenile u odnosu na ovo doba prošle godine nakon općenito ograničene godine za to i ostala ulja. Uljana repica je danas oko 112 €/t jeftinija nego u ovo doba prošle godine, što dolazi od sve veće konkurencije iz crnomorske regije.

Godina pred nama donijet će EU antidampinšku istragu oko korištenog ulja za kuhanje, što može otvoriti Pandorinu kutiju za tržište uljarica i biodizela u SAD-u, Aziji i EU. Između proširenih kapaciteta prerade u SAD-u, oporavka proizvodnje soje u Argentini, rastućih mandata za biodizel u Brazilu i porasta crnomorskih prerada, tržišta proizvoda će tražiti potražnju. Ova potreba za većom potražnjom dolazi usred starenja destinacijskih tržišta i promjena prehrambenih navika, a neizvjesnost ekonomskih izgleda ostavljaju proizvode osjetljivima na daljnje slabljenje potražnje. Kao i kod kukuruza, soji za rast cijene treba loše vrijeme u Brazilu i značajno smanjenje proizvodnje kao posljedica istog. Osim toga, promjena političke elite u Argentini može biti druga velika varijabla, barem za prvi kvartal godine.

Budući da su ratari i trgovci u pravilu optimistični ljudi, u takvom kontekstu treba gledati na sve što nas to čeka u godini pred nama. Ono što bi trebalo najviše veseliti je činjenica da ove godine ne bi trebali svjedočiti tolikim poremećajima u cijenama kao što je to bio slučaj u godini za nama, kako na strani ulaznih repromaterijala, tako i na strani finalnih proizvoda.

Premda je cijena žitarica i uljarica pala u odnosu na rekordne razine kojima smo svjedočili u posljednje dvije godine, one su još uvijek više nego u pretpandemijsko doba! Sve u svemu, ostavljamo iza sebe još jednu godinu i okrećemo se prilikama i izazovima koje donosi nova sa sobom. Nadamo se svi skupa da će biti više prilika nego izazova, jer mislim da je svima i više nego dosta izazova bilo u godini za nama.