Uljarice su skupina biljaka koja se uzgaja zbog dobivanja ulja preradom njihova sjemena ili ploda. Najvažnije uljarice u svijetu su soja, uljna palma, uljana repica, suncokret, maslina, sezam i uljani lan. U Hrvatskoj se najviše uzgajaju soja, suncokret i uljana repica.

Uz vidljive oscilacije površine pod uljaricama u Republici Hrvatskoj rastu. U promatranom razdoblju prosječni prinos uljane repice i soje bio je 2,8 t/ha, suncokreta 2,9 t/ha, a ostalog uljanog sjemenja 0,8 t/ha.

Po ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni jer se nalazimo čak i iznad svjetskog i europskog prosjeka. Stoga možemo reći da smo u proizvodnji uljarica konkurentni na svjetskom tržištu. To bi nam trebalo osigurati stabilnost u narednom izazovnom razdoblju.

Površine pod uljnim kulturama u Hrvatskoj (ha)

Uljana repicaSuncokretSojaOstalo uljano sjemenje
2014.23.12234.86947.1043.360
2015.21.97734.49488.8674.767
2016.36.77840.25478.6145.210
2017.48.61637.15285.1333.994
2018.55.03237.12877.0874.719
2019.41.36135.98278.3344.709
Izvor: DZS

Proizvodnja soje – 2020. godina

Površina (ha)Proizvodnja (t)Prinos (t/ha)
Svijet126.951.517353.463.7352,8
EU-27947.6802.693.5002,8
Ukrajina1.364.3002.797.6702,1
Rusija2.704.0934.307.5931,6
Mađarska58.670165.7602,8
Italija256.1301.005.6303,9
Hrvatska86.190266.0103,1
Izvor: FAOSTAT
Soja i sojino ulje

Najveći svjetski proizvođači soje su Brazil, SAD, Argentina, Kina i Indija. Među najvećih deset nalaze se i Rusija i Ukrajina.

Proizvodnja suncokreta – 2020. godina

Površina (ha)Proizvodnja (t)Prinos (t/ha)
Svijet27.874.28450.229.5671,8
EU-274.448.6909.101.3802,0
Ukrajina6.480.90013.110.4302,0
Rusija8.392.31013.314.4181,6
Mađarska612.5701.697.9602,8
Italija122.770299.8802,4
Hrvatska39.000120.0203,1
Izvor: FAOSTAT
Cijena suncokretovom ulju stalno raste

Najveći svjetski proizvođači suncokreta su Rusija, Ukrajina, Argentina, Kina i Rumunjska. Među najvećih 10 nalaze se i naši susjedi Mađari.

Proizvodnja uljane repice – 2020. godina

Površina (ha)Proizvodnja (t)Prinos (t/ha)
Svijet35.496.52772.375.8192,0
EU-275.324.29016.575.0503,1
Ukrajina1.112.5002.557.2002,3
Rusija1.455.3732.572.4921,8
Mađarska310.020876.9002,8
Italija16.85048.6902,9
Hrvatska41.660119.6702,9
 Izvor: FAOSTAT

Uljana repica

Najveći svjetski proizvođači uljane repice su Kanada, Kina, Indija, Njemačka i Francuska.

Cijene hrane vrtoglavo rastu

Cijene hrane u posljednje vrijeme vrtoglavo rastu što je posljedica više faktora. Prvi je Covid-19 kriza koja je utjecala na kanale dobavljanja roba, jako bitan faktor su i klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo i koje na proizvođače stavljaju sve veći pritisak i remete ustaljene obrasce proizvodnje. Značajan utjecaj na podizanje cijena ima i Kina sa svojom sve većom kupovnom moći i potrošnjom. Trenutni rat koji se vodi u žitnici Europe svakako će utjecati na više razine otkupnih cijena svih ratarskih proizvoda, pa tako i uljarica.

Istovremeno proizvođači su pod velikim pritiskom jer cijene repromaterijala, u prvom redu gnojiva, goriva i sjemena, vrtoglavo rastu. U odnosu na prijašnje razdoblje, došlo je do poskupljenja gnojiva od čak 300-400 %, što iznimno povećava cijenu koštanja i radi pritisak na cijenu konačnog proizvoda. Da bi se osigurala kvalitetna sjetva, Vlada Republike Hrvatske donijela je Program potpora male vrijednosti za nabavu mineralnog gnojiva i snizila stope PDV-a na inpute u poljoprivredi.

Potrebno je napomenuti da je Hrvatska u proizvodnji uljarica i žitarica samodostatna. U razdoblju nesigurnosti kojem svjedočimo, to svakako treba pozdraviti. Posljednjih godina naši su ratari svoju proizvodnju plasirali na vanjska tržišta po dobrim cijenama, koje će se u sljedećem razdoblju još i povećavati.

U proizvodnji uljarica konkurentni smo na europskom tržištu

Prosječne otkupne cijene suncokretovog zrna s minimalno 44 % ulja po tjednima, kn/kg

Izvor: TISUP

U prethodnoj tablici može se vidjeti kretanje otkupnih cijena suncokreta od 2015. g. do danas. Bilježi se značajno povećanje otkupnih cijena u 2022. g., uzrokovano globalnom nesigurnošću koja je povećala otkupnu cijenu suncokreta za 104 % u odnosu na prosjek 2015. do 2021. g. Povećanje otkupnih cijena je svakako dobro došlo proizvođačima da bi im anuliralo ogromna poskupljenja inputa u proizvodnji.

Prosječne otkupne cijene uljane repice po tjednima, kn/kg

Izvor: TISUP

Isti trend povećanja otkupne cijene vidljiv je i kod uljane repice, iako je ovdje zabilježeno manje povećanje otkupne cijene u odnosu na višegodišnji prosjek (47 %). Povećanje otkupnih cijena bi trebalo potaknuti proizvođače na proizvodnju, ali tek ostaje za vidjeti koliko će ono uz Vladine mjere pomoći potaknuti proizvođače na povećanje proizvodnje, kad se uzme u obzir povećanje cijena inputa uz klimatsku nestabilnost koja se javila u obliku ovogodišnjeg dugačkog sušnog razdoblja. Zbog trenutne ratne situacije proizvođači ne bi trebali imati problema s plasmanom uljarica kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProšlo je vrijeme jeftine hrane!
Sljedeći članakZašto nije snižena stopa PDV-a na med iz Hrvatske?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.