Uljarice su skupina biljaka koja se uzgaja zbog dobivanja ulja preradom njihova sjemena ili ploda. Najvažnije uljarice u svijetu su soja, uljna palma, uljana repica, suncokret, maslina, sezam i uljani lan. U Hrvatskoj se najviše uzgajaju soja, suncokret i uljana repica.

Uz vidljive oscilacije površine pod uljaricama u Republici Hrvatskoj rastu. U promatranom razdoblju prosječni prinos uljane repice i soje bio je 2,8 t/ha, suncokreta 2,9 t/ha, a ostalog uljanog sjemenja 0,8 t/ha.

Po ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni jer se nalazimo čak i iznad svjetskog i europskog prosjeka. Stoga možemo reći da smo u proizvodnji uljarica konkurentni na svjetskom tržištu. To bi nam trebalo osigurati stabilnost u narednom izazovnom razdoblju.

Površine pod uljnim kulturama u Hrvatskoj (ha)

Uljana repicaSuncokretSojaOstalo uljano sjemenje
2014.23.12234.86947.1043.360
2015.21.97734.49488.8674.767
2016.36.77840.25478.6145.210
2017.48.61637.15285.1333.994
2018.55.03237.12877.0874.719
2019.41.36135.98278.3344.709
Izvor: DZS

Proizvodnja soje – 2020. godina

Površina (ha)Proizvodnja (t)Prinos (t/ha)
Svijet126.951.517353.463.7352,8
EU-27947.6802.693.5002,8
Ukrajina1.364.3002.797.6702,1
Rusija2.704.0934.307.5931,6
Mađarska58.670165.7602,8
Italija256.1301.005.6303,9
Hrvatska86.190266.0103,1
Izvor: FAOSTAT
 class=
Soja i sojino ulje

Najveći svjetski proizvođači soje su Brazil, SAD, Argentina, Kina i Indija. Među najvećih deset nalaze se i Rusija i Ukrajina.

Proizvodnja suncokreta – 2020. godina

Površina (ha)Proizvodnja (t)Prinos (t/ha)
Svijet27.874.28450.229.5671,8
EU-274.448.6909.101.3802,0
Ukrajina6.480.90013.110.4302,0
Rusija8.392.31013.314.4181,6
Mađarska612.5701.697.9602,8
Italija122.770299.8802,4
Hrvatska39.000120.0203,1
Izvor: FAOSTAT
 class=
Cijena suncokretovom ulju stalno raste

Najveći svjetski proizvođači suncokreta su Rusija, Ukrajina, Argentina, Kina i Rumunjska. Među najvećih 10 nalaze se i naši susjedi Mađari.

Proizvodnja uljane repice – 2020. godina

Površina (ha)Proizvodnja (t)Prinos (t/ha)
Svijet35.496.52772.375.8192,0
EU-275.324.29016.575.0503,1
Ukrajina1.112.5002.557.2002,3
Rusija1.455.3732.572.4921,8
Mađarska310.020876.9002,8
Italija16.85048.6902,9
Hrvatska41.660119.6702,9
 Izvor: FAOSTAT

 class=
Uljana repica

Najveći svjetski proizvođači uljane repice su Kanada, Kina, Indija, Njemačka i Francuska.

Cijene hrane vrtoglavo rastu

Cijene hrane u posljednje vrijeme vrtoglavo rastu što je posljedica više faktora. Prvi je Covid-19 kriza koja je utjecala na kanale dobavljanja roba, jako bitan faktor su i klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo i koje na proizvođače stavljaju sve veći pritisak i remete ustaljene obrasce proizvodnje. Značajan utjecaj na podizanje cijena ima i Kina sa svojom sve većom kupovnom moći i potrošnjom. Trenutni rat koji se vodi u žitnici Europe svakako će utjecati na više razine otkupnih cijena svih ratarskih proizvoda, pa tako i uljarica.

Istovremeno proizvođači su pod velikim pritiskom jer cijene repromaterijala, u prvom redu gnojiva, goriva i sjemena, vrtoglavo rastu. U odnosu na prijašnje razdoblje, došlo je do poskupljenja gnojiva od čak 300-400 %, što iznimno povećava cijenu koštanja i radi pritisak na cijenu konačnog proizvoda. Da bi se osigurala kvalitetna sjetva, Vlada Republike Hrvatske donijela je Program potpora male vrijednosti za nabavu mineralnog gnojiva i snizila stope PDV-a na inpute u poljoprivredi.

Potrebno je napomenuti da je Hrvatska u proizvodnji uljarica i žitarica samodostatna. U razdoblju nesigurnosti kojem svjedočimo, to svakako treba pozdraviti. Posljednjih godina naši su ratari svoju proizvodnju plasirali na vanjska tržišta po dobrim cijenama, koje će se u sljedećem razdoblju još i povećavati.

 class=
U proizvodnji uljarica konkurentni smo na europskom tržištu

Prosječne otkupne cijene suncokretovog zrna s minimalno 44 % ulja po tjednima, kn/kg

 class=
Izvor: TISUP

U prethodnoj tablici može se vidjeti kretanje otkupnih cijena suncokreta od 2015. g. do danas. Bilježi se značajno povećanje otkupnih cijena u 2022. g., uzrokovano globalnom nesigurnošću koja je povećala otkupnu cijenu suncokreta za 104 % u odnosu na prosjek 2015. do 2021. g. Povećanje otkupnih cijena je svakako dobro došlo proizvođačima da bi im anuliralo ogromna poskupljenja inputa u proizvodnji.

Prosječne otkupne cijene uljane repice po tjednima, kn/kg

 class=
Izvor: TISUP

Isti trend povećanja otkupne cijene vidljiv je i kod uljane repice, iako je ovdje zabilježeno manje povećanje otkupne cijene u odnosu na višegodišnji prosjek (47 %). Povećanje otkupnih cijena bi trebalo potaknuti proizvođače na proizvodnju, ali tek ostaje za vidjeti koliko će ono uz Vladine mjere pomoći potaknuti proizvođače na povećanje proizvodnje, kad se uzme u obzir povećanje cijena inputa uz klimatsku nestabilnost koja se javila u obliku ovogodišnjeg dugačkog sušnog razdoblja. Zbog trenutne ratne situacije proizvođači ne bi trebali imati problema s plasmanom uljarica kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.

Prethodni članakProšlo je vrijeme jeftine hrane!
Sljedeći članakZašto nije snižena stopa PDV-a na med iz Hrvatske?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.