Srpanj i kolovoz su dva mjeseca u kojima se definira budućnost uroda na sjevernoj hemisferi. Zbog toga su vrlo važni za proizvođače i za cijelo tržište koje pomno prati što se događa po cijelom svijetu. To je razdoblje u kojem se podjednako prati kretanje cijena na burzama i vremenske prognoze Zorana Vakule.
Teško je i zamisliti kakav utjecaj na budućnost i živote mnogih ima činjenica je li u datom trenutku pala kiša ili nije, je li bilo nevremena ili nije, jesu li noći hladne ili tople i svi ostali metereološki fenomeni.
Zašto je to važno u kontekstu cijene ratarskih kultura?
Sve to je važno zato što tržište vrlo pozorno gleda i prati procjene hoće li urod biti iznad prosjeka ili ispod prosjeka, odnosno hoće li biti veći od očekivanja tržišta ili manji, a sve navedeno ponajviše ovisi o vremenskim prilikama i neprilikama. Sukladno tome će se ponašati svi koji trguju na burzama (od proizvođača, preko kupaca do trgovaca, fondova i na kraju špekulanata). Odnosno, pretpostavka je da ukoliko su vremenske prilike idealne, pa se dogodi kombinacija dovoljno oborina i vlage, sa sunčanim i toplim, ali ne pretoplim danima, utoliko će prinosi biti iznad prosječni, a urodi rekordni, odnosno pritisak roba na strani ponude će biti veliki. I obrnuto.
Nova realnost
Zadnjih dvadesetak godina učestalo se govori o nadolazećim klimatskim promjenama, a kojima postajemo svjedoci iz godine u godinu. Blage zime bez snijega i vruća ljeta bez kiše postale su obrazac koji se sad već ponavlja nekoliko sezona. Premda se industrija tome pokušava prilagoditi, tražeći sjemenske hibride koji će biti otporni na takve uvjete, to je usporeni proces. Pitanje je do koje razine može biti uspješan. Stoga treba reći, sušna i topla ljeta su očito naša nova realnost. Nebrojeno puta se mogu čuti komentari poput ʺOvakva godina još nije bila“ ili ʺOva je godina stvarno specfična“. Realnost je takva da u svijetu burzovnih roba niti jedna godina nije ista. Uvijek su okolnosti, rizici i sve drugo nanovo pomiješani.
Toplinski valovi i suša, odnosno nedostatak kiše u pojedinim regijama, obilježili su ovo ljeto. Premda kod nas uvjeti tijekom ljeta nisu bili povoljni, oni su bili možda i ponajbolji u regiji, puno bolji nego što je to situacija u Srbiji, Rumunjskoj ili Bugarskoj. Općenito, kako se odmičemo od zapada prema istoku tako je stanje usjeva lošije, jer je palo manje kiše, a toplinski valovi bili su izraženiji. Posljedica vremenskih prilika – nikad ranija žetva/berba, vjerojatno problemi s aflatoksinom i prinosi koji će biti za neke razočaravajući, za manji dio i dalje vrlo dobri, a generalno nešto ispod višegodišnjeg prosjeka.
Realno se postavlja pitanje kako će to sve utjecati na cijene ratarskih kultura? Logika kaže da bi u takvim uvjetima, cijena trebala porasti. Zašto onda to nije slučaj? Burzovne robe su specifične i one su u pravom smislu globalna roba. To ove godine možemo vrlo jasno i vidjeti.
Ključna tržišta
Možemo vidjeti da je Europa pomalo ispala iz središta fokusa kada je riječ o poljoprivrednim robama. Kako drugačije objasniti činjenicu da dok se Europa suočava s jednim dijelom velikim kišama i vlagom (Francuska, Njemačka), odnosno sušom (manje više cijela jugoistočna Europa), cijene padaju? Globalni fokus trgovaca usmjeren je primarno na tri ključna proizvodna tržišta i jedno potrošačko tržište. Govorimo o SAD-u (proizvodnja sve tri glavne kulture – pšenica, kukuruz i soja), Brazilu i Argentini (primarno proizvodnja kukuruza i soje) te Rusiji i donekle Ukrajini (primarno proizvodnja pšenice i kukuruza) na jednoj strani i Kini kao najvećem uvozniku na drugoj strani.
Poremećaji bilo kakve prirode na nekom od ovih tržišta, imat će za posljedicu tektonske promjene na burzama. To smo i sami vidjeli kad je počeo rat u Ukrajni. Tada smo u vrlo kratkom roku imali rekordne cijene gotovo svih kultura. Ili primjerice ovog proljeća kada se strahovalo od velikog podbačaja u proizvodnji pšenice u Rusiji, pa je cijena na burzama u samo nekoliko tjedana narasla 40-ak posto, da bi se jednako brzo sve smirilo kada se ispostavilo da šteta neće biti tolika koliko se isprva mislilo.
Globalna kretanja
U ovom trenutku u SAD je vrijeme gotovo pa savršeno za proizvodnju soje i kukuruza. Tamo se očekuje rekordna žetva. Nije loše niti u Južnoj Americi, stoga su prvenstveno fondovi, a onda i ostali, vrlo opušteni. Kao rezultat imamo njihovu rekordnu short poziciju na burzama. Zbog toga su danas cijene na burzama tu gdje jesu, kolokvijalno rečeno ʺu podrumuʺ. To što je u Europi ili u nekom drugom dijelu svijeta situacija loša, u ovom trenutku nema utjecaja na cijenu. Dakle, suma sumarum, premda je u našem okruženju suša, cijene nisu porasle (štoviše, pale su) jer je situacija u SAD-u gotovo pa idealna.
Ako cijela Europa nije dovoljna da u ovom trenutku značajnije promjeni trendove na burzama, onda je jasno da niti problemi u proizvodnji u jednom njenom dijelu to ne mogu, a još manje da će izazovi u proizvodnji u jednoj zemlji kao što je Hrvatska imati ikakve reperkusije na kretanje cijene. Cijene roba rezultat su globalnih kretanja te ponude i potražnje na referentnim tržištima u okruženju. To znači da je moguće da se nađemo u situaciji kada će proizvodnja biti potpuno devastirana, a istovremeno cijene rekordno niske. Također i da se ponovi situacija gdje imamo rekordno veliku proizvodnju i istovremeno rekordno visoke cijene. Zato za razumijevanje tržišta nije dovoljno pogledati samo kroz vlastiti prozor i donositi zaključke na temelju onoga što vidimo u svojoj neposrednoj blizini.
U rujnu ćemo dosta toga saznati
U doba ovolike globalizacije, domaće tržište postalo je cijeli svijet. Žetva/berba je već krenula, ponegdje na Istoku Hrvatske već je i završila. To znači da je pred nama i pritisak žetve i povećana ponuda. Zbog toga će pritisak na cijene fizičke robe biti još izraženiji. Na nama ključnim tržištima ponude ne nedostaje, a potražnja je ne baš previše izražena. Veću promjenu cijene sprječava za sada ponuda roba iz Ukrajine i/ili Brazila koje ima po talijanskim lukama dosta, a mnogo iste je već ugovoreno za isporuke u nadolazećim terminima. Rujan će biti dosta važan mjesec, u kojem će se utvrditi otkupne cijene za jesenske kulture. Kakve će one biti umnogome će ovisiti o trendovima na burzama. Ako se tu ništa značajnije ne promijeni, cijene s kojima se danas špekulira biti će i konačne, bez obzira na sušu i sve druge nepogode s kojima su se ove godine susretali naši ratari.
prilika na cijene ratarskih kultura u 2024 godini. Pročitajte više u ovome članku.){kind=link}