Zašto je važno poznavati vlagu zrna u žetvi i kasnije tijekom skladištenja? Zato jer je vlaga zrna jedan od čimbenika koji utječu kako na procese koji se odvijaju u unutrašnjosti zrna tako i na njegovoj površini. Neke od tih procesa možemo vidjeti, a od nekih samo konačne produkte.

U samom zrnu odvijaju se biokemijski procesi. Oni se mogu ubrzati povećanjem sadržaja vode u zrnu i dodatno povećanjem temperature zrna. Određene odluke prije žetve i u samoj žetvi donose se upravo na vrijednostima sadržaja vode u zrnu. Potencijalno vrijeme žetve određuje se već u sjetvi određene kulture. Međutim, točno vrijeme se određuje na osnovi sadržaja vode u zrnu.

Jako je važno odrediti kad će započeti žetva. Početak žetve ovisit će o: vremenskim prilikama, pripremljenosti i raspoloživosti mehanizacije za žetvu i transport; raspoloživosti doradbenih i skladišnih kapaciteta te o raspoloživosti djelatnika. No, vratimo se na vlagu u zrnu i kako ona određuje vrijeme žetve. Na osnovi vlage zrna prilagođuju se određeni parametri strojeva koji se koriste u žetvi (kombajni za zrnate kulture). Na osnovu vlage postoji gradacija pojedinih kultura koja je prikazana u tablici 1.

Tablica 1. Gradacija određenih kultura prema stupnju vlažnosti

KulturaUdio vode u zrnu (%)
SuhoSrednje suhoVlažnoSirovo
Pšenica, raž, ječam, riža, kukuruz, zobManje od 14Od 14 do 15,5Od 15,5 do 17Više od 17
Grašak, proso, sirakManje od 14Od 14 do 16 Od 16 do 18Više od 18
SuncokretManje od 8Od 8 do 10 Od 10 do 13Više od 13
SojaManje od 12 Od 12 do 14 Od 14 do 16Više od 16

Vremenske prilike prije žetve uzrokovat će brže ili sporije otpuštanje vode iz zrna. U povoljnim vremenskim prilikama (visoka temperatura i mala relativna vlažnost zraka) vlaga iz zrna migrirat će u okolni zrak. Vrijeme žetve doći će prije i obrnuto. Navedena tvrdnja ovisi još i o tome postoji li još neki čimbenik koji utječe na brzinu otpuštanja vode iz zrna (pljevice, osje, mahune, komuške, listovi na klipu, broj biljaka po jedinici površine, debljina perikarpa ili omotača zrna i dr.).

Mjerenje vlage zrna na polju

Prateći vremenske prilike može se odrediti vrijeme žetve. Ovdje treba naglasiti da vlaga u zrnu još može utjecati i na veličinu loma zrna i na gubitke u masi koji nastaju pri prolasku kombajna za zrnate kulture, kroz usjeve.

Ako bi se žetva organizirala kad je vlaga zrna više bliže vrijednostima koje su navedene u tablici 1, a odnose se na suho zrno, postoji mogućnost da će doći do većih gubitaka u masi (osipanje zrna, gubici zbog produženja početka žetve koji nastaju jer se ptice i divljač hrane zrnom, gubici uslijed nevremena praćenog tučom, itd.). Kako se smanjuje vlaga u zrnu tako se povećava udio polomljenog zrna.

Uloga vode u zrnu

Voda do određene granice u zrnu djeluje kao amortizer koji može ublažiti udarce koji nastaju prilikom žetve i transporta. To znači da bi se moglo ići u žetvu ranije ako se želi smanjiti udio polomljenih zrna. Tada je s druge strane potrebno obavezno zrno umjetno osušiti što će uzrokovati povećanje troškova proizvodnje i smanjenje ukupne dobiti. Žetva se može obaviti odmah nakon fiziološke zriobe. Fiziološka zrioba može se kod kukuruza odrediti pojavom crnog sloja na određenom broju zrna na sredini klipova.

Autor ovog članka određivao je pojavu crnog sloja na nekoliko hibrida kukuruza; i to na način da je označio određene klipove u polju i na istima kroz nekoliko dana razmicao listove na klipovima i uzimao po 10 zrna iz sredine klipova. Kad bi se u jednom redu u sredini klipa pojavilo 6 i više zrna s vidljivim i potpuno oblikovanim crnom slojem, tada bi utvrdio da su zrna u fazi fiziološke zriobe.

Postupak određivanja crnog sloja na zrnima kukuruza u polju

U vrijeme fiziološke zriobe zrno poprima konačan oblik. Tada ima najveće dimenzije i od tada iz zrna polako nestaje voda; odnosno zrno postaje manje vlažno iz dana u dan. Autor ovog članka je utvrdio da je otpuštanje iznosilo od 0,29 do 0,39 %/dan za pet hibrida kukuruza na kojima je proveo istraživanje.

Prema podacima iz određenih istraživanja, temperatura okolnog zraka značajno je utjecala na snižavanje vode u zrnu kukuruza kad je sadržaj vode u zrnu bio iznad 30 %. Kad je sadržaj vode u zrnu bio ispod 30 %, smanjivanje sadržaja vode u zrnu bilo je pod utjecajem relativne vlage okolnog zraka.

Od fiziološke zriobe zrno polako otpušta vodu. U zrnu se odigravaju procesi polimerizacije; jednostavniji spojevi se povezuju u velike strukture, kao npr. jednostavni šećeri u škrob. Enzimi prelaze u neaktivni oblik. Što je zrno duže vremena u polju dolazi i do tzv. prezrelosti; to se može uočiti promjenom boje biljke i zrna. Isto tako, što je zrno duže vremena u polju, a uslijed loših vremenskih prilika dolazi do navlaživanja već suhog zrna; to ima za posljedicu aktiviranje enzima i do gubitka suhe tvari.

To opet dovodi do pogoršanja kakvoće zrna; ono se može utvrditi ureološkim svojstvima kod pšenice, pojave većeg udjela bolesnih i proklijalih zrna kod pšenice i ostalih žitarica. U proklijalom zrnu pšenice veća je aktivnost alfa amilaze što se može utvrditi iz vrijednosti broja padanja.

Hambar
Kukuruzana

Zrno koje je navlaženo u polju svakako treba osušiti i odmah u prijemu izvršiti čišćenje, odnosno odvajanje svih primjesa.

Zrno svake kulture ima svojstven miris, pa i boju; iako se boja može razlikovati od sorte do sorte ili od hibrida do hibrida zbog prisutnosti određenih kemijskih spojeva u zrnu. Nekada se na osnovi boje, mirisa i prisutnosti primjesa isključivo odlučivalo da li zrno neke kulture odgovara za određenu namjenu (pšenica i kukuruz za preradu u mlinovima). Tada se nije mogla brzo i na adekvatan način odrediti vlaga zrna; tako se odluka o primitku ili odbijanju određene količine zrna, bazirala isključivo na iskustvu mlinara.

Postupanje sa zrnom nakon žetve jako ovisi o vlazi zrna. Ako su u žetvi prisutni nepovoljni klimatski uvjeti zrno odmah mora ići na sušenje ili u vrlo kratkom vremenu od trenutka prihvata u skladište; vlaga je takva da u uvjetima u kojima su i temperature zraka nešto više može doći do vrlo brzog kvarenja zrna.

Kvarenje zrna može se utvrditi prema izgledu mase zrna (boja) i prema prisutnom mirisu; miris na plijesni ili na neki drugi strani miris.

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje