U 2022. godini nastavljen je rast cijena povrća i uglavnom su više nego ranijih godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, indeks potrošačkih cijena hrane u travnju ove godine u odnosu na godinu ranije viši je u prosjeku za 13,56 %, a povrća 10,53 %.

Prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi u tjednu do 15.05.2022.g. cijene većine povrća na veletržnicama, tržnicama i u prodavaonicama bile su više nego godinu ranije. Na veletržnicama niže prosječne cijene zabilježene su kod češnjaka, kelja, salate, cvjetače i špinata.

Krumpir poskupio

Najveći skok cijena na veletržnicama u odnosu na prošlu godinu bilježimo kod krumpira. Prosječna cijena krumpira na veletržnicama u 19. tjednu ove godine iznosila je 3,58 kn/kg. To je za 76,4 % više nego lani. Trenutne cijene niže su nego na početku godine, no i dalje više nego inače. Najviše smo cijene krumpira bilježili na veletržnici u Splitu. Tamo se krumpirom tržilo d 4 do 6 kn/kg, a najniže na veletržnici u Metkoviću 2 kn/kg.

Na tržnicama bilježimo značajan porast cijena krumpira, u prosjeku 30,4 %. Cijene krumpira uglavnom su bile od 4 do 6 kn/kg na tržnicama kontinentalne Hrvatske. Na području jadranske Hrvatske cijene su bile od 5 do 8 kn/kg. Na veletržnicama i tržnicama bilježimo i dobru ponudu mladog krumpira. Njegove cijene su na veletržnicama u gore navedenom tjednu u prosjeku bile za 6,6 % više nego godinu ranije, a na tržnicama za gotovo 16 %.

Najniže cijene mladog krumpira, od 4 kn/kg bilježimo na veletržnici u Metkoviću. Na ostalim veletržnicama cijene su uglavnom od 5 do 8 kn/kg. Na tržnicama najniže cijene bilježimo u Puli. Mladi krumpir tržen JE po cijeni od 5 do 7 kn/kg. Na ostalim tržnicama cijene su najčešće od 8 do 12 kn/kg. U odnosu na prošlu godinu značajan rast cijene bilježimo i kod rajčice. Na veletržnicama, cijene rajčice su u prosjeku za 21 % više nego lani. Rajčica „trešnjar“ skuplja je u prosjeku za 28,4 %. Cijene rajčica na tržnicama više su od 15 do 22 %.

Kako Hrvatska proizvodnja povrća uglavnom nije dostatna za domaće potrebe. Cijene su pod utjecajem, prije svega, europskih cijena, a zatim i svjetskih. Zbog nedostatne domaće proizvodnje Hrvatska je u 2021.g. uvezla jestivog povrća, pojedinih korijena i gomolja u vrijednosti od 167 milijuna eura. Ostvaren je deficit u iznosu od 94,9 milijuna eura. To je za 8,5 % više u odnosu na 2020. g. iako smo vrijednost izvoza povećali za 35 %.

Prednjači izvoz tartufa

Gotovo u svim vrstama povrća ostvarujemo negativnu vanjsko trgovinsku razmjenu. jedino možemo izdvojiti gljive u kojima se ostvaruje suficit, a prednjači izvoz tartufa. Izvozimo i prerađeni kukuruz. U 2022. g. u prva dva mjeseca, najviša vrijednost uvoza u grupi proizvoda povrće i pojedini korijeni i gomolji ostvarena je uvozom sjemenskog krumpira. i to u iznosu od 3,94 milijuna eura odnosno 5.744 tona. Tijekom prva dva mjeseca 2022. g. Hrvatska je vanjsko trgovinskom razmjenom povrća, pojedinih korijena i gomolja ostvarila negativnu trgovinsku razmjenu u iznosu od -26,8 milijuna eura, što je za 29,3 % više nego godinu ranije. Vrijednost uvoza povećana je za 22,3 %, dok je izvoz u odnosu na prošlu godinu ostao nepromijenjen.

 class=

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje