Provozate li se automobilom po Slavoniji u lipnju, jedan od prizora koji će vas definitivno oduševiti bit će prostrana polja rascvjetalih suncokreta. Prizor koji polako postaje jedno od mnogih zaštitnih lica Slavonije i to s pravom. Suncokret je kultura koja se sve više sije na domaćim poljima. Posljednjih godina vidljiv je trend sjetve suncokreta i u Zapadnoj Slavoniji i Podravini (što ranijih godina nije bio slučaj). Promjeni klimata, sušim i toplijim ljetnim mjesecim nekako se najbolje prilagodio suncokret. Ako ćemo generalizirati možemo reći bolje nego kukuruz i soja. Ta činjenica, kao i nekoliko godina gdje je prodajna cijena i na kraju profitabilnost bila vrlo dobra na suncokretu, samo su podigli popularnost sjetve suncokreta među ratarima.
Pogledamo li statistiku od 2000. godine pa do danas, možemo vidjeti da se suncokret sijao na površini između 20 tisuća i 60 tisuća hektara.
Pozitivan trend rasta površina pod suncokretom
Ono što veseli je pozitivan trend rasta sjetvene površine. Tako je nakon 2023. – rekordne godine s najvećom zasijanom površinom s ukupno nešto malo manje od 60 tisuća ha ( 59 895 ha, DZS 2024.), protekle godine opet oboren rekord, jer je u 2024.g. zasijano suncokretom nešto više od 3%, odnosno oko 62 tisuće ha, u odnosu na godinu ranije (rane procjene DSZ, lipanj 2024.)
Najmanja zasijana površina suncokretom bila je 2007. godine. Tada je pod suncokretom bilo zasijano tek nešto malo više od 20 tisuća hektara. Posljedično navedenom, rekordna proizvodnja ostvarena je upravo 2023. godine. Tada smo proizveli nešto više od 157 tisuća tona suncokreta, uz prinos od 2,6 t/ha.
S druge strane, apsolutno najmanja proizvodnja bila je 2001. godine, kada je proizvedeno samo 43 tisuće tona suncokreta. Ukupno gledano, prinos se zadnjih 20-ak godina kretao u rasponu od 1,6 t/ha ostvarenih 2005. do 3,2 t/ha ostvarenih 2013. godine.
Kao što smo spomenuli, zadnjih nekoliko godina imamo pozitivan trend kod suncokreta, koji postaje sve važnija kultura na hrvatskim poljima. Zadnje procjene za proizvodnju ostvarenu prošle godine ostavljaju prostor da to možda bude rekordna godina i po sjetvenoj površini (koja bi kada budu objavljeni konačni rezultati mogla biti veća od 60 tisuća hektara), a svakako će biti po ukupnoj proizvodnji jer je zadnja procjena 175 tisuća tona proizvodnje u 2024. uz prinos od 3 t/ha. (Privremeni podaci DSZ; siječanj 2025.)
Za očekivati je da će se ovaj pozitivan trend nastaviti i u predstojećoj proljetnoj sjetvi, gdje će sjeme suncokreta zasigurno biti rado sijano.
Proizvodnja suncokreta u svijetu
Na globalnoj razini, godišnje se zasije oko 28 milijuna hektara suncokretom, a proizvodnja se kreće oko 50-ak milijuna tona, s time da ta proizvodnja varira u rasponu od 45 milijuna do 56 milijuna tona zadnjih godina. Prema zadnjim dostupnim podacima, procjena proizvodnje za ovu sezonu je oko 51 milijun tona (s prosječnim prinosom od 1,8 t/ha), što je pad u odnosu na prošlu sezonu kada je proizvedeno oko 56 milijuna tona. Kao i kod svih ostalih kultura, proizvodnja u Hrvatskoj je u odnosu na globalnu proizvodnju statistička greška. Najveći globalni proizvođači su Rusija i Ukrajina, koji zajedno čine čak 57 posto ukupne svjetske proizvodnje. Od većih proizvođača možemo još izdvojiti EU (Francuska, Rumunjska i Mađarska se izdvajaju kao zemlje proizvođači), Argentinu, Kinu i Tursku.
Suncokret potječe iz Amerike, točnije iz Meksika i Perua, još iz doba prije naše ere. Stari narod Maja štovao ga je kao simbol svjetlosti i plodnosti. U Europu je donesen početkom 16. stoljeća, gdje se raširio najviše u Njemačkoj i Rusiji. Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka. Sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi puta dobiveno ulje iz suncokreta. Danas, suncokret spada u red najvažnijih svjetskih uljarica. Uzgaja se prvenstveno kao biljaka za dobivanje ulja, kao biljka za proizvodnju kvalitetne krme ili kao ukrasna biljka za okućnice i vrtove. Suncokretovo sjeme sadrži od 38 do čak 50 posto ulja i oko 20 posto bjelančevina, ovisno o sorti i pri samom je vrhu ljestvice visoko vrijednih biljnih ulja.
Suncokretovo ulje posebno se u našoj regiji nametnulo kao glavno jestivo ulje koje se koristi u svim kućanstvima. Od suncokretova ulja proizvode se margarin, majoneza, stearin (služi u proizvodnji svijeća, plastike, sapuna, kozmetike i za omekšivanje gume), farmaceutski proizvodi, boje, lakovi i dr. Glave suncokreta imaju puno hranjivih tvari, pa se mogu koristiti za hranidbu domaćih životinja. Može se uzgajati kao uljani ili proteinski te kao glavni, naknadni i postrni usjev. Pored ulja, u preradi suncokreta dobiva se suncokretova sačma koja je dobar izvor proteina (od 24 do 44 posto). Nadopuna sa lizinom daje suncokretovoj sačmi biološku vrijednost sličnoj sojinoj sačmi.
Kakva se cijena suncokreta očekuje u 2025.?
Općenito, veliki nedostatak kod suncokreta je nepostojanje referentne burze. Ona bi služila kao orijentir za kretanje cijene i trendova, ali i kao opcija za upravljanje rizikom. Prošle sezone je suncokret bio vrlo dobra kultura i za proizvođače, ali i za otkupljivače i trgovce. Snažan rast cijene suncokreta na regionalnom tržištu, kao posljedica podbačaja u proizvodnji u Rumunjskoj i Bugarskoj, pozitivno je utjecao na profitabilnost. Zbog navedenog je ove sezone mnogo suncokreta iz Hrvatske završilo preko luke Vukovar nizvodno Dunavom u Bugarskoj, čije su uljare bile gladne za sirovinom. Ostatak suncokreta završio je na uobičajenim izvoznim tržištima, onima Italije, Austrije i Mađarske.
Ono što nas sigurno očekuje ove godine je niža cijena nego prošle godine, jer tržište očekuje oporavak proizvodnje u zemljama regije. Nadam se da su toga svjesni i domaći ratari. Ima li budućnosti za suncokret na hrvatskim poljima? Svakako. Suncokret se udomaćio u proizvodnji i u plodoredima ratara i nema razloga zašto bi u godinama pred nama moglo doći do značajnijeg smanjenja sjetvenih površina. Postoji stabilna potražnja za suncokretom od strane domaćih uljara, a isto tako i od strane uljara u zemljama iz okruženja. To je pozitivan signal za proizvođače (i otkupljivače) da nastave s proizvodnjom.
.){kind=link}