2. srpnja 2024. godine, planirano je održavanje Dana polja BC strnih žitarica s vršidbom i javnim vaganjem u Tomašancima na poljoprivrednim površinama OPG-a Kovačić. No, vremenska prognoza nije bila naklonjena, pa je vršidba s vaganjem obavljena dan ranije. Kako bi se izbjeglo da kiša u potpunosti pokvari planove, Bc Institut je organizirao Žetveni ručak u Đakovu.

U lijepom ambijentu hotela Đakovo okupili su se lokalni poljoprivredni proizvođači kojima su predstavljeni ovogodišnji rezultati pokusa BC strnih žitarica s istoka Hrvatske. U pozdravnoj riječi dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta u svoje i u ime Bc Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja iz Zagreba, zahvalio je svima na dolasku.

Iznimno mi je drago da vas mogu pozdraviti ovdje na ovom našem druženju u Đakovu. Mi smo htjeli organizirati Dane polja u suradnji s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom Mate Kovačića iz Tomašanaca. Međutim, uistinu ove godine nismo imali sreće s vremenom. Kad smo, čini mi se, četvrtog lipnja htjeli organizirati Dan polja, onda je došlo nevrijeme i veliki vjetar, čupalo je prometne znakove. Morali smo otkazati. Eto, drugog srpnja trebali smo biti na vršidbi, završiti i obilježiti žrtvu. Ali okupili smo se ovdje i toplo se nadam da niste pretrpili štete od ovog nevremena koje je zahvatilo dobar dio Hrvatske. Nekako mi se čini najviše je opet stradala Slavonija, rekao je Ikić.

Potom se zahvalio Mati Kovačiću, partneru u ovim pokusima i svima koji su došli, a koji rade i surađuju s Bc Institutom, bilo da se radi o pokusima ili o proizvodnji ili surađuju s tvrtkama, Bc Agroslavonijom ili Jasinjicama, novom tvrtkom Bc Instituta koja se nalazi u Babinoj Gredi.

Urodi dobri, cijena loša

-A što reći o ovoj žetvi… vrlo teška proizvodna godina. Imali ste dosta borbe, pogotovo na istoku s miševima. Ja se ne sjećam da su ljudi išli suzbijati 4-5 puta miševe i da su miševi pravili tolike štete, pa čak i u ovom kasnijem tijeku vegetacije. Međutim, moj dojam u konačnici da je ta žrtva završila zadovoljavajuće u smislu uroda koji su bili prilično dobri. Rekao bih čak negdje i iznenađujući. U pokusima oko 9-10 tona, a u proizvodnji oko 8-9 tona s hektolitrima koji su u pravilu bili iznad 80, a proteini su bili nešto niži. Zapravo sve je u redu osim te katastrofalne cijene, jer vjerujem da svi dijelimo nezadovoljstvo s cijenom, smatra Ikić.

Naglasio je da je u Bc Institutu osnovna strategija raditi na oplemenjivanju, stvarati nove, moderne i konkurentne kultivare, sorte i hibride koji su po svojim potencijalima uroda odnosno kvaliteti, još bolji od onih već poznatih.

Uvijek napominjem da treba koristiti certificirano sjeme iz dva razloga. Certificirano sjeme je jamac stabilne i sigurne ratarske proizvodnje. Kupnjom certificiranog sjemena podržavate oplemenjivačke programe koji su još uvijek na životu u Hrvatskoj. Nažalost, mnogo oplemenjivačkih programa ugasilo i bojim se da se neće obnoviti i ponovo pokrenuti. Kupnjom domaćeg certificiranog sjemena soje, strnih žitarica i kukuruza dajete doprinos održavanju tih oplemenjivačkih programa. Oni rezultiraju kvalitetnim sortama i hibridima.

Mi u Bc Institutu inzistiramo da uz kvalitetne sorte i hibride imamo i kvalitetno sjeme. Bitno je imati kvalitetne sorte, ali je bitno imati i kvalitetno sjeme. Da bi sjeme bilo vrhunsko, uložili smo milijun eura u naše dvije dorade u Rugvici i Slatini. Nastavit ćemo ulagati da sjeme u vrećama bude i dalje vrhunske kvalitete, zaključio je Ikić.

Izvrsna iskustva sa sjemenom

Ratar Mato Kovačić zahvalio je Bc Institutu na suradnji. Istaknuo je izvrsna iskustva sa sjemenom, osobito ječma BC Srećko i BC Vlatka te naglasio kako je prednost domaćeg sjemena što ima genetiku prilagođenu našem podneblju i otporniju na stresne uvjete koji su sve češći, no nada se da će iduća godina biti bolja.

BC Srećko

Izvor: Bc Institut

Prethodni članakDođite na 31. Državnu stočarsku izložbu u Gudovcu!
Sljedeći članakPrerada smokava u smokvenjak
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.