Dobra je Vaša nakana da posadite nekoliko hektara višnje kao i izbor sorte. Oblačinska višnja je dobrih gospodarskih svojstava i plodovi su kvalitetni za preradu. Samo bi Vam želio skrenuti pažnju da ona nije, do sada, klonalna sorta. Nego sorta populacija dosta različitih tipova, više u nekim svojstvima ploda (veličini, sadržaju suhih topivih tvari u soku, randmanu mesa i dr.). Zato bi bilo dobro da i o tome vodite računa kada je u pitanju razmnožavanje višnje odnosno proizvodnje sadnica.

Preporučam razmnožavanje višnje boljih tipova, a ne lošijih. Vi znadete odakle potječu u tome smislu sadnice koje imate i od kojih želite razmnožavanjem proizvesti i potreban broj sadnica. Svoje sadnice, ako su izbor boljih tipova, možete posaditi za uzgoj matičnih stabala koja ćete koristiti za proizvodnju plemki. Ako su na vlastitom korijenu (korjenovi izdanci) i korjenovih izdanaka za proizvodnju sadnica na vlastitom korijenu ovisno o Vašem izboru na koji ćete način proizvoditi sadnice. Raspoložive sadnice možete posaditi kao prvi dio budućeg višnjika recimo na razmak sadnje 4×3 m (ili malo veći). Također, normalno njegovati i uzgajati kao stabla za proizvodnju plodova. Ona mogu služiti kao matična stabla za dobivanje plemki ili izdanaka.

Sve višnje, kada im se dovoljno razvije korijen (poslije nekoliko godina) formiraju korjenove izdanke (različito). Međutim, ne izbijaju izboje iz korjenovog vrata niti panja kao što je primjerice slučaj u proizvodnji vegetativnih podloga jabuke. Rez sadnica u razini zemlje na panj višnje gotovo ne podnose pogotovo ne višekratno.

Slično kod višnje je sa razmnožavanjem šljive bistrice. Kada se za nekoliko godina dovoljno razvije korijen Vaših matičnih stabala rasti će iz adventivnih pupova korijena korjenovi izdanci ispod pa kasnije i izvan krošnje stabala. Oni su vrlo različite visine i isto tako ukorijenjenosti. Zato ne mogu samo izvađeni izdanci odmah biti dobre sadnice za sadnju u dobar višnjik. One se moraju još koju godinu uzgajati u prporištu do dobre razvijenosti nadzemnog dijela i korijena. Osim toga nepovoljno je svojstvo svih višanja na vlastitom korijenu (bez iznimke) što se u višnjiku starošću stabala povećava izbijanje korjenovih izdanaka. Tome jako doprinosi i obrada tla u voćnjaku kojom se i oštećuje pliće korijenje.

Prema tome oštećivanjem korijenja višanja s obradom tla povećava se proizvodnja korijenovih izdanaka. Međutim se na žalost za Vaše potrebe ne može ubrzati prije dovoljne razvijenosti korijenja što je povezano s intenzitetom ukupnog rasta stabla.

Ne bi preporučio uzgoj sadnica i sadnju višnjika na vlastitom korijenu višnje. Bez obzira na način razmnožavanja, jer su korjenovi izdanci njezino nasljedno svojstvo. Upravo i radi potrebe njihovog suzbijanja u proizvodnom višnjiku, nego cijepljenjem sorte na jednu odgovarajuću dobru podlogu za višnju koja ne razvija korjenove izdanke.

Prethodni članakDobra zarada od ljubičastog batata
Sljedeći članakŽive ograde – zaštita i ukras
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.