Dobra je Vaša nakana da posadite nekoliko hektara višnje kao i izbor sorte. Oblačinska višnja je dobrih gospodarskih svojstava i plodovi su kvalitetni za preradu. Samo bi Vam želio skrenuti pažnju da ona nije, do sada, klonalna sorta. Nego sorta populacija dosta različitih tipova, više u nekim svojstvima ploda (veličini, sadržaju suhih topivih tvari u soku, randmanu mesa i dr.). Zato bi bilo dobro da i o tome vodite računa kada je u pitanju razmnožavanje višnje odnosno proizvodnje sadnica.

Preporučam razmnožavanje višnje boljih tipova, a ne lošijih. Vi znadete odakle potječu u tome smislu sadnice koje imate i od kojih želite razmnožavanjem proizvesti i potreban broj sadnica. Svoje sadnice, ako su izbor boljih tipova, možete posaditi za uzgoj matičnih stabala koja ćete koristiti za proizvodnju plemki. Ako su na vlastitom korijenu (korjenovi izdanci) i korjenovih izdanaka za proizvodnju sadnica na vlastitom korijenu ovisno o Vašem izboru na koji ćete način proizvoditi sadnice. Raspoložive sadnice možete posaditi kao prvi dio budućeg višnjika recimo na razmak sadnje 4×3 m (ili malo veći). Također, normalno njegovati i uzgajati kao stabla za proizvodnju plodova. Ona mogu služiti kao matična stabla za dobivanje plemki ili izdanaka.

Sve višnje, kada im se dovoljno razvije korijen (poslije nekoliko godina) formiraju korjenove izdanke (različito). Međutim, ne izbijaju izboje iz korjenovog vrata niti panja kao što je primjerice slučaj u proizvodnji vegetativnih podloga jabuke. Rez sadnica u razini zemlje na panj višnje gotovo ne podnose pogotovo ne višekratno.

Slično kod višnje je sa razmnožavanjem šljive bistrice. Kada se za nekoliko godina dovoljno razvije korijen Vaših matičnih stabala rasti će iz adventivnih pupova korijena korjenovi izdanci ispod pa kasnije i izvan krošnje stabala. Oni su vrlo različite visine i isto tako ukorijenjenosti. Zato ne mogu samo izvađeni izdanci odmah biti dobre sadnice za sadnju u dobar višnjik. One se moraju još koju godinu uzgajati u prporištu do dobre razvijenosti nadzemnog dijela i korijena. Osim toga nepovoljno je svojstvo svih višanja na vlastitom korijenu (bez iznimke) što se u višnjiku starošću stabala povećava izbijanje korjenovih izdanaka. Tome jako doprinosi i obrada tla u voćnjaku kojom se i oštećuje pliće korijenje.

Prema tome oštećivanjem korijenja višanja s obradom tla povećava se proizvodnja korijenovih izdanaka. Međutim se na žalost za Vaše potrebe ne može ubrzati prije dovoljne razvijenosti korijenja što je povezano s intenzitetom ukupnog rasta stabla.

Ne bi preporučio uzgoj sadnica i sadnju višnjika na vlastitom korijenu višnje. Bez obzira na način razmnožavanja, jer su korjenovi izdanci njezino nasljedno svojstvo. Upravo i radi potrebe njihovog suzbijanja u proizvodnom višnjiku, nego cijepljenjem sorte na jednu odgovarajuću dobru podlogu za višnju koja ne razvija korjenove izdanke.

Prethodni članakDobra zarada od ljubičastog batata
Sljedeći članakŽive ograde – zaštita i ukras
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.