Prof. dr. J. Ivoš u knjizi “Zoohigijena” napisao je: “Djelovanje temperature na organizam usko je povezano sa stupnjem vlage u zraku. Organizam može podnijeti i temperaturu od 60 do 70 °C kraće vrijeme, a pritom se unutrašnja temperatura organizma povisi za svega 0,5 – 1 °C. Ako se temperatura organizma povisi za 4 – 6 °C, dolazi do temperaturnog udara.”
Osim svinja, i druge vrste životinja trpe zbog visokih temperatura (smanjuje se mliječnost, slabija je koncepcija, a konji su osobito osjetljivi i uznemireni).
Smanjena plodnost i jalovost svinja u ljetnim mjesecima odavno je poznata. Znatnije dolazi do izražja otkako je započela intenzivna proizvodnja svinja na farmama.
Promatranjem ove pojave i registriranjem podataka u vezi s njom, zapaženo je da se u ljetnim mjesecima povećava broj svinja koje ne dolaze u estrus, da se estrus lošije klinički manifestira, kao i to da nakon pripusta ili osjemenjivanja u tom razdoblju pogađa veći broj grla nego u zimskom razdoblju.
Broj prasadi u leglima krmača koje su oplođene u to vrijeme može biti smanjen, ali to nije pravilo. Poznato je da krmače koje su koncipirale nakon pripusta u ljetnom razdoblju daju legla normalne veličine. Sva ova zapažnja navodila su na zaključak da je jalovost svinja u ljetnom razdoblju povezana s dugotrajnim visokim vrućinama.
Problem poremećaja plodnosti u ljetnom razdoblju najprije je uočen i istraživan kod nerasta. Ustanovljeno je da već temperature više od 27 °C negativno utječu na razvoj i sazrijevanje spermatozoida.
U ejakulatima je znatno povećan broj nenormalnih spermatozoida, a posljedica je slabija plodnost krmača osjemenjivanih sjemenom ovih nerasta. Promjene u kakvoći sperme zapažju se u ljetnom razdoblju 10 – 14 dana od početka djelovanja toplotnog stresa. Stanje u spermatogenezi normalizira se tek dva mjeseca nakon prestanka djelovanja uzroka.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakProizvodnja uljane repice za preradu u biodizel
Sljedeći članakVrenje mošta u drvenim i inox bačvama
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.