Pod šipkom podrazumijevamo plodove divlje ruže (Rosa canina). Riječ je o listopadnom, razgranjenom i bodljama obraslom grmu koji može narasti do 3 m visok. Raste na rubovima šuma, pokraj živica i plotova, na pašnjacima, među grmljem i šikarom, u ravnicama i po planinama.

Divlja ruža cvjeta od svibnja do srpnja velikim svijetloružičastim ili bijelim mirisnim cvjetovima. Zbirni crveni plod (šipak) može biti okruglast, jajolik ili ovalan i sadržava više okruglastih, dlačicama obraslih plodića (oraščića). Plodovi dozrijevaju u rujnu i listopadu. Tada je grm osobito lijep, okićen velikim brojem crvenih plodova. Dakako da pobrani šipak ne možemo nasumce pobacati po dvorištu ili ga staviti u korito za hranidbu. Šipak se većinom ne jede u cijelosti, niti ga životinje usitnjavaju kljunom. Pretežito se stavlja u meku hranu, ali ga prije treba nasjeckati. U takvu obliku neke vrste peradi rado jedu njegove sjemenke, a druge mesnati dio (pulpu).

Pun vitamina

Šipak za perad je odličan izvor provitamina A, vitamina C, E, K i vitamina B skupine. Proućavanjem vitamina u njemu lako se može razaznati da se u svakoj kategoriji radi o maksimalnim vrijednostima. Količina od 8,00 mg% provitamina A rekordna je vrijednost s obzirom na voće. Zato nam neće biti teško ispravno ocijeniti zdravstveno djelovanje šipka. Među domaćim plodovima šipak je neosporni vrhunski, plod is pred pasjeg trna (Hippophaë rhamnoides) i jarebike (Sorbus aucuparia), sa 450 mg% vitamina C. Od mineralnih sastojaka sadržava kalcij, magnezij, natrij i sumpor, te vrlo važne sekundarne biljne supstancije: limunsku i jabučnu kiselinu, pektin, štavilo, eterična ulja, boje i masnu kiselinu.

Svojim vrijednim sastojcima šipak omogućuje vrlo učinkovitu izmjenu tvari. Već je odavno poznato da jača obrambene snage organizma i potiče iscjeljenje tkiva. Vitamini E i A jačaju imunološki sustav. Tako se šipak pokazao vrlo učinkovitim protiv gljivica, bakterija i virusa. Vitamin E štiti tkivo stanica kao i vitamin C od razornih napada slobodnih radikala. Usto djeluju i visoke vrijednosti vitamina K1. Vitamin K1 potiče uništavanje bakterija. Protein C aktiviran vitaminom K1 zaustavlja trovanje krvi na prirodan način, kako pokazuju najnovija istraživanja.

Šipak vrlo poticajno djeluje i na zdravlje bubrega. Vitamin C održava krvne žile gipkima i time u začetku sprječava nastanak ateroskleroze. Ako je posrijedi i ovapnjenje žila, pomoći će vitamin K1, aktiviranjem aterokalcina, pa će doći do razgradnje naslaga vapnenca. U bubrezima se to događa putem nefrokalcina. Time se omogućuje solidno funkcioniranje bubrega. Nadalje, vitamin C vrlo je važan u stresnim situacijama. Zbog socijalne hijerarhije u peradnjaku, stres je uvijek prisutan. Usto ujesen i zimi, tijekom sezone izlaganja peradi, postoji veća opasnost od obolijevanja. Vitamin C je perad najbolje branio u takvim opterećujućim situacijama. Iskazao se i pozitivnim djelovanjem na hormone, što vrijedi i za druge vitamine.

Kalcij, sumpor, magnezij

Kod šipka je upravo grandiozna “suradnja” vitamina K1 i kalcija. Kalcij se naime u kostima ne može dovoljno istaložiti bez vitamina K1. Vitamin K1 aktivira osteokalcin i tako se vapnenac ugrađuje u kosti. Ako nema dovoljno vitamina K1, onda unatoč dovoljnoj količini vapnenca neće doći do apsorpcije kalcija u kosti. U jajetu, zahvaljujući ovom vitaminu dolazi do izgradnje embrija. Ako tijekom odrastanja pilića nema dovoljno vitamina K1, doći će do deformacije kostiju (pr. savijenih nožnih prstiju). Ali djelovanjem pomoću skupine B vitamina tu se može puno toga učiniti.

Prethodni članakSuzbijanje korova na livadama i pašnjacima
Sljedeći članakRiga – sjetva u priobalju cijelu godinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.