Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae) je općepoznata fitofagna vrsta pri intenzivnoj prozvodnji cvijeća i osjetljivih povrtnih vrsta. U uvjetima globalnog klimatskog zatopljenja raste učestalost pojave te vrste i ekonomska štetnost. To je nametnik kojeg također godinama susrećemo u voćarstvu i vinogradarstvu.
Uz dovoljno topline za razvoj stakleničke grinje potrebna je nešto niža relativna vlažnost zraka (45-55%), pa se ove godine taj štetnik pojavio već potkraj svibnja na salatnim krastavcima u zaštićenom prostoru (plastenicima). Pri uzgoju nabrojanih osjetljivih biljnih vrsta u polju ove je sezone masovna pojava koprivine grinje zabilježena potkraj lipnja i početkom srpnja u gotovo svim hrvatskim kontinentalnim regijama.
Veliki potencijal razmnažanja – staklenička grinja
Optimalne temperature razvoja tog štetnika relativno su visoke (30-32 °C), pa uz obilje svjetla razvoj jednog pokoljenja traje kratko (8-12 dana). Najveće štete na otvorenom očekujemo tijekom toplog i suhog razdoblja godine. Prekomjerno razmnožavanje tog neželjenog štetnog organizma uočili smo još tijekom aridne 2000. i 2003. godine, pa se tada u mnogim dijelovima naše zemlje staklenička ili koprivina grinja pojavila, primjerice na patlidžanima, mahunama, grahu, salatnim krastavcima, rajčici i paprici u vrijeme intenzivnog razvoja plodova, odnosno mahuna.
Od 2006. g. ovu vrstu sve češće pronalazimo u celeru korijenašu pri uzgoju u polju. Također jače napada jagode, soju i krizanteme. Staklenička grinja ima veliki potencijal razmnažanja, pa u povoljnim uvjetima njezina populacija naglo poraste te nerijetko iznenadi proizvođače. Početna je zaraza uvijek sporadična. Javlja se mjestimice u usjevu ili nasadima u žarištima ili oazama (uz grijaće cijevi ili uređaje, bolje osunčana mjesta i sl.). Ima 6-10 pokoljenja tijekom godine, a u zaštićenim prostorima i više. Odrasli oblici su nježne građe s četiri para nogu. Najčešće su žute ili narančaste boje, s dvije naglašene tamne pjege na hrptu.
Izraziti su polifagi, pa ovisno o vrsti hrane (biljkama hraniteljicama), mogu biti zelenkaste ili svijetlocrvene boje. Osobina te grinje je formiranje paučine na naličju lišća. Odrasla ženka je dugačka samo 0,6-1 mm, jedna ženka odlaže 100-200 jaja, a aktivna je mjesec dana. Jaja su bjeličasta i prozirna, dobro uočljiva priručnim lupama. Ličinke do odraslog stadija prolaze tri razvojna stadija. Između pojedinih razvojnih stadija ličinke miruju (tzv. “statični” stadij), te su tada vrlo otporne na primjenu akaricida. Najmlađe ličinke imaju samo 3 para nogu.
Otežano suzbijanje
Suzbijanje obične koprivine grinje na povrću je otežano. Zato jer većina akaricida ne zadovoljava stroge toksikološke zahtjeve, te im karenca često iznosi 35 ili 42 dana. Kemijsko suzbijanje je također moguće insekticidima s akaricidnim učinkom. Štetnike najčešće ne suzbijamo preventivno, već nakon razvoja kritične brojnosti. Kritična brojnost koprivine grinje se često javlja s početkom berbe plodova (npr. salatnih krastavaca). Tada se smiju koristiti pripravci s vrlo kratkim karencama. Jedini dopušteni akaricid Apollo SC (0,05%) ima karencu 7 dana za salatne krastavce (pri uzgoju u polju i zaštićenom prostoru). No, njegov je nedostatak što ne suzbija sve razvojne stadije grinja (ne djeluje na odrasle oblike).
Na rajčici pri uzgoju u zaštićenom prostoru i polju se može koristiti vrlo učinkovit insekticid s naglašenim učinkom na sve pokretne stadije grinja Kraft EC (karenca 7 dana). U salatnim krastavcima učinkovit insekticid je Vertimec EC (0,08-0,1%) (karenca 7 dana). Dopuštenje u našoj zemlji s karencom 7 dana za određene povrtne vrste ima OP-insekticid s akaricidnim učinkom Actellic 50 EC (0,05-0,1%). Npr. paprika u polju i zatvorenom prostoru, rajčica, krastavci. Pri jačoj brojnosti grinja njegova djelotvornost ne zadovoljava.
Ohrabrujući su rezultati dobiveni primjenom ulja uljane repice (triglicerid) Prima EC (1%) (bezopasno sredstvo prikladno za integriranu i ekološku proizvodnju), koji u našoj zemlji ima službeno dopuštenje za suzbijanje crvenog pauka na jabukama uz karencu samo 7 dana. Kemijsko suzbijanje grinja provodi se u večernjim satima uz što veći utrošak škropiva. Na taj je način dopušteno suzbijanje stakleničke ili koprivine grinje u patlidžanima s pripravkom Vertimec EC u količini 0,5-1,0 lit./ha uz propisanu karencu 3 dana, te celeru u količini 0,3-1,2 lit./ha uz propisanu karencu 10 dana. Isto vrijedi za primjenu Vertimeca u jagodama pri uzgoju na otvorenom, u količini 0,75-1,25 lit./ha s propisanom karencom 3 dana.
Biološke mjere suzbijanja
Zbog otrovnosti pesticida, njihovih dugotrajnih karenci na povrću, te višekratne i dugotrajne berbe, u zemljama zapadne Europe se suzbija nje štetnika u povrćarstvu (a osobito u zaštićenom uzgoju) provodi biološkom borbom. Biološke mjere suzbijanja štetočina temelje se na uporabi nekog korisnog organizma za uništavanje štetnog. Protiv stakleničke ili koprivine grinje se u biološkoj borbi koriste različiti prirodni neprijatelji: npr. predatorske grinje Phytoseiulus persimillis (Spidex®) i Amblyseius californicus (Spical ®), grabežljiva stjenica Macrolophus caliginosus (Mirical ®), te drugi.
Određene korisne organizme za biološku borbu u povrćarstvu za Republiku Hrvatsku uvoze i plasiraju tvrtke “Zeleni hit” d.o.o. (Zagreb, Čulinečka cesta 148), “Colić-trade” d.o.o. (Biograd n/m, Vrtni centar Kakma) i “Fildom” d.o.o. (Zagreb, Trg Svetog Križa 1). Provođenje biološke borbe u povrćarstvu zahtijeva više znanja, te istovjetni pristup suzbijanja i drugih ekonomskih štetnika bez pesticida. Npr. bijele mušice, lisnih uši, kalifornijskog tripsa, mušica lisnih minera, štetne gusjenice i sl.
