Držanje i hranidba ovaca

223

""Ovčarstvo u Hrvatskoj ima stoljetnu tradiciju. Uz gospodarsku važnost, ima duboke demografske, sociološke, kulturološke, etnološke i tradicijske korijene. Od ukupne populacije ovaca u RH, koja je 2012. g. iznosila 531.981 grlo, oko 80 %, čine hrvatske izvorne pasmine, a u Upisnik uzgojno valjanih grla upisano je 44.917 rasplodnih grla, što je znatan zaostatak za zemljama s razvijenim ovčarstvom. Najveći broj grla pod selekcijom je u Šibensko- kninskoj (7.770 grla) i u Ličko-senjskoj županiji (7.185 grla). U sedam priobalnih županija: Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko- neretvanskoj, broj uzgojno valjanih ovaca u 2012. g. je 28.144 grla, što nesumnjivo upućuje na činjenicu da je ovčarstvo na navedenim prostorima glavna stočarska grana proizvodnje.


DALMATINSKA PRAMENKA

""Dalmatinska pramenka najbrojnija je izvorna populacija ovaca u Republici Hrvatskoj, koja se uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa – janjetine. Samo manji broj ovaca koristi se za proizvodnju mlijeka. Proizvodnu vrijednost te pasmine treba sagledavati i kroz činjenicu da se uzgaja na područjima otežanih uvjeta gospodarenja (planinski krški tereni, Bukovica, Dalmatinska zagora) i da je kao takva jedan od glavnih uvjeta opstanka stanovništva na tim područjima. Proizvodi dobiveni od te pasmine predstavljaju mogućnost stjecanja prava zaštite oznakama kvalitete (izvornosti, zemljopisnog podrijetla i garantiranog tradicijskog specijaliteta).


CRESKA OVCA

""Tipična creska ovca vrlo je žilava i skromna, prilično mišićava, okretna, brza i zdrava životinja. Vrlo otporna na razdoblja oskudne ishrane i klimatske nepogode, prilagođena trajnom životu na otvorenom. Prema proizvodnim sposobnostima creska ovca spada u skupinu pasmina kombiniranih proizvodnih svojstava, ali način uzgoja creske ovce uvelike otežava mužnju zbog udaljenosti stada od naselja pa otok Cres nikad nije bio poznat po proizvodnji sira nego je cilj uvijek bio proizvodnja janjadi za meso. Plodnost je 120-150 %. Tjelesna masa janjadi od 30-45 dana iznosi 12-15 kg. Proizvodnja mlijeka iznosi 100-150 l računajući i količinu koju posiše janje. Prosječna tjelesna masa je 41,00 kg, visina grebena odraslih ovaca je 60,62 cm, dužina trupa 67,83 cm. Utvrđeno je da današnje creske ovce imaju veći tjelesni okvir i tjelesnu masu u odnosu na ranija istraživanja (prije 50 i više godina) te da su creske ovce po tjelesnom okviru (razvijenosti) slične ličkoj pramenki i dubrovačkoj ovci – rudi, donekle i paškoj ovci i znatno su razvijenije od krčke ovce. Plodnost: 1,1 veličina legla Mliječnost: 50-100 kg mlijeka u laktaciji od 150 do 180 dana Prirast: do 120 dana starosti oko 170 g/dan Količina i kakvoća mesa: Klaonička iskoristivost zaklane janjadi iznosi od 45 do 52%, a kvaliteta mesa je izvrsna i predstavlja kulinarski specijalitet.


ISTARSKA OVCA

""Istarska je ovca upadljiva, estetski vrlo atraktivna, gotovo ukrasna autohtona pasmina ovaca, koja se znatno razlikuje od ostalih pasmina ovaca u Hrvatskoj. Visoke elegantne crnopjegave ovce, izrazito izbočenog nosnog hrpta i širokih jakih, nerijetko i usko uvijenih rogova već se na prvi pogled ističu. Ubraja se u skupinu ovaca kombiniranih proizvodnih svojstava meso-mlijeko, visoke kakvoće mesa i za uvjete uzgoja visokom proizvodnjom mlijeka. Tijekom laktacije od 200 dana prosječno proizvede oko 120 kg mlijeka, s tim da priličan broj grla proizvede i više od 200 kg. Također, ubraja se među najkrupnije pramenke u Hrvatskoj jer prosječna masa ovaca doseže do 70 kg, a ovnova do 100 kg. Visina grebena u ovnova je 82-88 cm, a u ovaca 76- 80 cm. Ova ovca ima skladnu građu, jaku konstituciju i naglašenu dužinu trupa. Runo pokriva gornju stranu vrata i leđa, dok su trbuh, noge i lice pokriveni kratkom dlakom. Posebno je izražen dugačak rep (koji ovčari skraćuju već kod janjadi). Otporna je na sušna razdoblja, dobro se prihranjuje u šumi – bukovim žirom. Potreban joj je suhi zatvoreni stajski prostor.


LIČKA PRAMENKA

""Lička pramenka je tipična, arhaična pasmina koja je nastala u planinskim područjima Like i Gorskog kotara, pripada skupini srednje razvijenih ovaca, izražene otpornosti i prilagodljivosti. Koristi se za kombiniranu proizvodnju (proizvodnju mesa, mlijeka i vune). Lička pramenka čvrste je građe i snažne konstitucije. Ovce su prosječne tjelesne težine 45-55 kg, a ovnovi 65-75 kg. U pravilu je nešto izraženije dužine nego visine trupa. Visina do grebena u ovaca je 62-65 cm, a u ovnova 67-72 cm. Ovnovi su rogati, ovce uglavnom šute. Tipična boja je bijela, prošarana većim i manjim crnim mrljama, ali ima i tamnih jedinki. Ovce janje do dva janjeta. Proizvodnja mlijeka u laktaciji je 120-150 litara. Janjad u dobi od 3-4 mjeseca postiže težinu 25-30 kg, kada se i kolje. Meso je odlične kakvoće, poznato pod nazivom lička janjetina.


RAPSKA OVCA

""Rapska ovca je hrvatska izvorna pasmina ovaca, nastala na otoku Rabu, gdje se danas i uzgaja, a status zaštićene pasmine stekla je 2006. godine. Sitna, skladna i čvrste tjelesne građe. Glava ovaca je mala, ravnog profila i bez rogova. U ovnova je profil nosne kosti blago ispupčen i najčešće su rogati. Runo je poluzatvoreno. Ovce su najčešće bijele. Glava i noge najčešće su bijeli, s tim da se na nogama, glavi i uškama mogu pojaviti crne, smeđe ili sive pjege. Plodnost: najčešće 1 janje u leglu, rjeđe dvojke pa je prosječna veličina legla 1,1-1,2 janjeta. Rapska ovca danas se uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa – janjetine, a samo manji broj ovaca koristi se za proizvodnju mlijeka, proizvede 80- 120 litara mlijeka u laktaciji 150-170 dana. Klaonička iskoristivost zaklane janjadi iznosi od 45 do 55 %, a kvaliteta mesa je izvrsna i predstavlja kulinarski specijalitet. Ova pasmina izuzetno je otporna, prilagođena klimi otoka Raba. Glavni dio obroka rapskih ovaca gotovo tijekom cijele godine predstavlja paša, a u zimskim mjesecima prihrana sijenom. Rijetko se prihranjuje koncentriranim krmivima.


PAŠKA OVCA

""Paška ovca je među našim baštinjenim oblicima domaćih životinja najsustavnije uzgajana pasmina, nešto manja od drugih otočnih pasmina ovaca. Uzgaja se u prvom redu radi mlijeka, ali je i janjad na posebnom mjestu. Tipična boja pasmine je bijela, iako postoje i sitnopjegavi primjerci. Rađaju se i crni primjerci, ali ih uzgajivači nerado ostavljaju za rasplod. Runo je finije nego u drugih pramenki. Ovce su prosječne tjelesne težine 30-40 kg, a ovnovi 50 i više kilograma. Visina grebena u ovaca je 57- 60 cm, a u ovnova 59-63 cm. Ovce su uglavnom bez rogova dok su ovnovi uglavnom rogati iako ima i bezrogih. Paška pasmina vrlo je otporna na klimatske krajnosti svoga područja i povoljno reagira na poboljšane uvjete ishrane. Prilagođena je trajnom životu na otvorenom.


DUBROVAČKA RUDA

""Dubrovačka ruda tipična je lokalna pasmina, vezana uz Dubrovnik i njegovu povijest, odnosno uz uski pojas hrvatske obale, od poluotoka Pelješca do granice s Crnom Gorom. To je jedina hrvatska pasmina ovaca čije je temeljno svojstvo fina vuna, ali i naša najugroženija pasmina. Nakon Domovinskog rata od pasmine su preostali samo malobrojni pojedinačni primjerci koji nisu u reproduktivnoj vezi. Sredinom 2001. godine HSC u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba pokrenuo je uz pomoć Dubrovačko- neretvanske županije projekt „Očuvanje i zaštita genotipa dubrovačke rude“. U posljednjih nekoliko godina broj grla znatno se povećao, ali problem u očuvanju pasmine i dalje predstavlja činjenica da malen broj grla uzgaja velik broj uzgajivača, odnosno 34 uzgajivača, prosječno 21 grlo po uzgajivaču. Prosječna je tjelesna masa ovaca 30-40 kg, a ovnova 42-52 kg. Ovce su u grebenu visoke 58-62 cm, a ovnovi 62-66 cm. Plodnost ovaca je 120-150 %, a janjad u dobi od 30-45 dana postiže tjelesnu masu 12-15 kg, a u dobi 3-4 mjeseca tjelesnu masu 25-30 kg.


KRČKA OVCA

""Krčka ovca je hrvatska izvorna pasmina ovaca, nastala na otoku Krku, gdje se danas i uzgaja. Pasmina je izuzetno otporna, prilagođena klimi otoka Krka (visoke ljetne temperature često su popraćene dugotrajnom sušom, a u zimskim mjesecima burom). Krčka ovca je sitna (33 -38 kg odrasla ženska grla, 50-55 kg muška grla) čvrste konstitucije i živahnog temperamenta. Boja je najčešće bijela, rjeđe crna, siva ili smeđa. Glava ovaca je mala, ravnog profila i bez rogova. U ovnova je profil nosne kosti ispupčen i najčešće su rogati. Runo je poluzatvoreno do zatvoreno. Glava i noge najčešće su bijeli, s tim da se na nogama, glavi i uškama mogu pojaviti crne, smeđe ili sive pjege. Plodnost: najčešće 1 janje u leglu, rjeđe dvojke pa je prosječna veličina legla 1,1-1,2 janjeta Mliječnost: u laktaciji od 150 do 170 dana ovce proizvedu od 90 do 120 kg mlijeka. Količina i kakvoća mesa: Klaonička iskoristivost zaklane janjadi iznosi oko 45 %, a kvaliteta mesa je izvrsna i predstavlja kulinarski specijalitet („krčka janjetina“)


CIGAJA

""Cigaja je krupna pasmina čvrste tjelesne građe i snažne konstitucije. Prosječna visina grebena kod ovaca iznosi 60-76 cm, a kod ovnova 70-85 cm. Trup je srednje dužine, ali relativno uzak i pravokutnog oblika. Grudi su duboke i dosta uske. Sapi su dugačke i nedovoljno široke. Noge su visoke, jakih kostiju i čvrstih papaka tamne boje, tako da su sposobne za dugo hodanje. Glava je srednje veličine, dosta uskog čela. Ovnovi imaju ispupčen profil. Ovce su šute, a ovnovi mogu imati rogove. Uši su velike i često klempave. Glava, uši i noge crno su pigmentirani. Janjad je po rođenju sivo mišje boje. Cigaja je pasmina kombiniranih proizvodnih osobina – za proizvodnju mesa, mlijeka i vune. Odrasle ovce teške su 50-65 kg, a ovnovi 70-100 kg, što pokazuje da se hranidbom i selekcijom mogu postići dobri rezultati. Iako cigaja u laktaciji može dati i do 120 litara mlijeka, danas se uzgaja isključivo radi proizvodnje mesa – janjetine. Plodnost je 140-180 %, a tjelesna masa janjadi u dobi 3-4 mjeseca iznosi 30-35 kg.


Hranidba ovaca

U narodu je ovca poznata kao skromna životinja, koja se može hraniti najgrubljom voluminoznom hranom uz male količine krepkih krmiva i držati u privremenim nastambama s više ili manje nepovoljnim uvjetima, a pritom može proizvoditi vrlo kvalitetne proizvode, prije svega meso, mlijeko, vunu. Takav način ovčarenja možda je prihvatljiv na onim gospodarstvima koja drže mala stada, 10 do 15 ovaca. U suvremenom ovčarstvu ovcama moramo pridavati pažnju kao i svim ostalim vrstama životinja.

Ako tako promatramo ovce, jasno je da moramo zadovoljiti njihove potrebe, kako u količini i kvaliteti hrane, uvjetima držanja, u njezi i zaštiti, pa tek onda možemo očekivati pozitivne rezultate u proizvodnji. Moramo znati što sve određuje način i provođenje hranidbe ovaca:

1. kategorija ovaca
– ovnovi
– ovce
– šilježad
– janjad
2. vrsta proizvodnje
– proizvodnja mlijeka
– proizvodnja mesa
– rasplodni pomladak
– tovna janjad
3. razdoblje proizvodnje
– zasušene ovce
– ovce pred pripust
– rana gravidnost
– kasna gravidnost
– laktacija
4. opterećenost
– s jednim janjetom
– s dva janjeta
5. pasminska odlika
– monoestrične
– poliestrične
6. način pripusta
– divlji skok
– haremski pripust
– pripust iz ruke itd.
7. razdoblje hranidbe
– ljetno razdoblje
– zimsko razdoblje

Sve to i još dosta toga utječe na provođenje hranidbe, i zato se ne može dati jednostrano, uniformno rješenje, nego za svako stado treba napraviti plan i način provođenja hranidbe. Za ovce je osnovni obrok voluminozna hrana, a manji dio obroka jesu koncentrirana krmiva – odnosno smjese. Od voluminoznih krmiva u hranidbi ovaca koriste se paša, zelena krma (svježe pokošena lucerna, djetelinsko travne smjese i trave), sijeno, kukuruzna silaža, sjenaža. Od koncentriranih (krepkih) krmiva u ishrani ovaca koriste se kukuruz u zrnu, suhi, silirano kukuruzno zrno, silirani kukuruzni klip, ječam, zob, tritikal, sojina sačma, tostirana (pržena) i estrudirana soja, suncokretova sačma, sačma uljene repice, stočno brašno, pšenične mekinje i druga krmiva.

Obroci za rasplodne ovnove

Rasplodni ovnovi trebali bi biti cijelu godinu u rasplodnoj kondiciji. Ovnove za sezonu pripusta treba početi pripremati mjesec do mjesec i pol dana prije početka sezone pripusta. U tom razdoblju ovnovima uz najkvalitetnije sijeno, ili pašu, ovisno o tome koje je doba godine, u obroke postupno treba uvoditi krmne smjese. Krmne se smjese u tom razdoblju sastoje od prekrupe zrnja raznih žitarica, zobi, ječma, pšenice, a kukuruz ne smije biti zastupljen s više od 45 %. Te smjese, ovisno o pasmini, tjelesnoj razvijenosti, kondiciji itd., ovnovi dobivaju do 800 grama/dan. U sezoni pripusta uz spomenutu voluminoznu hranu ovnovima se daje do 1,5 kg smjese koja sadrži 16 % proteina, a poželjno je davati obrano mlijeko u prahu 1 kg/dan ili 4 kokošja jaja kao izvor proteina životinjskoga podrijetla. Dnevni obrok treba biti sastavljen tako da u sezoni mrkanja ovnu osigurava 30 % više energije i 50 % više proteina i minerala u odnosu na pripremno razdoblje. Uz voluminozni i krepki dio obroka poželjno je ovnovima u pripremi za sezonu pripusta i sezoni pripusta u dnevnom obroku dati 1,5 kg do 2 kg stočne mrkve, šećerne repe ili sličnog krmiva.

Hranidba ovaca u proizvodnom ciklusu

Hranidba priplodnih ovaca

Nakon razdoblja sisanja ili mužnje, ovce prestaju proizvoditi mlijeko, i u tom razdoblju sve svoje potrebe za hranidbenima tvarima namiruju iz voluminozne hrane. Jedino ako je voluminozna hrana loše kvalitete ili je nema dovoljno, ovcama je potrebno dodavati krepka krmiva, razne žitarice pojedinačno ili njihovu smjesu. Ako je potrebno prihranjivati ovce, dnevno se daje 300 do 400 grama žitarica po ovci, količina ovisi o pasmini, tjelesnoj razvijenosti, kondiciji i sl.

Priprema ovaca za oplodnju – Flushing metoda

Šezdeset dana prije sezone pripusta, treba pregledati ovce i utvrditi u kakvoj su kondiciji. Ako su ovce previše iscrpljene u prethodnom proizvodnom ciklusu i u lošijoj su kondiciji, provodimo pripremu ovaca za oplodnju odnosno fašing metodu. Ta se metoda provodi 3 – 4 tjedna prije sezone pripusta, a sastoji se od poboljšavanja dnevnih obroka, popravljanja kondicije ovaca. U tom razdoblju možemo ovce preseliti na kvalitetniji pašnjak i dodavati im manju količinu žitarica, ili ih ostaviti na istom pašnjaku i dodati im veću količinu žitarica. Što su ovce u lošijoj kondiciji, obrocima se dodaje više žitarica, obično se daje 200 do 350 grama dnevno po ovci.

Provođenjem pripreme ovaca za oplodnju postižemo:

– intenzivnije tjeranje
– veću plodnost
– veću mliječnost
– vitalniju janjad itd.

""

 

"" Hranidba ovaca u dojnom razdoblju

Kroz razdoblje proizvodnje mlijeka različite su potrebe ovaca za hranidbenim tvarima i stoga je to razdoblje podijeljeno na proizvodnju mlijeka u prvih šest tjedana laktacije i zadnjih šest tjedana laktacije.

""

Hranidba janjadi

""

Hranidba gravidnih ovaca

Nakon oplodnje, govorimo o hranidbi gravidnih ovaca. Zbog različitih potreba za hranidbenim tvarima, što ovisi o rastu i razvijanju ploda, hranidbu u tom razdoblju podijelili smo na hranidbu od 1. do 105. dana gravidnosti ovce i od 106. dana do kraja gravidnosti. Janjadi ostavljenoj za rasplod potrebno je osigurati dovoljne količine kvalitetne voluminozne hrane, kvalitetne paše ili konzerviranih krmiva (sijeno, sjenaža, silaža). Dnevnima obrocima dodaju se minimalne količine potpunih krmnih ili dopunskih proteinsko- mineralnih smjesa. Tokom cijele godine ovce moraju imati na raspolaganju mineralnu sol za lizanje.

Objekti za smještaj ovaca

""Ovca je skromna životinja, prilagodljiva, ali osjetljiva na neadekvatne uvjete smještaja u zatvorenom prostoru. Ovce vrlo teško podnose vlažan zrak, a upravo je takav zrak često u objektima koji su prenatrpani, loše izolirani i bez odgovarajuće ventilacije
– dnevne promjene temperature veće od 10 °C izazivaju smrtnost janjadi kao i pad temperature ispod 0 °C;
– visoka temperatura s visokom vlažnosti zraka u objektu stvara odličnu podlogu za razvoj mikroorganizama, samim tim i za razvoj brojnih bolesti;
– loše ventiliran zrak u objektu sadrži mnogo štetnih plinova (amonijak, metan, sumporovodik, ugljični monoksid) koji nepovoljno djeluju na životinje;
– vlažna stelja dobra je podloga za razne bolesti, a osobito za bolesti papaka i vimena;
– neodgovarajuća oprema za hranidbu, koja omogućava rasipanje hrane, također stvara loše uvjete u objektu.
Ovaj pregled nedostataka omogućava nam da definiramo pojave koje treba eliminirati iz objekta, te da defniramo smjernice za izgradnju objekta s optimalnim uvjetima. Pri izgradnji objekta treba voditi računa: o kapacitetu objekta, njegovoj lokaciji, mikroklimatskim uvjetima i tehničko-tehnološkim uvjetima u gradnji objekta.

Kapacitet objekta

Kapacitet ovisi o broju ovaca koji želimo koji želimo u njemu uzgajati, a određuje se prema broju ovaca majki s pratećim brojem životinja (janjad, zalučena janjad i ovnovi).

Odabir lokacije

Pri odabiru lokacije treba voditi računa:
– da su blizu površina za proizvodnju hrane;
– da je suho i ocjedito mjesto;
– da je lokalitet zaštićen od dominatnih vjetrova i da su niz vjetar, zaštićena naselja i gospodarstva;
– da je omogućeno lako dovoženje hrane i odvoženje stajnjaka;
– da je najmanje 100 m udaljeni od izvora buke, prometnica, neugodnih mirisa i otpadnih voda;
– da je u blizini stan vlasnika radi lakšeg nadgledanja, a pogotovo u vrijeme janjenja, kad je potreban stalni nadzor;
– da je u blizini priključak za vodu (izvor ili bunar) i priključak na električnu energiju;
– da je omogućen lak i siguran izlazak ovaca na pašu;
– da oko objekta ima dovoljno prostora za izgradnju ispusta i objekata za spremanje hrane;
– da je zemljište pogodno za izgradnju objekata u tehničkotehnološkom smislu.

Mikroklimatski uvjeti u gradnji objekta

Pri izgradnji objekta treba zadovoljiti sljedeće mikroklimatske uvjete u ovčarniku:
– optimalna temperatura od 6 °C do 18 °C;
– minimalna temperatura 6 °C;
– maksimalna temperatura 27 °C;
– vlažnost zraka 75 %;
– dopušteni sadržaj ugljičnog dioksida u litri zraka do 0,035 %, ugljičnog monoksida do 0,003 %, a sumporovodika do 0,002 %;
– u objektu se mora osigurati dovoljno svježeg zraka, sa zaštitom od prodora hladnog zraka, i to zimi najmanje 30 m3 na sat po grlu, a ljeti i do 120 m3 zraka na sat po grlu;
– u objektu treba osigurati svijetlo preko prozora i to najmanje veličine 1/20 podne površine, a noću je potrebno najmanje 60 luksa po m2.

Tehničko-tehnološki uvjeti u gradnji ovčarnika

Pod tehničko-tehnološkim uvjetima podrazumijevamo dimenzije prostora potrebne za pravilan smještaj ovaca, hranidbu ovaca, odgoj podmlatka i nesmetan rad uzgajivača u ovčarniku. Pri izgradnji ovčarnika treba zadovoljiti sljedeće tehničko-tehnološke uvjete:
– potrebna korisna površina po jednoj ovci 1,5 m2 (1,2 m2 za odraslu ovcu,
– 0,15 m2 za janje i 0,15 m2 za janje izdvojeno u boksu);
– površina jasala po grlu 0,15 m2;
– dužina jasala po grlu 30 cm;
– zapremina ovčarnika po grlu 7,5 m2;
– površina prozora po grlu 0,10 m2;
– površina ispusta po grlu 1,5 m2;
– površina ventilacijskog otvora po grlu 0,01 m2.

Izgradnja ovčarnika

U ovom slučaju naveli smo primjer objekta kapaciteta 100 ovaca, osnovno stado, tri ovna, 20 šilježica za obnovu stada te 150 do 170 janjadi u jednom janjenju. Osnovna proizvodnja jest proizvodnja janjećeg mesa. Staja je građena od drveta, pokrov može biti crijep ili gutanit ploče. Veličina objekta je 14 x 20 m, visina od poda do stropa 3 m. Na tavanu se nalazi prostor za sijeno, kapaciteta oko 1200 bala. Visina staje od poda do sljemena krova 6,5 m. Pod je staje zemljani, od nabijene ilovače u debljini 20 cm, u blagom padu prema zidovima. Ako se objekt gradi na vodonepropusnom tlu, ispod sloja ilovače potreno je ugraditi sloj šljunka debljine 20 cm. Prostirka je od slame, odnosno provodi se sustav držanja na dubokoj stelji. Dnevno je po ovci potrebito osigurati 0,25 kg slame. Staja se čisti jednom godišnje, u jesen ili proljeće, kad ovce više ne borave u njoj. Kroz sredinu staje prolazi hranidbeni hodnik, širine 2 m. Na početku i na kraju hodnika nalaze se vrata za nesmetani prolaz traktora. S lijeve i desne strane hranidbenog hodnika nalaze se boksovi za ovce, i to:
– tri boksa veličine 5 x 4,8 m, jedan boks 5 x 4,7 za smještaj 16 do 17 ovaca u svakom;
– jedan boks veličine 7,5 x 4,7 m za smještaj 20 ovaca;
– jedan boks veličine 5 x 5 m za smještaj 20 šilježica;
– šest boksova za janjenje veličine 2 x 1,9 m i tri boksa veličine 2,5 x 2 m.
Na bočnim zidovima nalaze se prozori. Prozori se otvaraju oko središnje osi. Mogu biti metalni ili drveni. Objekt je građen tako du su mu čelne strane okrenute u smjeru sjever-jug. Sjeverna strana objekta, odnosno vrata, građena su od poda do stropa, a na južnoj strani vrata su visine 120 cm, tj. s južne strane objekt je poluotvoren. Na taj je način spriječen ulaz u objekt, hladnog zraka sa sjevera, a zimi i nanošenje snijega, a s južne je strane omogućen ulaz svježeg zraka. Nakon oplodnje, govorimo o hranidbi gravidnih ovaca. Zbog različitih potreba za hranidbenim tvarima, što ovisi o rastu i razvijanju ploda, hranidbu u tom razdoblju podijelili smo na hranidbu od 1. do 105. dana gravidnosti ovce i od 106. dana do kraja gravidnosti. Janjadi ostavljenoj za rasplod potrebno je osigurati dovoljne količine kvalitetne voluminozne hrane, kvalitetne paše ili konzerviranih krmiva (sijeno, sjenaža, silaža). Dnevnima obrocima dodaju se minimalne količine potpunih krmnih ili dopunskih proteinsko- mineralnih smjesa. Tokom cijele godine ovce moraju imati na raspolaganju mineralnu sol za lizanje.

Tlocrt staje za 100 ovaca

""

Legenda:
Brojem 1 označeni su montažni boksovi za grupno držanje ovaca s janjcima, odnosno bređih ovaca. Ukupno 5 boksova.
Brojem 2 označen je boks za držanje šilježica.
Brojem 3 označeni su boksovi za prihranu janjadi.
Brojem 4 označen je hranidbeni hodnik.
Brojem 5 označeni su boksovi za janjenje ovaca i držanje nakon janjenja, kapaciteta 2 ovce. Ti su boksovi stabilni.
Brojem 6 označeni su boksovi za janjenje ovaca i držanje nakon janjenja, kapaciteta 3 ovce. Ti su boksovi stabilni.
Brojem 7 označene su jasle za sijeno, namjenjene i za koncentriranu hranu.
Jasle se protežu cijelom dužinom hodnika. Širina jasala jest 40 cm, dužina jasala po jest 40 cm.
Brojem 8 označene su jasle u boksu za prihranu janjadi.
Brojem 9 označen je valov za koncentriranu hranu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje