Najveća mliječna farma u Europi u Ivankovu

107

Stranice u tiskanom izdanju: 79 – 80

Osatina grupa osnovana je 1993. godine na području Đakovštine, sa samo tri djelatnika u sjemenari, a danas ima 1100 zaposlenih i najveći je proizvođač mlijeka u Hrvatskoj i šire s 150.000 litara dnevno za Vindiju. Plan je ove godine proizvesti 54 milijuna litara mlijeka na tri farme s ukupno 12.500 do 13.000 krava, oko kojih se nalazi 500 do 600 hektara zemljišta s vlastitom ratarskom proizvodnjom na 2500 ha, a sve skupa donosi godišnje 120 milijuna eura prihoda.

Čelnik Osatina grupe Mirko Ervačić, kaže da su s govedarstvom krenuli prije 15 godina, a da bi imali najbolju vlastitu genetiku, koja onda daje i najbolje prinose, kupovali su krave u sjevernoj Njemačkoj i Nizozemskoj, odnosno bikove u Sjevernoj Americi.

Mužnja od jutra do sutra

Tako su u Ivankovu i Semeljcima, gdje je i sjedište tvrtke, stvorili velike farme koje smo i obišli i na kojima mužnja 5 000 krava traje od jutra do sutra, odnosno 18 do 20 sati. Na sat to iznosi 220 do 240 krava na dva velika rotora u Ivankovu, a cijeli postupak može se pratiti iz posebne prostorije za posjete, koja se nalazi iznad samog izmuzišta.

Biomasa koja je otpad od ratarske i stakleničke proizvodnje, a cilj je godišnje imati 150.000 tona organske tvari, sirovina je za njihova bioplinska postrojenja. U bioplinskim postrojenjima nusprodukt proizvodnje je toplina koju koriste za zagrijavanje staklenika te CO2.

Ako tele, kaže Ervačić, dva sata nije dobilo mlijeko, računalo to zabilježi i znamo što se u svakom trenutku događa na farmi. – Zbog toga imamo četiri razine zaštite na farmi, od teljenja krava do ispaše, a ako krave treba liječiti one se obvezno izdvajaju iz proizvodnje mlijeka, jer bio-plinska postrojenja i antibiotici ‘’ne idu zajedno’’, odnosno onda proizvodnja električne energije iz bioplina staje, ističe Ervačić. Osatina je postupno, kroz 15-ak godina, ušla u gotovo sve grane prehrambene industrije, ali i u proizvodnju električne energije iz bioplina. Prvo bioplinsko postrojenje je sagrađeno u Ivankovu 2009. godine, a ujedno i u Hrvatskoj, drugo u Tomašancima, a treće je upravo u izgradnji na lokaciji Slašćak-Viškovci, koje će imati snagu 1 MW/h. Na svim postrojenjima motori su povezani s kotlovnicama od staklenika kako bi mogli izmjenjivati toplinsku energiju. Imaju šest bioplinskih motora, a svaki daje 1 MW električne i oko 1 MW toplinske energije.

Investirali 800 milijuna eura

Ervačić kaže da će za dvije godine u Osatina grupi posve zatvoriti krug stočarske i ratarske proizvodnje, bez čega više nema suvremene poljoprivredne proizvodnje, odnosno ono što na farmi nastaje, osim brojnih finalnih proizvoda za tržište, to će na njoj i ostajati u vidu toplinske i električne energije bilo za vlastitu proizvodnju ili prodaju na tržištu. Plan je Osatine rast u svim segmentima proizvodnje, a kapaciteti su farme svinja 10 000 grla, silosa u Đurđevcu 22 000 tona, gljivarnika u Ivakovu 7 500 tona šampinjona, kompostane u Semeljcima 25.000 tona. Cilj je čisti organski uzgoj, jer se već sad organska tvar kamionima slaže u gljivarnik. Prva klasa šampinjona se bere ručno, a strojno samo ono što se ne stigne jer potrebe tržišta traže i povećanje proizvodnje gljiva. Osatina još ne izvozi svježe meso, ali u krugu od 500 kilometara ima tržište za bikove, tovljenike i svinjske polovice.

Osatina grupa ima i 27,5 ha stakleničkog uzgoja te na toj površini ima rajčicu grappolo, krastavac salatni te dvije sorte cocktail rajčice i jednu sortu cherry rajčice. Ukupno ove godine očekuju 15.000 tona rajčica i krastavaca. Samo u Ivankovu i Tomašancima pod jednim krovom nalazi se hidroponski uzgoj povrća u dva staklenika na ukupno 15 hektara.

S robnom markom Vego, koja ima kapacitet od 10 tona dnevne proizvodnje, prisutni su diljem Europe u nizu zemlja: Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Italija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Rumunjska i Bugarska. Tijekom godine povremeno prodaju povrće i u Nizozemskoj, a to malo tko može. Ervačić ističe da su samo u posljednje tri godine, od 2016. godine, investirali u Osatini 800 milijuna eura. Ima tu i nešto novaca iz EU fondova. Primjerice, u novi teličnjak, EU sredstva iznose sedam posto ukupne investicije Osatine. Tehnolog Marko Dekanić kaže da hidroponski uzgoj ima mnoge benefite od kojih su svakako visoki prinosi po jedinici površine, ujednačena kvaliteta te, naravno, uzgoj tijekom cijele godine. Primjerice, u SAD se već jedna šestina proizvodnje povrća odvija u staklenicima.

Posao menadžera je da vodi posao

U Semeljcima smo vidjeli da se u Osatini jako pazi i na poslovno okruženje pa se tako u neposrednoj blizini goleme farme, preko puta, nalaze turistički i sportski rekreativni sadržaji, kao što su igrališta za nogomet i tenis. Tu je i veliko jezero, a sve to u krugu poljoprivredne tvrtke, koja se doslovno drži one da ‘’tiha voda brege dere’’. Dakle, Osatine nema puno u javnosti, a medijskim istupima su njezini čelnici skloni tek u rijetkim trenucima. – Posao menadžera je da vodi posao, što znači svaki tjedan biti na putu diljem Europe, a ne da se slika s političarima koji ne mogu ući u našu tvrtku, zaključuje Ervačić

Postavi pitanje autoru klikom ovdje