Prodaja pršuta je nekim pršutarima pala i do 80 posto. Darko Markotić kaže kako ih sve to skupa izlaže riziku da ovu sezonu soljenja koja je pred nama ne bude dovoljno obrtnih sredstava za novi ciklus proizvodnje, a samim time to je i mogućnost da tržište, kad se stanje normalizira, ostane bez naših pršuta.

Pršuti su sve bolji, a pršutarima je sve gore i gore. Zbog pandemije Covida-19 (smanjenog broja ljudi na svadbama, krizmama, pričestima, sajmovima, domjencima…) i naglog pada turističke djelatnosti, prodaja je nekim pršutarima pala 30, a nekima i do 80 posto.

Najpogođeniji proizvođači drniškog i dalmatinskog pršuta

Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta tvrdi kako su oni oslonjeni na velike trgovačke lance manje osjetili pad prodaje. Primjerice, Krčki su na razini boutique proizvodnje pa nemaju problema sa zalihama. Istrani su se, pak, relativno dobro snašli u turizmu, pa su profitirali i tamošnji pršutari. Stoga su najpogođeniji proizvođačidrniškog te dalmatinskog pršuta, koji u ukupnoj proizvodnji u RH čine više od 90 posto.

Pojedemo milijun, a proizvedemo 450.000 pršuta

U Hrvatskoj proizvodnja pršuta iz godine u godinu raste, no to još nije dovoljno da bi se pokrila njegova potrošnja.  Točnije, godišnje se u Hrvatskoj pojede oko milijun komada pršuta, a proizvede oko 450 tisuća. S udjelom većim od 90 posto u ukupnoj proizvodnji pršuta u Hrvatskoj najviše je dalmatinskog, slijedi drniški, potom istarski i krčki. Zbog svojih vrhunskih senzorskih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne kemije, hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i veliki potencijal za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu, čak i u ovim vremenima kad se suočavamo s posljedicama pandemije u gospodarstvu, ističe izvršni direktor Klastera Ante Madir.

Ante Madir smatra kako naši pršuti imaju izvozni potencijal

Traže pomoć države za izvoz u Kinu

Na šestima po redu Danima hrvatskog pršuta u Zadru, Markotić je zbog nastalih problema pozvao državne institucije – Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija da pomognu i ovom sektoru. Treba, smatra on, uzeti u obzir da je većina organizirana kao obiteljske firme s 10-ak djelatnika i da su smješteni u ruralnim područjima Hrvatske – u onim krajevima koji su već i te kako opustošeni. Koronakriza je također pokazala koliko je važno da se osim domaćeg tržišta i turizama, izađe na nova – bilo to Europske unije ili trećih zemalja. Ovih dana pojavila se i vijest kako su upravo naša dva zaštićena pršuta Dalmatinski i Drniški uvršteni na posebnu listu od 100 proizvoda koji će EU po privilegiranim uvjetima moći izvesti u Kinu.

-Kako bi se ovaj potencijal izvoza mogao i iskoristiti potrebna nam je pomoć i uska suradnja s mjerodavnim institucijama – Ministarstvom poljoprivrede za pripreme oko inspekcija, HGK – oko prezentacija i zajedničkog nastupu na tom tržištu i svima drugima koji su relevantni u ovom području jer bez potpore i podrške državnih institucija to se neće moći realizirati, kaže Markotić.

Povezivanje svinjogojstva, mesne industrije i pršutara

On je i ovom prigodom istaknuo da, iako smo mala država, imamo 4 zaštićena pršuta – Istarski, Krčki, Drniški i Dalmatinski koji imaju veliki potencijal probiti se na svjetska tržišta unatoč velikim brandovima iz Italije i Španjolske.

-U svojim zaštitama očuvali smo tradicijske načine proizvodnje, izvornu kvalitetu proizvoda i to je prepoznato i od stranih potrošača. To svi skupa moramo iskoristiti kako bi podigli samu proizvodnju i zapošljavali ljude u ovom sektoru – ne zaboravljajući da se tako održavaju upravo ruralni dijelovi iz kojeg ljudi iseljavaju, naglašava Markotić. 

Ako svemu ovome pridoda i sirovinu iz Hrvatske – onda je taj uspjeh i kudikamo veći. Radi se i na poticanju povezivanja svinjogojstva, mesne industrije i pršutara kako bi se udio domaće sirovine podigao u našim proizvodnjama. Da tu imamo uspjeha govori podatak kako se udio hrvatske sirovine u našim pršutanama podiže iz godine u godinu i sad prelazi 70 posto.

Spremaju zaštitu pancete i pečenice

Unatoč pandemiji dogodio se i veliki pomak u ovoj proizvodnji. U svibnju ove godine, u srcu Dalmacije otvorena je nova velika pršutana Mesne industrije Braća Pivac u čiju je izgradnju uloženo više od 120 milijuna kuna. Podsjetimo, kapacitet ove pršutane, najveće u cijeloj jugoistočnoj Europi, iznosi više od 300.000 komada pršuta i 2.500 tona pancete, pečenice i buđole.

-Gotovo pet tisuća tona novih proizvoda daje pretpostavke da se konačno i može sa dovoljnim količinama Dalmatinskog pršuta ozbiljnije izaći na tržišta EU pa čak i Kine, rekao je Markotić. 

Na kraju je otkrio kako Klaster radi i dalje na zaštitama pa ćemo tako, uz četiri pršuta, uskoro na razini Europske unije imati zaštićene dalmatinsku pancetu i pečenicu, također tradicionalne proizvode s velikim potencijalom za izvoz.

Darko Markotić kaže kako su najpogođeniji proizvođači drniškog i dalmatinskog pršuta

Uvezli 3.646 tona – izvezli 910 tona plećke i buta

Dodatni poticaj izvozu pršuta svakako je i njegova vrhunska kvaliteta o čemu svjedoči i to da su krčki, drniški i dalmatinski zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla, a istarski oznakom izvornosti.  Prema podacima iz studije Europske komisije objavljene početkom 2020. procjenjuje kako je vrijednost ukupne prodaje proizvoda s geografskim porijeklom u 2017. godini iznosila je 74,7 milijarde eura od čega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 27,3 milijarde eura vrijednosti. Prema tome istraživanju zaštićeni proizvodi u najvećoj se mjeri traže u zemlji proizvodnje (58%), a procjenjuje se kako izvoz svih proizvoda sa zaštićenim oznakama čini 15,5% ukupnog izvoza sektora proizvodnje hrane i pića. Prema istoj studiji, vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom raste za 55% u odnosu na proizvode koji nemaju zaštićenu oznaku.

-Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba. Još uvijek bilježimo veliki uvoz, ali vjerujem, da će se zbog povećanja proizvodnih kapaciteta situacija promijeniti i da ćemo postići samodostatnost, poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Inače, u 2019. Hrvatska je uvezla 3.646 tona proizvoda od plećke i buta vrijednosti više od 20 milijuna eura, a izvezla 910 tona vrijednosti 6,3 milijuna eura. Na tržišta zemalja EU u 2019. godini plasirano je 83% vrijednosti ovih proizvoda. U 2019. godini prvo izvozno tržište za ove proizvode je s udjelom od 37% u ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda od plećke i buta je Slovenija, a potom slijede Poljska i Njemačka.

Plasman u ugostiteljskim objektima  

Zadarski župan Božidar Longin istaknuo je kako u Zadarskoj županiji šest registriranih proizvođača godišnje proizvedu oko 30.000 pršuta, a još oko 10.000 nastane u kućnoj radinosti.

-Najviše treba uložiti, a na tome Zadarska županija već neko vrijeme vrlo intenzivno radi, u plasman zaštićenih domaćih proizvoda u ugostiteljskim objektima. Način je to kako će se povezati više gospodarskih sektora na obostranu korist, ali i na užitak gostiju – kazao je župan Longin.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje