Otvorena Banka gena domaćih životinja

147

Stranice u tiskanom izdanju: 75 – 77

Broj pasmina domaćih životinja globalno se smanjuje posljednjih desetljeća. Mnoge pasmine već su postale ugrožene, a neke su u tom razdoblju i izumrle.

Nedavno, krajem siječnja u Poljani Križevačkoj otvorene su i puštene u rad nove prostorije i laboratorij Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske, što predstavlja pravi primjer investiranja u budućnost.

Čuvanje genskih resursa

U sefovima Banke animalnih gena, odnosno zamrzivačima, pohranjeno je istinsko blago ovog dijela Europe.

Cilj Banke gena domaćih životinja je istražiti, uvesti, klasificirati i sačuvati animalne genske resurse iz Hrvatske te sačuvati sve vrste tkiva s pratećim podacima o genskim izvorima pohranjenima u bazi podataka.

Nacionalni program očuvanja izvornih pasmina domaćih životinja počeo s radom još 2010. godine, a samo sakupljanje materijala tri godine kasnije. Dr. sc. Marija Špehar, voditeljica je Službe za animalne genetske resurse pri Ministarstvu poljoprivrede, a mr. sc. Vesna Orehovački, viša koordinatorica u Banci animalnih gena. Brzi razvoj tehnologija s jedne strane omogućio je procvat moderne poljoprivredne proizvodnje, a s druge strane je potisnuo tradicionalne biljne i životinjske genske resurse, objasnila je voditeljica Špehar. – Budući da živuće generacije svjedoče nestajanju dijela biološke raznolikosti, Otvorena Banka gena domaćih životinja Broj pasmina domaćih životinja globalno se smanjuje posljednjih desetljeća. Mnoge pasmine već su postale ugrožene, a neke su u tom razdoblju i izumrle. javila se potreba, ali i obaveza, očuvanja i održanja postojećih životinjskih resursa za nadolazeće generacije. Spomenuta raznolikost, između ostalog, očituje se i kroz 28 priznatih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja čiji se genski materijal nalazi upravo u ovim novootvorenim prostorijama – kazala je Špehar. Tamošnji „trezori“ ispunjeni su spomenutom biološkom raznolikošću. – Jedan od hladnjaka smrzava somatska tkiva životinja u svrhu očuvanja gena na minus 86 stupnjeva Celzijevih. Drugi spušta temperaturu do minus 20, a u kontejnerima s tekućim dušikom, odnosno na minus 196 stupnjeva Celzijevih, čuvamo sjeme naših autohtonih pasmina, istarskog goveda ili Boškarina i slavonsko-srijemskog podolca – ističe Orehovački. Sačuvano sjeme, između ostalog, služi kao podrška pri očuvanju izvornih pasmina u njihovom prirodnom okruženju.

Blago u škrinji

Govoreći o samoj Banci gena, voditeljica Špehar naglašava da je to jedino mjesto u Republici Hrvatskoj na kojem su pohranjeni genetski materijali. Stoga je ona od izuzetnog značaja za budućnost domaćih pasmina. – Otpornost, robusnost, majčinski instinkti, sve su to specifična svojstva sadržana u genskom materijalu domaćih pasmina koja u budućnosti mogu odigrati važnu ulogu pri uzgoju životinja. Ta tvrdnja poprima poseban značaj kad se kaže da su autohtone pasmine izrazito otporne na klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo – objasnila je Špehar te podsjetila da su neke od tih pasmina na rubu nestanka, poput istarske koze koja danas živi u svega dva stada što je još jedan u nizu dokaza da hladnjaci u Poljani Križevačkoj čuvaju jedno od najvrjednijih blaga koje posjeduje naše društvo.

Kad se zadovolje svi uvjeti za registraciju autohtone domaće pasmine, u banci gena domaćih životinja mogla bi se uskoro naći i nova pasmina. Riječ je o dravskoj guski koja se nalazi na putu registracije autohtone pasmine.

Čemu sve može sjeme poslužiti?

– Sjeme koje čuvamo može nakon neke pošasti, recimo bolesti koja pohara neku pasminu, poslužiti u njenom obnavljanju to jest rekonstrukciji pasmine. Takva mogućnost još će biti izglednija kad naš posao proširimo i na čuvanje embrija što također planiramo – objasnila je Orehovački. Špehar je kazala da Banka gena u Poljani Križevačkoj nije ništa slabije opremljena od sličnih banaka u razvijenim zemljama. Predvodnik u tom poslu je svakako Nizozemska koja ima najveću banku gena, ali već i naši susjedi Slovenci posjeduju svoj takozvani arhiv genskog materijala. Svi su povezani i razmjenjuju iskustva, a osim s njima, surađuju i s raznim znanstvenim institucijama. Hladnjaci za čuvanje genskog materijala imaju ugrađene sigurnosne mehanizme koji im omogućavaju 48 satni rad bez struje. Unatoč sigurnosnim mehanizmima planira oformljenje regionalnih banaka gena kako sav materijal ne bi bio koncentriran isključivo na jednom mjestu. Prva od regionalnih banaka bit će, najvjerojatnije, u Istri. Njenom uspostavom imat ćemo dva mjesta u Hrvatskoj u kojima će se čuvati i genetički materijal autohtonih pasmina domaćih životinja – zaključila je Špehar.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPotaknite rast pupova zarezivanjem kore
Sljedeći članakValtra prelazi na Stage V.
Sonja Badalić
Rođena je 1977. godine u Koprivnici. OBRAZOVANJE: • U Koprivnici završava srednju školu – gimnaziju. • 2002. diplomirala na Hrvatskim studijima - smjer novinarstvo. • govori tečno talijanski i i engleski RADNO ISKUSTVO: Od 2003. godine počela je raditi u Večernjem listu gdje je i odradila pripravnički staž, da bi zatim 10 godina radila u Podravskom listu pa potom u Glasu Podravine gdje je i 2 godine bila direktorica istog. Od 2018. godine zaposlena je kao novinarka Glasa Podravine i Prigorja. U dugogodišnjem stažu stekla je brojna iskustva te izoštrila vještinu pisanja, fotografiranja, ali i komuniciranja.