Uz rezidbu, postoje još neki postupci kojima se potiče razvoj pupova koji inače ne bi potjerali ili, pak, usporava prejak rast mladica. Zarezivanje kore jedan je od načina za potkanuti rast pupova.

Često se događa da u mladih voćaka pojedini pupovi ne potjeraju upravo na mjestima gdje bi morale izrasti dobre mladice. To se najčešće događa s pupovima koji se nalaze na donjem dijelu izbojaka. Razlog tomu je dominacija vrha. Pupove je moguće potaknuti na rast jednostavnim postupkom rovašenja.

Postupak se sastoji u tome da se u proljeće, u samom početku kretanja vegetacije, voćarskim nožem zareže kora u obliku obrnutog slova ‹›V›› iznad samog pupa, pazeći da ga se pri tome ne ošteti. Tako će oslabiti pritjecanje regulatora rasta iz gornjih pupova. Iz pupa iznad kojeg je zarezana kora, razvit će se dobra mladica. Postupno će zarezano mjesto zacijeliti, pa rez neće biti vidljiv. Rovašenje se češće primjenjuje za jabuke i kruške. One bolje reagiraju na ovaj postupak i lakše ga podnose u odnosu na ostale voćke. Ako je voćka napadnuta bolestima i štetočinama ili raste u neodgovarajućem tlu i nepovoljnoj klimi, rovašenje se ne preporuča, jer ima slabiji učinak.

Poluprstenovanje i prstenovanje

Na pojedinim granama na kojima se želi oslabiti vegetativni rast i pojačati zametanje rodnih pupova, može se prstenovati kora. Taj se postupak obavlja tako da se voćarskim nožem izreže prsten kore. Rez mora prodrijeti kroz koru do kambija, a širina poluprstena mora biti 5 – 10 mm, ovisno o debljini grane. Tanje se grane zarezuju tanjim zarezom, a deblje grane debljim.

Zarezanu koru treba izvaditi, a mjesto zarezivanja lagano oblijepiti ljepljivom trakom kakvu uporabljuju električari. Sve kako ne bi došlo do isušivanja rane i prodiranja uzročnika bolesti. Nakon zacjeljivanja rane, ljepljiva se traka skida kako se ne bi usjekla u koru. Prilikom lijepljenja trake mora se paziti da ona samo lagano pokrije ranu kako ne bismo ugrozili zacjeljivanje. Prstenovanje se najčešće rabi na jabukama i kruškama. Koštičave voćke nije preporučljivo podvrgavati ovom postupku jer im rane slabo zacjeljuju i lako ih napadnu bolesti i štetočine. Najpogodnije vrijeme za prstenovanje je u proljeće kada počne kolanje sokova.

Prethodni članakNewsletter 5/2019
Sljedeći članakOtvorena Banka gena domaćih životinja
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.