Stolisnik – hrana i lijek za perad

125
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

Stolisnik se u veterinarskoj medicini koristi s dobrim uspjehom, u obliku čajnog oparka, kod kolika i grčeva u stoke. Stolisnik ili hajdučka trava (Achillea millefolium) pripada skupini najrasprostranjenijih biljaka na travnjacima, livadama, nasipima, uz putove, u šikarama i svijetlim šumama, od nizine do pretplaninskog područja. Karakterističan je za suha i ocjedita tla, izvrsno podnosi sušu i otporan je na gaženje. To je zeljasta trajnica s vrlo razvijenim i razgranatim podzemnim dijelovima, visoka 30 do 80 cm, aromatičnog mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja. Stabljika je uspravna i dlakava, obrasla s mnoštvom duguljastih dvostruko do trostruko perasto razdijeljenih listova. Sitne glavice bijelih ili ružičastobijelih cvjetova skupljene su u guste nakupine na vrhu stabljike. Biljka cvjeta od lipnja do listopada. Sadrži gorku tvar ahilein, flobotanin, eterično ulje s mono- i seskviterpenima, inulin, tanine, različite smole, asparagin, kaučuk, flavonoide, te kavenu i salicilnu kiselinu. Bogat je različitim mineralima (kalcij, željezo, natrij, fosfor i sumpor), osobito kalijem, zatim vitaminom C, a klorofil sadrži određenu tvar, koja sliči vitaminu A. Stolisnik posjeduje antibakterijsko i protuupalno djelovanje. Znatna količina kalija (u korelaciji s drugim ljekovitim tvarima) potiče uredan rad bubrega. Usto sadrži i glikoproteine još nepoznate kemijske građe koji također snažno djeluju na upale.

U tradicijskom uzgoju pomlatka peradi stolisnik je uz koprivu često korištena biljka. Peradi nasjeckajte mlade i nježne listiće, koji se sabiru već od konca veljače sve do lipnja, te ponovo u rujnu i listopadu. Tako ćete ojačati njihov organizam, povećati otpornost, te znatno smanjiti sklonost prema raznim bolestima. Nasjeckane listiće treba pomiješati s navlaženom kukuruznom prekupom. Biljka starenjem (nakon cvatnje) postaje pregorka. Redovitom košnjom travnjaka osigurat ćete obilje mladih i svježih listova za hranidbu peradi.

""

Čuva zdravlje dišnih puteva

Stolisnik se također može koristiti kao dodatak u hranidbi peradi i tijekom zime. Biljku treba odrezati oštrim nožem na dužini otprilike 25 cm, zatim vezati u male snopiće koji se vješaju na sjenovitom i prozračnom mjestu kako bi se što prije osušili, te sačuvali prirodnu boju. Kod sušenja treba biti oprezan obzirom da se lišće jako drobi i gubi, te ostaju tvrde stabljike. U pravilu se režu samo vršni, mladi dijelovi stabljike s ograncima, listovima i cvjetovima. Osušene cvjetove i listove treba usitniti, te umiješati u meku hranu. Ponuđen u takvom obliku stolisnik pomaže u očuvanju zdravlja dišnog sustava peradi. Napravljene su i znanstvene studije kako bi se istražili učinci ljekovitog bilja na probavni trakt peradi u intenzivnom uzgoju na farmama. Rezultati ovih istraživanja pokazali su da je primjena stolisnika u količini od samo 3 % može smanjiti razinu lipida u serumu i potaknuti imunološki odgovor u tovnih pilića. Predloženo je da se stolisnik može koristiti kao alternativa antibioticima s dokazanim antimikrobnim i protugljivičnim djelovanjem. Primjena ljekovitog bilja rezultirala je stimulacijom imunološkog sustava, primjerice kroz povećanje aktivnosti vitamina C. Prema rezultatima drugih studija utvrđeno je da su ekstrakti stolisnika i timijana učinkoviti protiv virusa newcastelske bolesti. Na jednom češkom sveučilištu utvrdili su pozitivno djelovanje stolisnika kao dodatka u hranidbi brojlera obzirom na oksidacijske procese masti tijekom hlađenja mesa. Također se došlo do spoznaje da dodavanje stolisnika u hranidbi peradi ne utječe na okus mesa.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članak650 milijuna kuna za tri natječaja iz podmjere 4.1. Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakEkološka poljoprivreda u porastu
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.