Krzno kunića čine tri vrste glavnih dlaka i jedna prijelazna, a glavne su pokrovna, osjasta i vunasta, a prijelazna je osjasto – vunasta dlaka. Međusobno se razlikuju kvalitetom i dužinom. Pokrovna dlaka predstavlja zaštitu kunićima od različitih negativnih vremenskih utjecaja. Ona određuje i boju krzna, a sastoji se od dugih i ravnih dlaka.
Osjasta dlaka, zajedno s pokrovnom, tvori gornje, pokrovno krzno i nadvisuje ostale dlake i zadebljala je na vrhovima, a određuje konturu tijela kunića. Ispod pokrovne dlake smještena je vunasta, dužine od jedan i pol do tri centimetra, valovita i gusta, s vrlo bitnom ulogom u regulaciji topline tijela. Oblikuje potkrzno ili temeljno krzno. Osjasto – vunasta dlaka predstavlja prijelazni oblik – donji dio joj je poput osjaste, a gornji poput vunaste dlake.
Boja krzna
Pasminsko obilježje kunića čini oblik i veličina tijela, težina, kakvoća krzna, rast, fiziološka svojstva i boja. Prvo što na kunićima uočimo, uz veličinu i oblik tijela je boja krzna. Različite boje potječu od količine i rasporeda pigmenta u dlaci i genetski su uvjetovane. Boja krzna pojedine pasmine je nasljedno svojstvo. Istraživanjima su utvrđene točno određene kombinacije gena za pojedinu boju, a osnovna boja je sivo smeđa – boja divljeg kunića. Dugotrajnim uzgojem pojedine boje postale su ustaljeno svojstvo i obilježje jedne pasmine.
U uzgojima se ponekad mogu javiti manja ili veća odstupanja od propisane boje, pa nalazimo lagane (malo nejednolična boja, bijeli ili hrđavi odsjaj, svijetla područja kod obojenih pasmina,) i teške greške (jako nejednolična boja, bijeli ili drugobojni čuperci ili cijela područja, jaka hrđavost ili bjeličastost, pogrešne ili različite boje očiju i noktiju). Nijanse osnovnih boja mogu se javiti zbog različite dužine dlake, pa tada možemo dobiti dojam da je životinja nejednako obojena – tamnija ili svjetlija. Prema hrvatskom standardu kunića, jedan od faktora kod ocjenjivanja pasminskih obilježja na izložbama su i boje kunića. One imaju svoje specifične nazive i točno opisuju boju kod jednobojnih ili raspored različitih boja kod višebojnih životinja. Razlikuju se :
Plavosiva boja – leđa, postrani dijelovi tijela, prsa i glava ravnomjerno su tamni. Prijelaz između vrata i tijela, te međuboja smeđkasti su i slabije izraženi. Pokrovna boja trbuha je tamna, dok je donja boja plava. Oči su plavosive, a nokti tamni.
Madagaskar – pokrovna boja je žutosmeđa s čađavim odsjajem sa i bez crteža. Donja boja je žutocrvena, na tamnijim mjestima plavosmeđa. Oči su smeđe, a nokti rožnati.
Isabell– pokrovna boja nešto je svjetlija nego kod madagaskar boje. Tamnoplavo opaljena dlaka leži na vunici i tvori plavkasti štit. Trbuh je plavkaste boje i nema oštrih prijelaza na tamnoplavkaste uši i noge. Donja boja je žuta, oči su plavosive, a nokti tamni.
Žuta – intenzivno žuta i jednolična boja. Trbuh bijel do kremast, donja boja je nijansu svjetlija, oči su smeđe, a nokti rožnati.
Divlje siva – ima leđa, prsa i postrane dijelove nešto svjetlije, zatiljak je smeđ, a čeljusti, trbuh, unutarnje strane nogu i repa bijele su boje. Uši su crno obrubljene. Međuboja je smeđa, a temeljna plava, oči su smeđe, a nokti tamni.
Zečje siva – istovjetna je divlje sivoj boji samo u nešto svjetlijem tonu. Oči su smeđe, a nokti tamni.
Tamnosiva – glava, prsa, leđa i postrani dijelovi su tamnosivi, dok je trbuh nešto svjetliji. Međuboja i klin zatiljka svjetlosmeđi su, dok je donja boja plava. Oči su smeđe, a nokti tamni.
Čelična – tamnosiva je po cijelom tijelu, samo malo svjetlija na trbuhu. Međuboja i klin zatiljka slabo su smeđe boje, dok je donja boja plava. Oči su smeđe, a nokti tamni.
Smeđa – tamnosmeđa po cijelom tijelu s malo svjetlijim trbuhom. Donja boja je plava, oči su smeđe, crveno svjetlucave, a nokti tamni.
Crna – intenzivna crna boja cijelog tijela. Donja boja je plava, oči su smeđe, a nokti tamni.
Plava – rasprostire se po cijelom tijelu u nijansama od svijetlo do tamnoplave. Donja boja je lagano svjetloplava, oči su plavosive, a nokti tamni.
Crvena – lisičasto crvena s dobrim sjajem. Nešto svjetliji mogu biti očni krugovi, čeljust, trbuh, unutarnje strane nogu i repa. Oči su smeđe, a nokti rožnati.
Bijela – mora biti čista po cijelom tijelu, oči su crvene (albino) ili svjetloplave, a nokti bezbojni.
Zečja boja – pokrovna boja je crvenosmeđa, svjetla s pahuljastim šatirungom. Crne osjaste dlake formiraju čuperke. Trbuh i prednje noge nemaju šatirung, a podbradak, trbuh i unutarnja strana repa bezbojno su nijansirani. Uši su široko crno obrubljene, donja boja je plava, oči su smeđe, a nokti tamni.
Plavo zečja boja – tamno šatirana leđa, prsa i postrani dijelovi nešto svjetliji, vrat smeđkast, uši su plavo obrubljene. Trbuh, unutarnja strana nogu i podbradak bijele su boje, donja boja je plavkasta, oči su plavosive, a nokti tamni.
Činčila – svijetlo pepeljastosiva sa smeđom nijansom i pahuljastim crnim šatirungom. Pokrovna boja sadrži crno- bijele dlake između kojih strše crne osjaste dlake. Trbuh i unutarnja strana repa bijele su boje, dok je donja boja tamnoplava, oči su smeđe, a nokti tamni. Osim navedenih osnovnih boja, u amaterskim uzgojima, križanjem različitih pasmina kroz veći broj generacija ili zbog želja za stvaranjem novih pasmina postoje kunići s različitim kombinacijama osnovnih boja.
Izvor: Gospodarski kalendar
