Rotavirusna infekcija je proširena virusna bolest pomladka svinja. Uzrokuje smanjeni apetit, proljev, povraćanje i zaostajanje u rastu. Osobito je nazočna u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji, gdje se prasenje, zbog tehnologije proizvodnje odvija kontinuirano, pa je gnojidba rijetko bez mlade prasadi.

Rotavirusi su dvostruko lančani RNA virusi. S obzirom na građu mogu se klasificirati u skupine. Skupine A, B, C i E nađene su u svinja. Skupina A najčešće inficira prasad u dobi od 1 do 3 tjedna i uzrokuje proljev. Rotavirusi se redovito mogu naći u okolišu svinja i relativno su otporni uzročnici. U fecesu preživljavaju 60 °C kroz 30 minuta, a na 12-20 °C čak do 9 mjeseci. Stabilni su pri pH između 3 i 9. Od dezinfekcijskih sredstava uništavaju ih površinski aktivne tvari, organske kiseline i oksidirajuća sredstva.

Infekcija se pojavljuje u prasadi koja nije uzela kolostrum te u razdoblju kad se razina materinskih protutijela u mlijeku počinje smanjivati (nakon otprilike 2 tjedna starosti, pa nadalje). Uzročnik ulazi u organizam kroz usta, te se umnožava u stanicama sluznice srednjeg dijela tankog crijeva. Umnožavanje je najintenzivnije 24 do 96 sati nakon infekcije, a kasnije postaje ograničeno na vrhove resica. Zbog promjena na sluznici (crijevne resice se skrate) dolazi do nemogućnosti apsorbcije hranjivih tvari i pojave proljeva.

Inkubacija traje od 18 do 24 sata, nakon čega se javljuju nevoljkost, pad apetita, otežano kretanje i povraćanje. Nekoliko sati poslije pojavljuje se proljev žute boje s ostacima mlijeka poput sirutke. Ubrzo dolazi do gubitka kondicije, a apetit se vraća 24 do 72 sata nakon pojave prvih simptoma bolesti.

Klinički znaci postupno nestaju 4 do 6 dana nakon infekcije, ali žuti proljev može biti prisutan kroz 7 do 14 dana. Uginuća u oboljelom stadu kreću se oko 33 posto. Težina bolesti i smrtnost ovise o naknadnoj bakterijskoj infekciji s E. coli, stresu i drugim pogodovnim čimbenicima. Odbijena prasad također može oboljeti, no nema proljeva ili je proljev kratkovremen (prosječno traje 3 dana). Zbog razlike u imunosti sve jedinke u skupini ne razvijaju bolest odjednom i stoga bolest u gojidbi može trajati tjednima.

Inkubacija je od 18 do 24 sata, nakon čega se javljuju nevoljkost, pad apetita, otežano kretanje i povraćanje

Rotavirusni proljev može se ponovno javiti, jer imunost na jedan tip virusa ne isključuje infekciju drugim tipom. Pri utvrđivanju ove bolesti treba uzeti u obzir rasprostranjenost rotavirusa, jer se smatra jednim od najčešćih uzročnika proljeva u sisajuće i netom odbijene prasadi. Patološki nalazi koji ukazuju na rotavirus uključuju dehidraciju, ispunjen trbuh mlijekom i tanko crijevo s kremastim tekućim sadržajem. Resice sluznice zadnje tri četvrtine tankog crijeva su zakržljale. Kod nekompliciranih slučajeva rotavirusne infekcije nema nekroze epitela.

Može li se i kako liječiti?

Prisutnost rotavirusa može se potvrditi izdvajanjem uzročnika iz fecesa (kultura stanica).

Oboljeloj prasadi treba uskratiti mlijeko, a svježe vode trebaju imati stalno na raspolaganju. Trebaju se sprječavati bakterijske komplikacije s kemoterapeuticima. Potrebno je nadoknaditi tekućinu otopinom elektrolita glukoza/glicin koje se daju kroz usta. Ako prasad uzima otopinu po volji, tada je gubitak težine zbog proljeva gotovo zanemariv.

Važno je provoditi biosigurnosne mjere, čistiti, dezinficirati

Sprječavanje pojave bolesti provodi se biosigurnosnim mjerama (temeljito čišćenje i provodba dezinfekcije prostorija i boksova nakon završenog turnusa, postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu u objekt, higijena osoblja koje radi na farmi), držanjem prasadi u optimalnim mikroklimatskim prilikama i osiguranjem dovoljne količine kolostruma. Postoji mogućnost vakcinacije krmača 4. i 2. tjedna prije prasenja te prasadi u dobi od 2 ili 4 tjedna.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKad zadruga nije perspektiva nego smetnja
Sljedeći članakZaštita vinograda od primarnih zaraza prije cvatnje
Avatar
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).