Iako u domaćih uzgajivača manira dobrih gospodara uzgoja, privrženosti tradiciji, požrtvovnosti, entuzijazma, želje za povećanjem uzgojnih kapaciteta i grla ne nedostaje, oni se u uzgoju i plasmanima na tržištu susreću s brojnim preprekama. Mnoge od njih traju već godinama, što na mnoge uzgajivače djeluje frustrirajuće. Nemali broj njih tjera na prestanak bavljenja svinjogojstvom. Te se prepreke prije svega odnose na disparitete cijena na tržištu, nekontrolirani uvoz svinja sumnjive kakvoće, zapreke u dostupnosti poljoprivrednog zemljišta, poteškoće s plasmanima odojaka, nedostatan broj velikih klaonica, relativno velike troškove proizvodnje i značajan rast cijena stočne hrane.
Uz sve navedene prepreke, nije trebalo dugo čekati da bi se dodala sol na postojeću ranu u domaćem svinjogojstvu. Sredinom 2023. godine u Hrvatskoj se pojavljuje afrička svinjska kuga (ASK). To je virusna zarazna bolest od koje mogu oboljeti sve domaće, ali i divlje svinje, bez obzira na dob, spol i pasminu. Osnovna obilježja afričke svinjske kuge su hemoragijski sindrom (krvarenja) te visok morbiditet i mortalitet. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva afrička svinjska kuga (ASK) u držanih (domaćih) svinja u Republici Hrvatskoj prvi puta je potvrđena 26. lipnja 2023. godine na području Vukovarsko-srijemske županije u općini Drenovci i Gunja.
Bolest se tijekom sljedećih nekoliko mjeseci ubrzo proširila na veće područje Vukovarsko-srijemske županije, zatim na ograničeno područje Brodsko-posavske te u listopadu na ograničeno područje Osječko-baranjske županije, sve uz granicu s Vukovarsko-srijemskom županijom. U 2023. godini zabilježena su ukupno 1.124 gospodarstva na kojima je izbila afrička svinjska kuga (ASK). Brojne svinje bile su eutanazirane, a uzgajivači svinja dovedeni do ruba očaja.
Dodatno poljuljano povjerenje
Pojava afričke svinjske kuge ne samo što je unijela nespokoj i veliku neizvjesnost među uzgajivače svinja već je i potaknula preispitivanje odluke o nastavku bavljenja svinjogojstvom. Također, ona je dodatno poljuljala povjerenje uzgajivača u nadležne institucije zadužene za nadzor suzbijanja širenja bolesti kao i u tijela nadležnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ohrabrujuće je bilo suzbijanje virusa koncem 2023. godine. No, već sredinom 2024. godine pojavljuju se novi slučajevi afričke svinjske kuge (ASK), i to u Gradištu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Vinjanima u Bosni i Hercegovini, naselju koje se nalazi u neposrednoj blizini hrvatske granice, te u Retkovcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Više slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) u 2025. godini zabilježeno je u objektima s držanim svinjama, posebno u Osječko-baranjskoj županiji, te u divljih svinja. Afrička svinjska kuga je u veljači 2025. godine potvrđena u općini Nijemci, a u srpnju u novim objektima u općinama Gradište i Štitar te naselju Komletinci, kao i u Dalju i Jagodnjaku.
Prema najnovijim podacima iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u petak 19. rujna 2025. potvrđen je novi slučaj afričke svinjske kuge (ASK) na gospodarstvu u naselju Sveti Đurađ, općina Donji Miholjac, u Osječko-baranjskoj županiji. U predmetnom objektu nalazile su se 34 svinje, a naselje se već nalazi u zoni zaštite s prethodno propisanim strožim mjerama kontrole kretanja živih svinja i proizvoda koji potječu od svinja iz tog područja. Također, u četvrtak 18. 9. 2025. potvrđen je slučaj afričke svinjske kuge u objektu s više od 1.660 svinja, a veterinarska inspekcija Državnog inspektorata zbog sumnje na prisutnost virusa afričke svinjske kuge blokirala je još jedan objekt s više od 9.000 svinja, koje su nakon potvrđene zaraze afričkom svinjskom kugom eutanazirane.
Rizika je mnogo
Uzgajivačima svinja ne preostaje ništa drugo doli suočiti se s rizicima pojave virusa i poduzeti efikasne mjere zaštite svojih grla. Rizika za širenje virusa je mnogo, a najveći je prilikom dolaska živih svinja na farmu. Stoga je poželjno nabavljati svinje od pouzdanih dobavljača te prilikom nabave primjenjivati najvišu razinu čišćenja i dezinfekcije u transportu. Afrička svinjska kuga širi se putem transportnih vozila, opreme i ljudi.
Uz ljudski faktor, uzročnik prijenosa virusa afričke svinjske kuge mogu biti i divlje svinje. Dr. Anna Catharina Berge, svjetski poznata i priznata veterinarka iz Švedske, ističe kako je u slučaju zaraze divljih svinja afričkom svinjskom kugom vrlo teško suzbiti i iskorijeniti bolest. Posebno naglašava važnost ne bacanja otpadaka hrane u prirodu jer postoji realan rizik da se divlje svinje mogu na taj način zaraziti virusom.
Prema riječima dr. Berge, vrlo je važno da se uzgajivačima svinja osigura odšteta u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge, kako oni ne bi pokušavali prikriti izbijanje bolesti i kako životinjska trupla ne bi odlagali u prirodi, gdje bi se mogle zaraziti divlje svinje.
Dr. Berge posebno naglašava kako velika populacija divljih svinja povećava rizik širenja bolesti. Stoga je od iznimnog značaja držati broj divljih svinja pod nadzorom. U tu svrhu veliku ulogu ima lovstvo. Također, vrlo su važne stroge mjere eksterne biosigurnosti. Te se mjere prije svega odnose na dobre ograde oko farmi svinja kojima se sprečava ulazak divljih svinja. Pritom su dobrodošle dodatne električne ograde kojima bi se smanjio rizik od prijenosa i širenja bolesti s divljih svinja.
I ovako težak posao dodatno otežan
Iz svega priloženog i analiziranog razvidno je kako je afrička svinjska kuga dodatno otežala uzgoj svinja u Hrvatskoj. To se osobito odnosi na male uzgajivače svinja. Nažalost, nemali broj njih smanjuje proizvodnju ili potpuno odustaje od nje. To se u konačnici odražava na ukupne rezultate na državnoj razini u vidu smanjenja proizvodnje živih svinja i u konačnici svinjskog mesa.
Rezultati usporedbe Hrvatske s vodećim izvoznicima svinjskog mesa po stanovniku u Europskoj uniji u 2024. godini prikazani su na slici 9. Ne samo da Hrvatska pokazuje veliko zaostajanje za vodećim izvoznicima svinjskog mesa u Europi, već je to i osjetno zaostajanje za prosjekom zemalja Europske unije. Predvodnica europskog izvoza svinjskog mesa po stanovniku je Danska. Ta je zemlja u 2024. godini realizirala 149,7 kilograma izvoza svinjskog mesa po stanovniku. Slijede je Belgija s izvozom svinjskog mesa po stanovniku od 48,2 kilograma i Nizozemska s izvozom svinjskog mesa po stanovniku od 47,4 kilograma.
Grafikon 1. Usporedba Hrvatske s vodećim izvoznicima svinjskog mesa po stanovniku u Europskoj uniji u 2024. godini
Zanimljivo je kako je predvodnica europskog izvoza svinjskog mesa relativno mala ekonomija – Danska. Nakon Danske na ljestvici europskih izvoznika svinjskog mesa pozicionirala se još jedna mala ekonomija, a to je Belgija. To samo potvrđuje kako su se male europske ekonomije u analiziranoj proizvodnoj niši relativno uspješno pozicionirale na globalnom tržištu svinjskog mesa, nastavljajući graditi konkurentske pozicije.
Ipak ima svjetla na kraju tunela
Neizostavno je pitanje: Ima li svjetla na kraju tunela za hrvatsko svinjogojstvo?Naravno da ima! Danska, Belgija i Nizozemska svojim rezultatima potvrđuju kako bez obzira na veličinu ekonomije postoji prostor za tržišni uspjeh i izgradnju konkurentskih pozicija. Te su zemlje lideri europske proizvodnje svinjskog mesa. One mogu biti dobar putokaz Hrvatskoj, koja pokazuje značajnije zaostajanje u proizvodnji u usporedbi s prosjekom zemalja Europske unije.
Kako bi se napravili ozbiljniji iskoraci u proizvodnji, morat će se poslušati i uvažiti glas nositelja procesa, a to su domaći proizvođači, i to od malih preko srednjih do velikih. Domaćoj proizvodnji svinjskog mesa nudi se potražnja na domaćem tržištu. Ne samo da za proizvodnju svinja u Hrvatskoj postoji potražnja na tržištu, već ona može postati itekako isplativa. Na to ukazuju odnosi uvoznih i izvoznih cijena živih svinja (grafikon 2.).
Čini se pomalo nevjerojatnim da je Hrvatska 2005. godine uvozila svinje po prosječnoj cijeni od 2,2 eura po kilogramu, a izvozila po neusporedivo manjoj cijeni, i to za 1,5 euro po kilogramu. Situacija se nije promijenila niti 2024. godine kada je uvozna cijena svinja u prosjeku bila znatno veća od izvozne cijene. Pritom je jedinična cijena uvoza živih svinja u prosjeku iznosila 2,8 eura po kilogramu, a jedinična cijena izvoza 1,7 eura po kilogramu. Ti omjeri potvrđuju ne samo to da su domaći uzgajivači svinja konkurentni na tržištu, već i da postoji prostor za povećanje otkupne cijene svinja. Uz sve tržišne anomalije i nepogode koje su posljednjih godina pogodile domaće uzgajivače svinja, povećanje otkupne cijene bio bi snažan vjetar u leđa domaćem svinjogojstvu.
Grafikon 2. Prosječne jedinične cijene izvoza i uvoza živih svinja Hrvatske u 2005. i 2024. godini
Apel za snažnu potporu svinjogojcima
Očaj i suze uzgajivača prilikom eutanazije njihova svinjskoga blaga uslijed posljedica afričke svinjske kuge nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Upravo je u tim eutaniziranim svinjama satkan sav njihov mukotrpni rad, odricanja, ulaganja, odanost tradiciji i podneblju u kojem žive i rade za kruh svoj svagdašnji. Njihova motivacija za nastavkom uzgoja i proizvodnje apel je nadležnim organima za snažnu potporu domaćim svinjogojcima. Standardni okviri i iznosi obeštećenja uslijed posljedica takvih nepogoda kao što je virus afričke svinjske kuge morali bi biti unaprijed definirani i određeni.
To bi unijelo dodatnu sigurnost, povjerenje i motiv za nastavkom uzgoja svinja. Porezni obveznici Lijepe Naše ne bi ništa time izgubili. Naprotiv, obnovljena proizvodnja dala bi izravni doprinos ukupnom BDP-u, dodanoj vrijednosti i zaposlenosti. Ne treba zaboraviti ni indirektne i inducirane učinke kojima se ulaganjima u domaće svinjogojstvo potiče potražnja i u drugim sektorima te u konačnici multiplikativni učinci na ukupna gospodarska kretanja.
Osim jačanja biosigurnosnih mjera u svrhu zaštite od virusa afričke svinjske kuge, mjere koje bi pripomogle razvoju domaćeg svinjogojstva su rješavanje problema državnog poljoprivrednog zemljišta. Uzgajajući vlastiti kukuruz, ječam i pšenicu, domaći bi proizvođači mogli smanjiti troškove hranidbe i postati konkurentniji na tržištu. Istovremeno, valja tehnološki unaprijediti i osnažiti kapacitete klaonica. Kontinuirana edukacija uzgajivača ne samo da je dobrodošla, već je i nužna za realizaciju znatno aktivnije domaće proizvodnje. I na koncu, udruživanja uzgajivača svinja na razini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (ondje gdje je to izvedivo) svakako su dobrodošla. Ona mogu pridonijeti smanjenju troškova, povećanju proizvodne učinkovitosti i jačanju konkurentskih pozicija na tržištu.
* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu samo su autorovi i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.
