Toskanska županija izdvojila je sredstva za hladnjaču i sabirne centre, a meso ubijene divljači donirat će potrebitima. Zašto su u talijanskoj Toskani odlučili likvidirati više od 95.000 divljih svinja?

Divljim svinjama u talijanskoj regiji Toskana loše se piše. S ciljem da smanje štete na usjevima i suzbiju napredovanje afričke svinjske kuge u toj regiji su posebnom rezolucijom  pooštrili  dosad korištene mjere i uveli inovacije. Jedna od njih propisuje i tko sve može ubijati spomenute životinje.

Sabirni centri i hladnjače

Naime, do sada  su divlje svinje zatečene na svojim parcelama mogli ubijati samo vlasnici  imanja i farmi. Od sada je ta mogućnost proširena i na njihove zaposlenike. Jedini uvjet je da imaju dozvolu za lov. Nadalje, kako piše AgroNotizie, vlasnici imanja i njihovi zaposlenici  mogu sudjelovati u lovu na divlje svinje i izvan granica imanja, na manje pristupačnim područjima. Uvjet je da zatraže odobrenje pokrajinske policije koja ima obvezu  odgovoriti im u roku od 24 sata. Regionalni čelnici odgovorni za poljoprivredu, izvijestili su da je tamošnja županija već izdvojila  početnih 20.000 eura  za kupnju hladnjača i postavljanje sabirnih centara za divljač. Sve kako bi se olakšalo upravljanje odstreljenim životinjama. Bez hladnjača i sabirnih centara odstrel divljih svinja bio bi, kažu, kompliciran ako ne i nemoguć.

Spomenuta početna  sredstva  odmah su dodijeljena pokrajinama Massa Carrara i Lucca. One su najizravnije uključene u hitnu situaciju povezanu sa svinjskom kugom. Konkretno, od dodijeljenih 20 tisuća eura, 15 tisuća bit će usmjereno u ATC (teritorijalna lovišta) koja imaju jednu ili više općina u područjima vezanim uz rizik od svinjske kuge, a 5 tisuća u susjedne ATC.

Humanitarna podjela mesa od ubijene divljači

Osim toga, kako ističu  talijanski mediji, regionalna uprava je odlučila rješavanju problema divljih svinja dati i socijalni aspekt. Organizirali su tako humanitarnu podjelu mesa od ubijene divljači. Tako će posredstvom Toskanske banke hrane dio mesa ubijenih divljih svinja, nakon odgovarajućih provjera koje provode veterinari Alsa, biti dodijeljen potrebitima kojima se pomaže doniranjem  hrane. Projekt za koji je osigurano 40 tisuća eura potrebnih za pokrivanje troškova obrade i kontrole zaklanih životinja nastavit će se i iduće godine.  Inače, u sezoni 2024./2025. minimalni broj divljih svinja koje planiraju likvidirati u Toskani prelazi 95.000.

Lovac i divlja svinja  Foto: harvestwild.com

Što predlažu hrvatski ratari i svinjogojci ?

Divlje svinje su noćna mora i hrvatskih  ratara i svinjogojaca. Tako bi, umjesto jalovih rasprava, možda trebalo osmisliti program sličan ovom u Toskani. Naši ratari i uzgajivači smatraju da bi u rizičnim područjima, odnosno u zoni zaštite nadziranja, divlje svinje trebalo izloviti do samog kraja, a u ostatku Hrvatske svesti ih na biološki minimum za održavanje vrste. Jer, kažu, osim šteta na usjevima divlje svinje su i vektor opasne bolesti afričke svinjske kuge. Pritom podsjećaju na još jedan primjer iz Italije. U regiji  Emilia Romagna, kojoj pripada i Parma, glavni grad u proizvodnji talijanskog pršuta, angažirali su i 177 obučenih vojnika kao pomoć lovcima. Sve s ciljem da  ustrijele više od 80 posto divljih svinja, kako bi rizik od prenošenja afričke svinjske kuge sveli na minimum. Odnosno, potpuno ga eliminirali.

ISPRAVAK I ISPRIKA: U tiskanom izdanju Gospodarskog lista, umjesto Toskanska županija u podnaslovu ovog teksta pogrešno je otisnuto Zadarska županija. Molimo čitatelje i autora  da uvaže ispravak i ispriku zbog nenamjerne pogreške.

Uredništvo

Prethodni članakUzgoj pitomog kestena
Sljedeći članakSiguran rad motornom pilom
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.